Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29 A

Gž-2516/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Mihe Mratovića, predsjednika vijeća, dr. sc. Lidije Vojković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Arijane Bolanča, članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužitelja: 1. ŽL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. LL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 3. RL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Borisu Rebiću, odvjetniku u Imotskom, protiv tuženika: 1. KL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. BL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćnici Marini Krka, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Krka i Krka d.o.o. Split, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, te po protutužbi tuženika-protutužitelja: 1. KL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. BL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćnici Marini Krka, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Krka i Krka d.o.o. Split, protiv tužitelja-protutuženika: 1. ŽL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. LL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 3. RL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Borisu Rebiću, odvjetniku u Imotskom, radi utvrđenja prava služnosti, odlučujući o žalbama tužitelja- protutuženika i tuženika-protutužitelja protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom broj P-1007/2022-41 od 22. srpnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 29. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e :

I.Odbijaju se žalbe tužitelja-protutuženika: 1. ŽL, 2. LL i 3. RL, i tuženika-protutužitelja: 1. KL i 2. BL, kao neosnovane i potvrđuje presuda Općinskog suda u Makarskoj, Stalne službe u Imotskom broj P-1007/2022-41 od 22. srpnja 2025.

II. Tužiteljima-protutuženicima: 1. ŽL, 2. LL i 3. RL, se ne dosuđuje parnični trošak sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Usvaja se tužbeni zahtjev koji glasi:

1.) Utvrđuje se da su tužitelji ad. 1.) ŽL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad. 2.) LL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ad. 3.) RL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svaki za po 1/3 dijela isključivi vlasnici fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica], k.o. [katastarska općina] (nova izmjera 1:1000) i to baš onog dijela z.k. čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] (stara izmjera 1:2880) koji je označen točkama A-B-C-D-A, osjenčen crvenom šrafurom, opisan crvenom linijom, na skici mjernika vještaka Gorana Kukavice od 30. 08. 2023.g., u površini od 80 m2, a koja skica čini sastavni dio izreke ove presude, što su tuženi ad. 1.) KL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženi ad. 2.), BL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužni priznati i trpjeti da tužitelji na temelju ove presude po njenoj pravomoćnosti ishode uknjižbu prava vlasništva.

2.) Ovlašćuju se tužitelji da temeljem ove presude provedu parcelaciju nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K.O. [katastarska općina], na način da se iz iste izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio pobliže označen i preciziran u točki 1.) izreke ove presude i navedeni dio formira kao samostalna nova čestica zemljišta s novim brojem kat. čest., te provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnim knjigama za K.O.[katastarska općina].

3.) Ovlašćuju se tužitelji da temeljem ove presude i prijavnog lista o parcelaciji čest. čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K.O. [katastarska općina] kojom će se formirati nova kat. čest. kao i fizički i geometrijski točno određeni realni dio tih nekretnina pobliže opisan i preciziran u točki 1.) izreke ove presude, na toj novoformiranoj čestici zemljišta u zemljišnim knjigama izvrše uknjižbu prava vlasništva na ime tužitelja za cijelo i to svakog od njih za po 1/3 dijela uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženih.

4.) Dužni su tuženi solidarno i u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljima troškove ovog postupka u iznosu od 4.564,70 EUR-a zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a koje na taj iznos teku od dana presuđenja pa do isplate.

II. Prihvaća se protutužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

1.) Utvrđuje se da je na teret kat. čest. [katastarska čestica] K.O. [katastarska općina] (poslužno dobro), a u korist čest. zem. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] K.O. [katastarska općina], a koja čestica ima katastarsku oznaku kat. čest. [katastarska čestica] K.O. [katastarska općina] (povlasno dobro) osnovana stvarna služnost korištenja, te pješačkog i kolnog prolaza i provoza pješice i motornim vozilima, pa su ovlašteni tuženici-protutužitelji temeljem ove presude i u roku 15 dana ishoditi upis predmetnog prava stvarne služnosti na teret kat. čest. [katastarska čestica] K.O. [katastarska općina] (poslužno dobro), a u korist čest. zem. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] K.O. [katastarska općina], a koja čestica ima katastarsku oznaku kat. čest. [katastarska čestica] K.O. [katastarska općina] (povlasno dobro) korištenja, te pješačkog i kolnog prolaza i provoza pješice i motornim vozilima u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, za K.O. [katastarska općina].

2.) Dužni su tužitelji-protutuženici, kao i svakodobni vlasnik nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] K.O. [katastarska općina] (poslužno dobro),a u korist tuženika, odnosno svakodobnog vlasnika nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] K.O. [katastarska općina], a koja čestica ima katastarsku oznaku kat. čest. [katastarska čestica] K.O. [katastarska općina] (povlasno dobro) trpjeti stvarnu služnost korištenja, te pješačkog i kolnog prolaza i provoza pješice i motornim vozilima na teret poslužnog dobra, te su dužni tužitelji-protutuženici trpjeti upis prava stvarne služnosti na teret kat. čest. [katastarska čestica] K.O. [katastarska općina] (poslužno dobro), a u korist čest. zem. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] K.O. [katastarska općina], a koja čestica ima katastarsku oznaku kat. čest. [katastarska čestica] K.O. [katastarska općina] (povlasno dobro) i to baš stvarne služnosti korištenja, te pješačkog i kolnog prolaza i provoza pješice i motornim vozilima na teret kat. čest. [katastarska čestica] K.O. [katastarska općina] (poslužno dobro), a u korist čest. zem. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] K.O. [katastarska općina] (povlasno dobro).

3.) Nalaže se tužiteljima-protutuženicima da solidarno nadoknade trošak postupka u iznosu od 2.743,30 EUR-a tuženicima-protutužiteljima u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od donošenja presude do isplate po stopi koja se obračunava uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."

2. Protiv prvostupanjske presude žalbe su podnijeli tužitelji-protutuženici: 1. ŽL, 2. LL i 3. RL, (u daljnjem tekstu: tužitelji- protutuženici) i tuženici-protutužitelji: 1. KL i 2. BL (u daljnjem tekstu: tuženici-protutužitelji), pobijajući presudu u dijelu u kojem je zahtjev protivne strane prihvaćen te u odluci o parničnom trošku, zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148 - pročišćeni tekst, 25/13,70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev, podredno da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3.Na žalbu tuženika je odgovoreno.

4. Žalbe tužitelja-protutuženika i tuženika-protutužitelja nisu osnovane.

5. Predmet tužbenog zahtjeva je utvrđenje prava suvlasništva tužitelja svakog za 1/3 fizički odvojenog dijela nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica], odnosno zk. čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], koji je označen točkama A-B-C-D-A, osjenčen crvenom šrafurom, opisan crvenom linijom, na skici mjernika vještaka Gorana Kukavice od 30. kolovoza 2023., u površini od 80 m2, parcelacija predmetnog dijela nekretnine te uknjižba u zemljišnim knjigama u korist tužitelja.

6. Predmet protutužbenog zahtjeva je utvrđenje da je na teret kat. čest. [katastarska čestica] K.O. [katastarska općina] (poslužno dobro), a u korist čest. zem. [katastarska čestica] ZU [broj ZK uloška] K.O. [katastarska općina], a koja čestica ima katastarsku oznaku kat. čest. [katastarska čestica] K.O. [katastarska općina] (povlasno dobro) osnovana stvarna služnost korištenja, te pješačkog i kolnog prolaza i provoza pješice i motornim vozilima te upis prava stvarne služnosti u zemljišne knjige.

7. Prema odredbi članka 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, u daljnjem tekstu: ZV), pravo vlasništva se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, nasljeđivanjem ili na temelju zakona. Pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

8. Što se tiče stjecanja prava stvarne služnosti prema odredbi članka 229. stavka 1. ZV-a stvarna služnost se osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je vlasnik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine tome se nije protivio. Stvarna služnost je stvarno pravo svagdašnjega vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), a čiji je vlasnik to dužan trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti. Stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao, izvršavajući njen sadržaj kroz 20 godina, a vlasnik poslužne nekretnine se tome nije protivio. Nadalje, ovlaštenik stvarne služnosti tužbom može štititi svoje pravo služnosti na način da traži od vlasnika poslužne stvari da prizna postojanje služnosti i da trpi izvršavanje te služnosti na svojoj stvari, odnosno da propušta na njoj činiti ono što je na temelju te služnosti dužan propustiti, kako je to propisano odredbom čl. 233. ZV-a. Pravo na zaštitu svog predmnijevanog prava služnosti ima poput onog koji je dokazao svoje pravo služnosti i onaj koji u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način stjecanja posjeda te služnosti – predmnijevani ovlaštenik služnosti (čl. 235. ZV-a).

9. Očevidom na licu mjesta prvostupanjski sud je utvrdio da se nekretnina nalazi u predjelu [adresa], a sporni prostor se nalazi između obiteljske kuće KL i BL i EL, a radi se o prostoru koji je djelomično asfaltiran, a djelomično je razbijeni asfalt. Na licu mjesta tužiteljica ŽL je pokazala točke spornog prostora koje su označene točkama A-B-C-D, dok je punomoćnica tuženih predložila da geometar stanje predmetne nekretnine utvrdi prema katastarskoj izmjeri i to iz razloga jer smatraju kako je tužiteljica netočno pokazala predmet spora te da geometar utvrdi granice čestice s obzirom na postavljeni protutužbeni zahtjev te predlaže utvrdi položaj garaže tuženika i da se vještak očituje o mogućem pristupu spornoj garaži, a punomoćnik tužiteljica predlaže da vještak iskaže u svom nalazu i mišljenju točnu površinu utuženog dijela nekretnine, te prikaže i nekretnine tužiteljica koje se nalaze južno od južnog dijela prikazanog puta. Na licu mjesta je utvrđeno da je obiteljska kuća tuženika položena u pravcu sjever- jug i da sa južne strane je vidljiva garaža, te da sa zapadne strane ne postoji pristup predmetnoj garaži, sa sjeverne strane vidljiv je prostor koji je ograđen i obrađen te postoji ulaz prema stambenoj jedinici koja je položena na katu, dok ulaz u prizemlje je s južne strane i predmetna obiteljska kuća ima dvije stambene jedinice.

10. Na temeIju nalaza i mišljenja sudskog vještaka mjernika Gorana Kukavice od 30. kolovoza 2023. proizlazi da se predmetne nekretnine (zemljište tužitelja te kuća s okućnicom) nalaza u [adresa], te sada sporni prostor u naravi asfaltirani prostor kojim je moguće komunicirati iz [adresa] prema jugu, i to: prema dvorištu tuženika (južno od kuće) te prema zemljištu tužitelja k.č.z. [katastarska čestica] i dr. je jedina kolna komunikacija prema južnom dvorištu kuće tuženika, a u suterenu kuće tuženika se nalazi garaža tuženika, te da tuženik ima zaseban kolni prilaz u sjeverni dio dvorišta. Vještak u nalazu navodi da je izmjerom na terenu utvrđeno stanje izgrađenosti (kuće, betonski zidovi i dr.) te se to stanje na Skicama izmjere prikazan u crvenom boji, te da u tim prilozima se može razaznati da postoji nesklad između katastarskih granica i granica na terenu, tako su i stranke prilikom vršenja očevida različito pokazivale zapadnu granicu spornog prostora: X1-X2 prema tužitelju; Y1-Y2 prema tuženiku. Međutim, niti jedna granica da ne održava granicu prema katastarskom planu te je vidljivo da niti istočna granica tog spornog prostora se ne podudara s katastarskom granicom, te da sve nekretnine su također „proširene“ prema [adresa] - betonski zid. Nadalje, vještak navodi (povijest promjena na predmetima k.č.zem.) te da je pregledom katastarskog operata za predmetne k.č.br. pronašao da je: na širem prostoru položenosti predmetnih k.č.z. vidljivo da su sve čestice nastale od k.č.z. [katastarska čestica] (ZK).Tako je k.č.z. [katastarska čestica] formirana 1975. godine (odgovara [katastarska čestica] katastar); a k.č.z. [katastarska čestica] (1986.godine) na način da se [katastarska čestica] svojom istočnom granicom prislanja na [katastarska čestica], bez da se između tih k.č.z. formira zasebna k.č.z. (sporni prostor ovog postupka). Površina k.č.z. [katastarska čestica] tada formirane iznosi 570 m2, kako je i trenutno upisano. Kako tuženik u okviru prostora kojim očito gospodari k.č.z.[katastarska čestica] (katastarsko stanje) posjeduje približno 570 m2, kako je taj prostor sa zapada, juga i sjevera omeđen betonskim zidovima, a kako je i nadograđeni dio kuće dosegao gotovo do zapadne granice, zaključiti je da je: k.č.z. [katastarska čestica] od 1975. god. pogrešno pozicionirana na katastarskom planu ili da su stranke naknadno dogovorom 570 m2 koji su predmet kupoprodaje „premjestile“ zapadnije na granice koje odgovaraju granicama k.č.z.[katastarska čestica] (katastarska oznaka) a da ta promjena nikada nije evidentirana na ZK planovima. Vještak u nalazu navodi da Ured za katastar je izradio 2002. godine elaborat kojim su za ZK formirane k.č.z. [katastarska čestica] i usklađene s katastarskim oznakama [katastarska čestica], te da ta promjena nije imala utjecaj na predmetne k.č.z. [katastarska čestica], pa vještak pretpostavlja da su postupak očito inicirali tužitelji (odnosno njihovi prednici) a da Ured za katastar nije tada naša potrebnim ispraviti očiti hendikep u pogledu predmetne [katastarska čestica], te da Ured ovlaštenog inženjera geodezije – Davor Bubalo, elaboratom PR.BR.: 32/2011 ovjerenim i provedenim od strane Ureda za Katastar KL 932-06/11/02/35, formira prema katastarskim planovima od k.č.z.[katastarska čestica] (650 m2) k.č.z. [katastarska čestica] (80 m2 ), te prijavljuje kuću na k.č.z. [katastarska čestica]; te istim elaboratom za z.k. stanje prijavljuje objekt na k.č.z. [katastarska čestica];, pri čemu očito ne respektira stanje na katastarskim planovima (postojanje k.č.z.[katastarska čestica] k.č.z. [katastarska čestica]) te za ZK ne formira zasebnu k.č.z. koja bi odgovarala katastarskoj k.č.z.[katastarska čestica] što je po svemu bio dužan napraviti, te uskladiti predmetne k.č.z. po: položaju, tako po obliku i površini. Navedena promjena zadovoljila je tako samo uvjet upisane površine od 570 m2, a očito je položaj pogrešan, a oblik upitan. Vještak zaključuje da prostor koji je predmet spora među strankama, nije dobio svoju oznaku k.č.z. prema ZK stanju već je on grafički dio k.č.z. [katastarska čestica] što je pogrešno te da sporni prostor je prostor označen:

A-B-C-D-A koji prema katastarskom stanju odgovara k.č.z [katastarska čestica] (80 m2 - prema upisu u katastru), odnosno A-B-C-D-A koji prema z.k. stanju odgovara dijelu k.č.z. [katastarska čestica] (80 m2 - prema upisu u katastru) Predmetna k.č.z. [katastarska čestica] pogrešno je pozicionirana na katastarskom planu, a da je ista usklađena s k.č.z. [katastarska čestica] (kat) sporni prostor bi odgovarao dijelu k.č.z. [katastarska čestica].

11. Vještak Goran Kukavica je na ročištu 12. siječnja 2024. naveo da je u svom nalazu od 30. kolovoza 2023. pokušao kronološki iznijeti slijed promjena na predmetnim nekretninama te ostaje u iznijetom zaključku od 30. kolovoza 2023., a radi bitnog pojašnjenja ukratko ponavlja da je vidljivo da je parcelacijskim elaboratom iz 2008. kojim se cijepa parcela [katastarska čestica] te se prijavljuje objekt ujedno i formirana čest. zem. [katastarska čestica] na prostoru koji je sada predmet spora u ovom predmetu. Čest. zem. [katastarska čestica] formira se i upisuje u površini od 570 m2, a čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 80 m2, što zajedno iznosi 630 m2, te da je očito je da se parcela [katastarska čestica] formira s namjerom da se uskladi površina prema zemljišnoknjižnom stanju odnosno prema čest. zem. [katastarska čestica] u pov. 570 m2. Iz tog elaborata očit je propust u održavanju zemljišnoknjižnih planova jer je prostor na kojem je formirana čest. zem. [katastarska čestica] ostao prema zemljišnoknjižnim planovima bez zasebne čestice katastarske oznake, a što je prema pravilima struke očito trebalo biti napravljeno.

12. Iz rješenja Državno geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar [adresa] od 28. rujna 2021. godine utvrđeno je da je došlo do obnove katastarskog postupka te je na zahtjev podnositelja ŽL, HL i LL ispravljen pogrešan upis i čestica zemlje [katastarska čestica] K.O. [katastarska općina] površine 80 m2 se upisuje na ime PL. Tuženik 2. BL je u svom iskazu naveo da je kupio nekretninu površine 570 m2, ali da nije kupio spornu nekretninu, a da je sa AL dogovorio pravo prolaza spornom nekretninom. Kako je PL upisana kao posjednica predmetne nekretnine, koju je naslijedila njezina kći UL, a koja je majka tužiteljica 1. i 2. i punica tužitelja 3. nije osnovan prigovor promašene aktivne legitimacije, radi čega je prvostupanjski sud pravilno prihvatio tužbeni zahtjev.

13. U odnosu na protutužbeni zahtjev radi osnivanja prava stvarne služnosti korištenja pješačkog i kolnog prolaza i provoza pješice i motornim vozilom na kat. č. zem. [katastarska čestica] K.O. [katastarska općina] (poslužno dobro) a u korist č. zem. [katastarska čestica] Z.U. K.O. [katastarska općina] (kao povlasno dobro), svjedoci TL, ML, OL i ĐL u svojim iskazima navode da tuženici-protutužitelji spornu nekretninu koriste od trenutka kupnje od prednika tužitelja ĆL, a to je od 1986. te da su nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] K.O. [katastarska općina] koristili prilikom izgradnje obiteljske kuće (a u koju kuću su uselili 1990.), da je sporna nekretnina asfaltirana 1993./1994. godine te da je garaža tuženika položena s južne strane, i da se do te garaže može doći samo preko sporne nekretnine, prvostupanjski sud je pravilno prihvatio protutužbeni zahtjev jer se radi o stjecanju služnosti kolnika dosjelošću i to na temelju odredbe članka 229. stavka 1. ZV-a. U konkretnom slučaju tuženici-protutužitelji spornu nekretninu koriste sigurno od 1990. godine kada su uselili u svoju obiteljsku kuću (a koje zemljište je kupljeno 1986.), asfaltirano 1993./1994. godine, dakle najmanje 27 godina.

14. Polazeći od svega naprijed navedenog, prvostupanjski sud je pravilno prihvatio tužbeni zahtjev, ali i protutužbeni zahtjev, kao osnovane jer su tužitelji dokazali da su vlasnici fizički odvojenog dijela predmetne nekretnine u površini od 80 m2, a tuženici-protutužitelji da su dosjelošću stekli pravo stvarne služnosti prolaza preko predmetne nekretnine. Prvostupanjski sud je pravilno, temeljem odredbe članka 154. stavka 1. u vezi s člankom 155. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, tužiteljima-protutuženicima i tuženicima-protutužiteljima dosudio parnični trošak.

15. Žalbeni razlozi i navodi tužitelja-protutuženika i tuženika-protutužitelja su neosnovani jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno i postupovno pravo i za svoju odluku dao valjane razloge. Suprotno žalbenim navodima prvostupanjski sud je pravilno cijenio sve izvedene dokaze te nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. ZPP-a. Kao što je prethodno navedeno tužitelji su suvlasnici suvlasnici fizički odvojenog dijela predmetne nekretnine svaki za po 1/3 dijela nekretnine na kojoj postoji pravo stvarne služnosti. Suprotno žalbenim navodima tuženici- protutužitelji su pošteni posjednici u pogledu stjecanja prava stvarne služnosti dosjelošću, što proizlazi iz dokaza izvedenih tijekom postupka. S obzirom da su tužitelji-protutuženici utvrđeni suvlasnicima predmetne nekretnine koja je uknjižena na tuženike-protutužitelje, ne radi se o stjecanju prava stvarne služnosti na vlastitoj nekretnini jer je predmet spora upravo dio predmetne nekretnine u površini od 80 m2. Bez obzira na načelo povjerenja u zemljišne knjige i zemljišnoknjižno stanje, prema kojem su kao suvlasnici premetne nekretnine uknjiženi tuženici-protutužitelji, dopušteno je dokazivati suprotno što je slučaj u ovom parničnom postupku u kojem su tužitelji-protutuženici dokazali svoje pravo suvlasništva fizički odvojenog dijela predmetne nekretnine, a tuženici-protutužitelji pravo stvarne služnosti preko spornog dijela nekretnine.

16. Radi toga su, temeljem odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a, odbijene žalbe tužitelja-protutuženika i tuženika-protutužitelja kao neosnovane i potvrđena je prvostupanjska presuda jer ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

17. Tužiteljima-protutuženicima nije dosuđen parnični trošak sastava odgovora na žalbu jer navedeni trošak nije bio opravdan niti nužan za vođenje postupka.

Split, 29. travnja 2026.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Miho Mratović