Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž Ovr-218/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu, po sucu toga suda Vesni Stokrp, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja APS DELTA d.o.o., Veliko Vojvodstvo Luksemburg, 1 Rue Jean Piret, L-2350-Luksemburg, kojeg zastupaju članovi uprave KT i NT, a ove punomoćnik Nenad Grof, odvjetnik u Zagrebu (po punomoći pohranjenoj pri Županijskom sudu u Slavonskom Brodu poslovni broj Su-252/17), protiv ovršenice PT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] (kao zakonske nasljednice ovršenika BT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] , radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Ovr-379/2018 od 2. srpnja 2018., dana 29. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba ovršenika te se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Ovr-379/2018 od 2. srpnja 2018. potvrđuje izvan žalbenih razloga iz članka 50. stavak 1. točka 7., 9., 10. i 11. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Ovr-379/2018 od 2. srpnja 2018. sud je, na temelju Ugovora o namjenskom kreditu broj 3207856447 od 22. studenog 2006. solemniziranog 22. studenog 2006. po javnom bilježniku Ruži Medunić iz [adresa], poslovni broj OU - 775/2006 s potvrdom ovršnosti od 7. listopada 2011. (OU-775/2006-1), radi namirenja tražbine u visini od 49.005,20 CHF u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB, sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na iznos glavnice od 29.347,62 CHF u kunskoj protuvrijednosti od dana 24. ožujka 2018. pa do isplate, kao i radi naplate ovršnog troška u iznosu od 4.707,00 kn / 624,73 EUR odredio ovrhu na nekretnini ovršenika upisanoj u zemljišne knjige Općinskog suda u Slavonskom Brodu, zemljišnoknjižnog odjela [adresa] i to zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], kuća i dvorište u selu površine od 1032 m2 i to zabilježbom ovrhe u zemljišnim knjigama, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.

2. Pravovremeno podnesenom žalbom to rješenje pobija ovršenik. U žalbi osporava visinu tražbine ovrhovoditelja, ističe prigovor zastare, poziva se na odredbu iz članka 80.b Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., 6/2024. – dalje: OZ), navodi da nema drugih nekretnina u svom vlasništvu pa mu je ova nekretnina dom. Ističe da je pokrenuo potupak radi utvrđenja djelomične ništetnosti Ugovora o kreditu u dijelu u koji se odnosi na ugovorenu kamatu, predlaže da se ovršni postupak prekine.

3. Iz stanja spisa proizlazi da je za trajanja postupka ovršenik OT preminuo te je prvostupanjskim rješenjem broj Ovr-379/2018-23 od 8. srpnja 2024. njegova nasljednica PT pozvana preuzeti postupak, te je određen nastavak ovršnog postupka. Navedeno rješenje pravomoćno je 1. kolovoza 2024.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Ispitujući zakonitost pobijanog rješenja o ovrsi povodom žalbe ovršenika i po službenoj dužnosti na temelju odredbe iz članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. – dalje: ZPP), koji se u skladu s odredbom iz članka 21. stavak 2. OZ-a, na odgovarajući način primjenjuje u konkretnoj pravnoj situaciji, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da pri donošenju pobijanog rješenja nije počinjena niti jedna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, na koje povrede sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe iz člank 365. stavak 2. tog Zakona.

6. U ovoj pravnoj stvari ovrha je određena na nekretninama ovršenika, na kojima ovrhovoditelj ima založno pravo.

7. Ovršenik u žalbi osporava osnovanost i visinu tražbine, ističe prigovor zastare, te navodi u bitnome da je to njegova jedina nekretnina, da predstavlja njegov dom, te se poziva i na narušenu pravičnu ravnotežu u smislu odredbe iz članka 80.b OZ-a.

8. Žalbeni prigovor koji se odnosi na pravo na dom je prigovor poštivanja prava doma u smislu članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine - Međunarodni ugovori broj 18/1997., 06/1999., 08/1999., 14/2002., 01/2006., 02/2016. – dalje: Konvencija) kojom odredbom je propisano da je pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života takvo da svatko ima pravo na poštivanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja (stavak 1.), kao i da se javna vlast neće miješati u ostvarenje tog prava osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira ili gospodarske dobrobiti zemlje te radi sprječavanja nereda i zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih (stavak 2.).

9. Na ovaj žalbeni prigovor valja navesti da se ovrha provodi po zakonom propisanom postupku osnovom dobrovoljnog raspolaganja nekretninom (na nekretnini zasnovano založno pravo), slijedom čega nije ostvarena povreda prava na dom već je postupanje suda u skladu s odredbom iz članka 8. stavak 2. Konvencije tako da se ovršenik ne može s uspjehom pozivati na pravo na dom ako je shvaćanje izraženo u odluci Europskog suda za ljudska prava od 20. rujna 2016. o nedopuštenosti zahtjeva broj 2545/2014, te u predmetu K protiv Republike Hrvatske, kao i u rješenju Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-2551/2015 od 7. srpnja 2015.

10. Obzirom na iznesene razloga nema mjesta ni ispitivanju bi li određivanjem ovrhe bila narušena pravična ravnoteža u smislu odredbe iz članka 80.b stavak 3. tog Zakona, a koji je zaključak zauzet i na sastanku Građanskog odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog dana 11. ožujka 2022.

11. U odnosu na žalbene navode kojima se osporava visina potraživanja uz tvrdnju da je kredit otplaćivan i nakon cesije, a koje uplate po navodima žalbe nisu uzete u obzir prilikom utvrđenja konačnog duga, valja navesti da to predstavlja žalbeni razlog iz članka 50. stavak 1. točka 9. OZ-a o kojima nije ovlašten odlučivati ovaj sud, već je sud prvog stupnja temeljem odredbe iz članka 52. OZ-a dužan uputiti zaključkom ovršenika na pokretanje parničnog postupka radi proglašenja nedopuštenosti ovrhe iz tog razloga (zaključak s lista 51 prvostupanjskog spisa).

12. Ovršenik u žalbi ističe i prigovor zastare što također predstavlja tzv. parnični žalbeni razlog u odnosu na koji je ovršenik odnosno prednik ovršenice rješenjem i zaključkom od 16. prosinca 2021. upućen pokrenuti parnicu.

13. Valja još navesti da se ovrha u predmetu provodi na temelju javnobilježničkog akta, dakle ovršne isprave u smislu odredbe iz članka 23. točka 5. OZ-a, dakle da je do upisa založnog prava došlo na temelju isprave koja nije prošla sudsku kontrolu.

14. Međutim, obzirom je ovršenik odnosno prednik ovršenika zaključkom prvostupanjskog suda broj Ovr-379/2018-18 od 16. prosinca 2022. upućen na parnicu i zbog žalbenog razloga normiranog odredbom iz članka 50. stavak 1. točka 9. OZ-a (uz ostale razloge zbog kojih je upućen na parnicu), valjalo je rješenje o ovrsi potvrditi i izvan ovog žalbenog razloga (upućuje se na pravni stav iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-1377/2024-2 od 5. ožujka 2025.).

15. Slijedom svega iznešenog odlučeno je kao u izreci.

U Karlovcu 29. travnja 2026.

Sudac

Vesna Stokrp