Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-876/2024-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu, po sutkinji toga suda Ivani Mašić, u pravnoj stvari tužiteljice GU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Kristina Krajačić, odvjetnica u Zaboku, protiv tuženika HU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marijan Sente, odvjetnik u Zagrebu, zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku poslovni broj Psp-2/2023-51 od 22. kolovoza 2024., 29. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se žalba tuženika te se rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku poslovni broj Psp-2/2023-51 od 22. kolovoza 2024. ukida u pobijanom dijelu pod točkom I. i III. izreke i u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj Psp-2/2023-51 od 22. kolovoza 2024. riješeno je:

„I. Utvrđuje se da je tuženik HU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dana 14. veljače 2023. godine samovlasno smetao tužiteljicu GU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom posjedu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] Pustača (voćnjak) pov. 1194 m2 upisane u Pl. 22 k. o. [katastarska općina] (u zemljišnoj knjizi ista nekretnina odgovara D k. č. br. [katastarska čestica] oranica pov. 307 čhv ili 1104 m2 i D k. č. br. [katastarska čestica] oranica pov. 691 čhv ili 2485 m2 upisanim u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) na način da je na dijelu iste iskopao grabu koja je na skici očevida stalnog sudskog vještaka za geodeziju Josipa Žulja, ing. geodezije od dana 26. veljače 2024. označena slovima BCDEFGHIJK (pri čemu dužina od točaka B-C iznosi 1,90 m, C-D 4,58 m, D-E 5,82 m, E-F 6,09 m, F-G 7,53 m, G-H 5,84 m, H-I 5,73 m, I-J 3,28 m i J-K 1,18 m, a sveukupna udaljenost B-K 41,29 m) površine 12 m2 pa mu se nalaže uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da zakopa iskopanu grabu i poravna zemlju te vrati oduzeti posjed nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] Pustača (voćnjak) pov. 1194 m2 upisane u Pl. 22 k. o. [katastarska općina] (u zemljišnoj knjizi ista nekretnina odgovara D k. č. br. [katastarska čestica] oranica pov. 307 čhv ili 1104 m2 i D k. č. br. [katastarska čestica] oranica pov. 691 čhv ili 2485 m2 upisanim u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) tužiteljici u 2/3 dijela i RU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u 1/3 dijela, a ujedno mu se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje posjeda nekretnine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva tužiteljice koji glasi: "Utvrđuje se da je tuženik HU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dana 14. veljače 2023. godine samovlasno smetao tužiteljicu GU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom posjedu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] Pustača (voćnjak) pov. 1194 m2 upisane u Pl. 22 k. o. [katastarska općina] (u zemljišnoj knjizi ista nekretnina odgovara D k. č. br. [katastarska čestica] oranica pov. 307 čhv ili 1104 m2 i D k. č. br. [katastarska čestica] oranica pov. 691 čhv ili 2485 m2 upisanim u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) na način da je na dijelu iste porušio stablo - panj koji je na skici očevida stalnog sudskog vještaka za geodeziju Josipa Žulja, ing. geodezije od dana 26. veljače 2024. označen slovom A pa mu se nalaže da u tom dijelu vrati oduzeti posjed nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] Pustača (voćnjak) pov. 1194 m2 upisane u Pl. 22 k. o. [katastarska općina] (u zemljišnoj knjizi ista nekretnina odgovara D k. č. br. [katastarska čestica] oranica pov. 307 čhv ili 1104 m2 i D k. č. br. [katastarska čestica] oranica pov. 691 čhv ili 2485 m2 upisanim u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) tužiteljici u 2/3 dijela i RU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u 1/3 dijela, a ujedno mu se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje posjeda nekretnine, u roku od 15 dana."

III. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.012,82 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope iz čl. 29. st. 8. Zakona o obveznim odnosima za tri postotna poena, od dana donošenja rješenja 22. kolovoza 2024. pa do isplate, u roku od 15 dana.“

2. Pravovremeno podnesenom žalbom navedeno rješenje u dijelu pod točkom I. izreke pobija tuženik zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje; ZPP) posebno ističući počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 11. ZPP-a. U žalbi u bitnome navodi da u pobijanom rješenju postoji proturječje između izreke i obrazloženja te onoga što proizlazi iz iskaza svjedoka. Smatra da obzirom na to da je tužbu za smetanje posjeda podnijela samo tužiteljica, ne i sestra kao suposjednica, da sud nije mogao naložiti vraćanje posjeda i sestri jer tijekom postupka nije utvrđivano je li ista uopće bila u suposjedu predmetnog dijela nekretnine pa da sud nije mogao naložiti vraćanje posjeda u 2/3 dijela tužiteljici, već eventualno samo vraćanje suposjeda, kao i da nije bilo osnove naložiti tuženiku da vrati u posjed cijelu nekretninu obzirom da je sporan samo dio nekretnine u površini od 12 m2 kako to proizlazi iz skice geodetskog vještaka. Ističe nadalje da je nekretnina sada u stanju u kojem je bila prije nego je tuženik učinio navodni čin smetanja pa da je neosnovan nalog tuženiku da nekretninu vrati u prvobitno stanje. Ističe i da geodetski vještak nije naznačio stvarnu granica javnog dobra-puta na susjednoj kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čija pertinencija je u smislu članka 100. Zakona o cestama upravo predmetna graba (kanal) koji predstavlja sustav za odvodnju atmosferskih voda pa da je u tom smislu činjenično stanje nepotpuno utvrđeno. Smatra netočnim i zaključak suda kako je tužiteljica bila u mirnom posjedu predmetnog dijela nekretnine na kojem se nalazi graba (kanal) koji je tuženik, a prije njega i njegov otac, više desetaka godina nesmetano održavao te da je tuženikovo čišćenje grabe (kanala) zapravo predstavljalo društveno koristan rad koji je on besplatno obavljao umjesto Grada Zaboka koji je nadležan za uređenje i održavanje nerazvrstanih cesta i kanala uz njih, odnosno same tužiteljice. Predlaže da drugostupanjski sud žalbu prihvati i pobijano rješenje preinači u točki I. izreke na način da odbije tužbeni zahtjev tužiteljice, uz naknadu parničnog troška tuženiku, odnosno podredno da rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Potražuje trošak sastava žalbe i sudske pristojbe na žalbu.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitivanjem prvostupanjskog rješenja i postupka koji je prethodio ovaj je sud utvrdio da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 11. ZPP-a s neotklonjivim posljedicama na meritorno suđenje u ovom stadiju postupka, budući da su izostali razlozi o odlučnim činjenicama, a izreka rješenja u protivnosti je s obrazloženjem, na što s pravom ukazuje tuženik u žalbi.

6. Iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi da je tužiteljica GU podnijela tužbu u kojoj od suda traži pružanje posjedovne zaštite navodeći da su njezina sestra RU i ona suposjednice nekretnine kčbr. [katastarska čestica] pustača pašnjak površine 1458 m2 upisane u posjedovni list broj 22 k. o. [katastarska općina] i to tužiteljica u 2/3 dijela i njezina sestra RU u 1/3 dijela, a da u zemljišnoj knjizi ista nekretnina odgovara D kčbr. [katastarska čestica] oranica površine 307 čhv (1104 m2) i D kčbr. [katastarska čestica] oranica površine 691 čhv (2485 m2) upisanim u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] koja u naravi predstavlja šumu u kojoj da tužiteljica i njezina sestra RU izvršavaju faktičnu vlast mirnim suposjedovanjem u skladu sa gospodarskom svrhom nekretnine povremenim čišćenjem i sječom stabala. Navela je da je tuženik 14. veljače 2023. samovlasno smetao njezin posjed na način da je na južnom dijelu nekretnine kčbr. [katastarska čestica] iskopao grabu i porušio stabla pa je predložila da sud donesen rješenje kojim će se utvrditi da je tuženikov čin smetanja posjeda tužiteljice, naložiti uspostava prijašnjeg stanja i vraćanje posjeda nekretnine i to tužiteljici u 2/3 dijela i RU u 1/3 dijela te da mu se ujedno zabrani takvo i slično ponašanje ubuduće.

6.1. Tijekom postupka, nakon provedenog očevida i izrade skice mjerničkog vještaka, tužiteljica je konačno specificirala tužbeni zahtjev na način da se graba zapravo nalazi na nekretnini označenoj kao kčbr. [katastarska čestica] Pustača (voćnjak) površine 1194 m2 upisane u Pl. 22 k. o. [katastarska općina] (u zemljišnoj knjizi ista da odgovara D kčbr. [katastarska čestica] Oranica površine 307 čhv (1104 m2) i D kčbr [katastarska čestica] Oranica površine 691 čhv (2485 m2) upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), pri čemu je i pobliže označila površinu zahvaćenu smetanjem (12 m2) prema nalazu i skici vještaka, dok je u ostalom dijelu ostala u svemu kao kod prvotno postavljenog tužbenog zahtjeva.

7. Prvostupanjski je sud nakon provedenog postupka djelomično prihvatio tužbeni zahtjev zaključujući da je prije predmetnog čina smetanja tužiteljica bila u posljednjem mirnom posjedu spornog prostora nekretnine pobliže opisane u izreci rješenja, a da je tuženik kopanjem grabe na tužiteljičinoj nekretnini uznemirio posjed tužiteljice.

8. Međutim, u pravu je tuženik kad u žalbi tvrdi da pobijana točka I. izreke prvostupanjskog rješenja proturječi provedenom postupku obzirom da je tužbu zbog smetanja posjeda podnijela samo GU, a ne i RU, pa sud nije mogao naložiti vraćanje posjeda i RU niti je tijekom postupka utvrđivano je li imenovana uopće bila u suposjedu predmetnog dijela nekretnine.

9. Odredbom članka 24. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 – dalje; ZVDSP) propisano da je svaki suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti. Iz navedenog slijedi da se u posjedovnim sporovima zaštita pruža konkretnom posjedniku koji je stranka u postupku, a ne i drugim suposjednicima koji nisu sudjelovali u postupku.

10. Osim toga, osnovano žalitelj ističe da sud nije mogao naložiti vraćanje posjeda u 2/3 dijela tužiteljici već eventualno samo vraćanje suposjeda. Ovo stoga što se posjed štiti kao faktična vlast, a ne kroz suvlasničke omjere.

11. Nadalje, s pravom žalitelj problematizira nalog o uspostavi prijašnjeg stanja u odnosu na zatrpavanje grabe budući da je tužiteljica tijekom postupka decidirano na ročištu za glavnu raspravu održanom 8. srpnja 2024. (list 135) navela da grabe koja je utužena više nema te „da se nije vidjela ni na dan održavanja očevida“, što u najmanju ruku dovodi u pitanje potrebu za restitucijom pa kako unatoč tome prvostupanjski sud nalaže zatrpavanje grabe u tom su dijelu razlozi nejasni i međusobno proturječni zbog čega se rješenje u tom dijelu ne može ispitati.

12. Iz svega navedenog slijedi da je prvostupanjski sud očito ispustio iz vida da je formalna pravilnost zahtjeva kojom se traži pravna zaštita jedna od procesnih pretpostavki koje se tiču predmeta spora i da od iste ne zavisi pokretanje i tijek parnice, ali da zavisi dopustivost meritornog završetka konkretne parnice, koja između ostalog podrazumijeva i dužnost suda da prije donošenja meritorne odluke poduzme potrebne mjere radi otklanjanja nedostataka tužbe (članak 281. ZPP-a), odnosno u suprotnom, da pri donošenju meritorne odluke vodi računa o formalnoj ispravnosti tužbenog zahtjeva, a što je očito izostalo u dosadašnjem tijeku postupka.

13. Iz navedenih razloga, uz činjenicu da dužnost naknade parničnih troškova zavisi od konačnog ishoda predmetne parnice, prihvaćanjem žalbe tuženika ukinuto je prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu pod točkom I. i III. izreke rješenja i u tom dijelu je predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovni postupak, zbog čega je pozivom na odredbu članka 380. točka 3. ZPP-a i članka 166. stavak 3. ZPP-a odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

14. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud otkloniti uočene nedostatke, pravilno utvrditi odlučne činjenice te pravilno primijeniti materijalno pravo, vodeći računa o opsegu posjedovne zaštite i osobama ovlaštenim na pružanje posjedovne zaštite, nakon čega će donijeti novu odluku.

15. U nepobijanom dijelu (pod točkom II. izreke) prvostupanjsko rješenje ostaje neizmjenjeno.

U Karlovcu 29. travnja 2026.

Sutkinja

Ivana Mašić