Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj Gž-2598/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Miha Mratovića kao predsjednika vijeća, te Nediljke Radić kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Arijane Bolanča, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ZK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Damir Babić, odvjetnik u Šibeniku, protiv tuženika 1. FK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. SK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Bore Erceg, odvjetnik u Šibeniku, radi utvrđenja, rješavajući žalbu tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-189/2021-19 od 25. kolovoza 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 29. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-189/2021-19 od 25. kolovoza 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je kako glasi:

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je ½ dijela nekretnine katastarske oznake [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] položene u k. o. [katastarska općina] (kuća i dvor površine 210 m2, sve položeno u [adresa]) vlasništvo sada pok. SK AK ž. DK rođ. Z pok. F (JMBG: [jedinstveni matični broj građana]).

II. Nalaže se tužiteljici da tuženicima u roku od 15 dana nadoknadi parnični trošak u iznosu od 825,00 EUR".

2. Tužiteljica pobija presudu zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje u tekstu: ZPP), te predlaže da se pobijana presuda preinači u skladu sa žalbenim navodima, podredno da se ista ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je neosnovana.

5. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga određenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9. 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, a ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

6. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju upućuje tužiteljica u žalbi jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude, presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ni nerazumljivi, te nema proturječnosti između razloga presuda i sadržaja izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude. Nadalje, nije ostvarena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a budući da su neosnovani žalbeni navodi da tužiteljici nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje da je ½ dijela nekretnine katastarske oznake [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] položene u k. o. [katastarska općina] vlasništvo sada pok. SK AK ž. DK rođ. Z pok. F.

8. U provedenom dokaznom postupku prvostupanjski je sud utvrdio:

- da je u zemljišnim knjigama ovog suda kao vlasnica čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo upisana tuženica ad. 1. FK, i to na temelju Bračnog ugovora od 12. travnja 2017. i Dodatka istom od 19. travnja 2017., a sve uz istovremeno brisanje tog prava s imena ovdje tuženika ad. 2. SK (bivšeg supruga tuženice ad. 1. FK i brata tužiteljice) koji je, pak, upis prava vlasništva glede navedene nekretnine na svoje ime za cijelo ishodio na temelju rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Ljiljanke Malenica br. O-888/09 od 25. studenog 2009. (kojim je ostavinom iza smrti pok. DK utvrđena i ovdje predmetna čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] za cijelo, te nasljednikom imenovanog ostavitelja, a na temelju zakona i ustupa od ovdje tužiteljice, proglašen ovdje tuženik ad. 2. SK), sve uz istovremeno brisanje tog prava s imena ostavitelja DK koji je kao samovlasnik te nekretnine, ranije položene u k. o. [katastarska općina], upisan još od 60-ih godina prošlog stoljeća,

- da ostavinom iza smrti AK nije utvrđena predmetna nekretnina, sve vidljivo iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Igora Lučeva iz Šibenika br. O-993/05 od 30. prosinca 2005. donesenog nakon ostavinskog postupka provedenog uz sudjelovanje sviju zakonskih nasljednika iste, i to sada pok. joj supruga DK, te djece SK (ovdje tuženika ad. 2.) i ZK (ovdje tužiteljice),

- da je ostavinom iza smrti DK utvrđena predmetna nekretnina za cijelo, sve vidljivo iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Ljiljanke Malenica iz [adresa] br. O-888/09 od 25. studenog 2009. donesenog nakon ostavinskog postupka provedenog uz sudjelovanje sviju zakonskih nasljednika iste, i to djece mu SK (ovdje tuženika ad. 2.) i ZK (ovdje tužiteljice).

9. Odredba članka 232. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03, 163/13, 35/03, 127/13, 33/15 i 14/19, dalje: ZN) a kojom je uređen institut učinka pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju propisano je stavkom 1. da se smatra da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju utvrđeno što je u sastavu ostavine, tko je ostaviteljev nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada, je li mu nasljedno pravo ograničeno ili opterećeno i kako, te postoje li kakva prava na zapise i koja isto vrijedi za djelomično rješenje o nasljeđivanju glede onoga što je njima utvrđeno. Stavkom 2. je propisano ono što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju može pobijati jedino onaj koji po odredbama ovoga Zakona nije vezan pravomoćnošću rješenja o nasljeđivanju. On to može pobijati jedino putem parnice s osobama u čiju korist glasi utvrđenje čiju istinitost osporava. Stavkom 3. je propisano da pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im pripada neko pravo glede onoga za što je utvrđeno da je u sastavu ostavine, ako nisu kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane, a stavkom 4. da pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im je zbog ostaviteljeve smrti pripalo nasljedno pravo na temelju oporuke ili zakona ili da im je pripalo pravo na neki zapis, ako nisu kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno, osobno pozvane. Stavkom 5. je propisano da pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju vezane su osobe koje su kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi ili su na nju bile uredno osobno pozvane, a ipak nisu vezane glede prava koja bi za njih proizlazila iz naknadno pronađene oporuke, glede prava čije je utvrđenje ovisilo o tome kako će neko sporno pitanje biti riješeno u parnici ili u upravnom postupku na kojih ih je ostavinski sud uputio ili ih je trebao uputiti, ako to pitanje nije bilo riješeno prije pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju, ako su ispunjenje pretpostavke pod kojima bi u parničnom postupku mogle zahtijevati ponavljanje postupka.

10. Dakle, pravomoćno rješenje o nasljeđivanju ili zapisu veže stranke koje su sudjelovale u postupku ostavinske rasprave, a kojim nije priznato pravo da svoj zahtjev ostvaruju u parnici. Tako tužiteljica koja je sudjelovala u ostavinskom postupku ne može osnovano prigovarati istinitosti sadržaja onoga što je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju utvrđeno (konkretno što je bio predmet ostavinske imovine).

11. Stoga je, imajući u vidu činjenično utvrđenje, a osobito da tužiteljica svoje pravo nije isticala u ostavinskom postupku niti joj je priznato pravo da ga ostvaruje u parnici, u konkretnom slučaju pravilnom primjenom odredbe članka 232. stavak 1. ZN-a valjalo utvrditi da je tužiteljica vezana pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju budući da je kao stranka sudjelovala u ostavinskoj raspravi te da ne može s uspjehom pobijati što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju.

12. Na ostale žalbene navode tužiteljice, za navesti je da je predmetna nekretnina bila predmet raspravljanja u ostavinskom postupku te da se stoga ne radi o imovini koja bi bila pronađena nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju, već o imovini za koju se znalo u vrijeme ostavinskog postupka.

13. Pri obračunu troškova postupka sud prvog stupnja je sukladno odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a, te TarifI o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23) pravilno obračunao troškove koji su bili neophodni za vođenje ovog postupka.

14. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP- a odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu, potvrditi pobijanu presudu i odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Splitu, 29. travnja 2026.

Predsjednik vijeća

Miho Mratović