Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29 a
Poslovni broj: Gž-2818/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Miha Mratovića kao predsjednika vijeća, te Nediljke Radić kao sutkinje izvjestiteljice i Arijane Bolanča kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. ČZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. FZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje na adresi [adresa], Republika Slovenija, oboje zastupani po punomoćniku Sanji Vukina, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Vukina & Partneri u Zagrebu, protiv tuženika 1. NZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ZZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje na adresi [adresa], tuženik 2. zastupan po punomoćniku Ivanu Kusaliću, odvjetniku u Zagrebu, radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1181/2024-38 od 3. srpnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 29. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1181/2024-38 od 3. srpnja 2025.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je kako glasi:
"I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
"I. Ugovor o darovanju nekretnine sklopljen 12. ožujka 2020. godine između I. tuženika NZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao darovatelja i II. tuženice ZZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao obdarenice, na kojem je potpis darovatelja ovjeren od strane javnog bilježnika Tihane Sudar, pod br. pod br. OV-2678/2020 gubi pravni učinak prema I. tužitelju ČZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tužiteljici MZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u dijelu koji je potreban za namirenje tražbine tužitelja prema I. tuženiku NZ u iznosu od 79.633,69 EUR, uvećanog za primjenjive zakonske zatezne kamate.
II. tuženica ZZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužna je trpjeti da I. tužitelj ČZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te II. tužiteljica FZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] namire svoju tražbinu prema I. tuženiku NZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 79.633,69 EUR uvećano za primjenjive zakonske zatezne kamate, prodajom njezinog suvlasničkog dijela nekretnine, odnosno ½ idealnog dijela nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Zagreb, katastarska općina 999901, Grad Zagreb, zk. uložak br. [broj ZK uloška], katastarska čestica br. [katastarska čestica] označena kao kuća popisni broj 18 i vrt u Matoševoj ulici 3, površine 329 m2 i to 4. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) u naravi stan u prizemlju ravno koji se sastoji od pet soba i ostalih prostorija u površini od 155.55 m2 (prethodno navedeno kao nekretnine upisane u Knjigu položenih ugovora Grad Zagreb, Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb, Općinskog građanskog suda u Zagrebu, br. [broj poduloška], zk. uloška br. [broj ZK uloška] kao stambena zgrada [adresa] sagrađena na čest. br. 27, po novoj izmjeri čest. br. 1551, k. o. [katastarska općina], u naravi stan u prizemlju ravno koji se sastoji od pet soba i ostalih prostorija u površini od 155.55 čm).
III. Nalaže se I. tuženiku NZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tuženici ZZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da solidarno naknade I. tužitelju ČZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tužiteljici MZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove parničnog postupka uvećane za zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana donošenja prvostupanjske odluke pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.“.
II. Nalaže se I. tužitelju i II. -tužitelju solidarno naknaditi II. -tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 10.653,20 EUR, u roku od 15 dana."
2. Tužitelji pobijaju presudu zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje u tekstu: ZPP) te predlažu da se pobijana presuda preinači u skladu sa žalbenim navodima, podredno da se ista ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je neosnovana.
5. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a, drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga određenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, a ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.
6. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju upućuju tužitelji u žalbi jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude, presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ni nerazumljivi, te nema proturječnosti između razloga presude i sadržaj izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude.
7. Neosnovano tužitelji ističu žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer je prvostupanjski sud raspravio sve tvrdnje na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore te na temelju izvedenih dokaza njihove pravilne ocjene utvrdio sve činjenice koje su odlučne za ishod ovog spora.
8. U provedenom dokaznom postupku prvostupanjski je sud utvrdio:
- da se kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu vodio postupak pod poslovnim brojem Ps-340/13 u kojem su tužitelji izjavili tužbu protiv 1. tuženika radi, između ostalog, utvrđenja i isplate predmetne novčane tražbine,
- da je predmetni postupak pravomoćno okončan na način da je tužitelj odbijen s tužbenim zahtjevima, kao neosnovanima, pa između ostalih i s tužbenim zahtjevom kojim su tužitelji, i ovdje tužitelji, tražili da se tuženiku LZ ovdje 1. tuženiku naloži isplata tužiteljima naknade za korištenje predmetnog stana bez pravne osnove za razdoblje od 2002. koja dospijeva svakog 15-og u mjesecu do siječnja 2023. zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, a koja prvostupanjska presuda je potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-5611/2024-4 od 25. veljače 2025.
9. Sud prvog stupnja je odbio tužbeni zahtjev jer smatra da su tužitelji dokazali da nisu ispunjene pretpostavke za pobijanje pravnih radnji dužnika budući da tužitelji nisu dokazali da imaju dospjelo potraživanje prema 1. tuženiku.
10. Ovakva činjenična utvrđenja i pravni zaključak suda prvog stupnja su pravilni, a tužitelji žalbenim navodima nisu doveli u sumnju.
11. U konkretnom slučaju riječ je o tužbi za pobijanje dužnikovih pravnih radnji sve u smislu odredbe članka 66. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 25/13, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje ZOO). Pobijanje je institut obveznog prava koji pruža vjerovniku iz obveznog odnosa u svrhu namirenja tražbine pravo pobijati valjana imovinsko pravna raspolaganja insolventnog dužnika, namirujući se iz nekih vrijednosti koje više nisu njegova imovina.
12. Prema odredbi članka 66. stavak 1. ZOO-a, svaki vjerovnik čije potraživanje je dospjelo za isplatu i bez obzira kada je nastalo, može pobijati pravnu radnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika, dok se prema stavku 2. smatra da je pravna radnja poduzeta na štetu vjerovnika, ako uslijed njezina izvršenja dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine.
13. Sukladno navedenoj zakonskoj odredbi podnošenje tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji nije uvjetovano činjenicom da je potraživanje vjerovnika utvrđeno pravomoćnom odlukom, niti ovršnom odlukom.
14. Na 4. sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 24. svibnja 2021. prihvaćeno je pravno shvaćanje:
"Dospjelost vjerovnikove tražbine za isplatu, kao jedna od općih pretpostavki za pobijanje dužnikovih pravnih radnji poduzetih na štetu vjerovnika (članak 66. stavak 1. ZOO-a) mora postojati u trenutku podnošenja tužbe."
15. Prema odredbi članka 67. stavak 1. ZOO-a naplatno raspolaganje može se pobijati ako je u vrijeme raspolaganja dužnik znao ili mogao znati da poduzetim raspolaganjem nanosi štetu svojim vjerovnicima i ako je trećoj osobi s kojom je ili u čiju korist pravna radnja poduzeta, to bilo poznato ili moglo biti poznato, dok prema stavku 2. ako je treća osoba dužnikov suprug ili krvni srodnik u rodnoj liniji, ili u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja, ili po tazbini do istog stupnja, smatra se da joj je bilo poznato da dužnik poduzetim raspolaganjem nanosi štetu vjerovniku, osim ako dokaže suprotno. Odredbom stavka 3. istog članka propisano je da se kod besplatnih raspolaganja i s njima izjednačenih pravnih radnji smatra da je dužnik znao da poduzetim raspolaganjem nanosi štetu vjerovniku i za pobijanje tih radnji ne zahtjeva se da je trećoj osobi to bilo ili moglo biti poznato.
16. Navedenim odredbama propisane su pretpostavke pod kojima vjerovnici mogu pobijati pravnu radnju svojih dužnika poduzetim s trećim osobama na štetu vjerovnika.
17. Dakle, opće pretpostavke za pobijanje dužnikovih pravnih radnji jesu: 1. dospjelost tražbine vjerovnika prema dužniku, 2. pravna radnja dužnika poduzeta na štetu vjerovnika, 3. insolventnost dužnika i 4. postojanje oštećenja vjerovnika time da pobijanje omogućuje vjerovnikovo namirenje. Te opće pretpostavke moraju biti ispunjene kumulativno, a zajedno s njima mora biti ispunjena i jedna od pretpostavki i jedna od posebnih pretpostavki iz članka 67. ZOO-a.
18. Kako u konkretnom slučaju provodnim dokazima nije utvrđeno postojanje dospjele tražbine tužitelja prema 1. tuženiku, pravilan je stav suda prvog stupnja da nisu ispunjenje pretpostavke iz odredbe članka 66. stavak 1. i članka 67. stavak 1. ZOO-a za pobijanje dužnikovih pravnih radnji, slijedom čega je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.
19. Nadalje, sukladno gore navedenim utvrđenjima pravilno prvostupanjski sud nije razmatrao niti raspravljao ostale prigovore istaknute od strane tuženika, budući da isto s obzirom na utvrđeno činjenično stanje nije bilo potrebno.
20. Sud prvog stupnja je pravilno utvrdio vrijednost predmeta spora u iznosu od 79.633,69 EUR. Na žalbene navode tužitelja za navesti je da utvrđena vrijednost predmeta spora nije procesna pretpostavka, da tužitelj ima tražbinu već je pretpostavka za prihvaćanje tužbenog zahtjeva. Nadalje, tužitelji i ne tvrde da dužnikove pravne radnje i vrijednost dužnikove pravne radnje vrijedi manje od pretpostavljanje tražbine tužitelja. Nadalje, sud prvog stupnja je pri obračunu troškova postupka sukladno odredbi članka 155. ZPP-a te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23) pravilno obračunao troškove koji su bili neophodni za vođenje ovog postupka.
21. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP- a odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu, potvrditi pobijanu presudu i odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.
U Splitu, 29. travnja 2026.
Predsjednik vijeća
Miho Mratović