Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26 D

Poslovni broj: Gž Ovr-166/2026-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, sud drugog stupnja, po sutkinji Lani Putrić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja BOHEMIAN FINANCING ZARTKORUEN MUKODO RESZVENYTARSASAG, OIB 23021179492, sa sjedištem u [adresa], Mađarska, zastupanog po punomoćnici Petri Đerek Ivezić, odvjetnici u Zagrebu, protiv ovršenika PRIMOŠTEN d.d., Primošten, Raduča bb, OIB 77587041388, kojeg zastupa punomoćnik Pavo Novokmet, odvjetnik u LOVRIĆ NOVOKMET I PARTNERI odvjetničko društvo d.o.o., Zagreb, radi prisilnog ostvarenja novčane tražbine na nekretninama, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Ovr-1592/2013-68 od 1. travnja 2026., dana 29. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Ovr-1592/2013-68 od 1. travnja 2026.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odlučeno je:

„I. Djelomično se obustavlja ovrha određena rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Šibeniku posl. broj Ovr-1592/2013 od dana 23. prosinca 2013. i to u odnosu na nekretninu oznake čest.br. 1262 upisanu u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

II. Nalaže se zemljišno-knjižnom odjelu ovog suda, da po pravomoćnosti ovog rješenja izvrši brisanje zabilježbe ovrhe na nekretnini navedenoj u točki 1. izreke rješenja.“

2. Protiv označenog rješenja žali se ovrhovoditelj zbog žalbenih razloga bitne povrede odredaba ovršnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava te ističe da nisu postojali uvjeti za obustavu ovršenog postupka, stoga predlaže žalbu uvažiti i pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na daljnji postupak.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je neosnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći pri tome po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka i pravilnu primjenu materijalnog prava prema čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. -pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) u vezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12 i 25/13, dalje: OZ), ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, niti je pogrešno primijenio materijalno pravo.

6. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je rješenjem o ovrsi toga suda poslovni broj Ovr-1592/2013 od 23. prosinca 2013. određena ovrha na nekretninama ovršenika, između kojih i na nekretnini oznake kčbr. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] (ranije zk. ul. [broj ZK uloška]) k. o. [katastarska općina]. Budući da je došlo do promjene zemljišnoknjižnog stanja predmetne nekretnine te je navedena nekretnina kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sada upisana kao opće dobro – pomorsko dobro, to ista više ne može biti predmetom ovrhe tj. ovrha se nad istom ne može provesti pa je u skladu s odredbom čl. 72. st. 2. OZ odlučeno kao u izreci.

7. Odredbom čl. 72. st. 2. OZ propisano je da će se ovrha obustaviti ako je postala nemoguća ili se iz drugih razloga ne može provesti.

8. U žalbi ovrhovoditelj čini nespornim da je na prijedlog Republike Hrvatske za uknjižbu pomorskog dobra, rješenjem zemljišnoknjižnog suda poslovni broj Z- 13191/2024 od 9. rujna 2024. dopušten je upis teretnog otpisa kčbr. [katastarska čestica] zgr, k. o. [katastarska općina] iz dotadašnjeg zk. ul. br. [broj ZK uloška] u vlasništvu ovdje ovršenika, u novi zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uz uknjižbu kao: opće dobro – pomorsko dobro. Međutim, ističe kako su na predmetno zemljišnoknjižno rješenje izjavljeni su prigovori te da o izjavljenim prigovorima još uvijek nije odlučeno. Smatra da čak i da predmetna nekretnina postane pravomoćno upisana kao opće dobro – pomorsko dobro, navedeno nije zapreka da se dovrši ova ovrha. Ovo iz razloga što je u vrijeme osnivanja založnih prava od 2007. godine nadalje, te u trenutku pokretanja ovog ovršnog postupka 2013., predmetna nekretnina bila u pravnom prometu imajući u vidu da je(nepravomoćni) upis pomorskog dobra proveden tek 2024. Slijedom navedenog, predlaže ukinuti prvostupanjsko rješenje kojim se djelomično obustavlja ovrha u odnosu na nekretninu oznake kč. br. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] (ranije u zk. ul. [broj ZK uloška]) k. o. [katastarska općina], te obuhvatiti predmetnu nekretninu zaključkom suda prvog stupnja Ovr-1592/2013-69 od 1. travnja 2026. kojim se određuje provođenje građevinskog vještačenja po novom vještaku.

9. Međutim, na žalbene navode tužitelja treba reći da nekretnina koja je pomorsko dobro ima ovaj status i prije provedbe zemljišnoknjižnog upisa (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske Revt-386/2015-3 od 26. veljače 2020.). Nekretnina u statusu pomorskog dobra ne može biti objektom stjecanja prava vlasništva ni drugih stvarnih prava, niti se na istoj može provoditi ovrha. Na pomorskom dobru u pravnom kontinuitetu od nekoliko propisa to nije dopušteno i svi propisi u nizu sadržavali su zabrane kao zapreke za stjecanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava. Tako je propisivao čl. 4. Zakona o pomorskom, vodnom dobru, lukama i pristaništima ("Narodne novine" br. 19/74., 24/74., 39/74., 39/75., 17/77., 18/81., 31/86., 47/89., 26/93., 17/94., 29/94., 107/95., 108/95., 142/98.), čl. 51. Pomorskog zakonika ("Narodne novine" br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13., 26/15., 17/19.) , čl. 3. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" br. 158/03., 100/04., 141/06., 38/09., 123/11., 56/16., 98/19.), a istu zabranu u čl. 5. sadrži i važeći Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" br. 83/23., dalje: ZPDML). Sudska praksa jasno se odredila u smislu da je pomorsko dobro određeno zakonom i da je upis pomorskog dobra u zemljišnu knjigu deklaratorne naravi. Dakle, na žalbene navode ovrhovoditelja treba reći da status pomorskog dobra nije vezan uz trenutak pravomoćnosti zemljišnoknjižnog upisa.

10. Naime, zemljišnoknjižni upis ovog statusa uz nekretnine koje su u ovom režimu , iako jamči pravnu sigurnost i pravnu zaštitu općeg dobra, sam po sebi nije odlučan i ima samo publicitetni značaj (tako i odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske Revt- 593/2017-2 od 26. veljače 2020.). Dakle, upisom u zemljišnoj knjizi se samo publicira i evidentira okolnost je li nekretnina pomorsko dobro, dok je odluka o utvrđivanju granice pomorskog dobra deklaratorni, a ne konstitutivni akt, budući da je pomorsko dobro definirano zakonom. Zaključno, na žalbene navode da su tereti na predmetnoj nekretnini upisani još 2007., treba reći da se nitko ne može pozivati na povjerenje u zemljišne knjige ako se radi o prometu stvarnih prava na nekretninama koje su pomorsko dobro (čl. 5. st. 4. ZPDML).

11. Slijedom navedenog, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je u smislu čl. 72. st. 2. OZ ovrhu potrebno obustaviti jer se ne može provoditi na nekretnini koja je pomorsko dobro.

12. Slijedom navedenoga i na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP, u vezi s čl. 368. st. 1. ZPP i 381. st. 1. ZPP, u svezi s čl. 21. st. 1. OZ odlučeno je kao u izreci.

U Varaždinu, 29. travnja 2026.

Sutkinja

Lana Putrić