Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Rijeci

    Stalna služba u Opatiji

    Maršala Tita 4

    51410 Opatija

    Poslovni broj Psp-46/2024-48

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sucu toga suda Adriani Puž, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice BŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 1. maja 17D, koju zastupa punomoćnik Mićo Ljubenko, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ljubenko i partneri, u Zagrebu, protiv tuženih 1. CŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. AŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Danijel Beljan, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Vrkić, Beljan i Denona, u Rijeci, radi smetanja posjeda, nakon glavne i javne rasprave, održane i zaključene 7. travnja 2026., u nazočnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice, tuženih 1. i 2., te punomoćnika tuženika, temeljem odredbe čl. 335 st. 4 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP-a) 29. travnja 2026.

    r i j e š i o  j e

    I Utvrđuje se da su tuženi samovlasno smetali i uznemiravali tužiteljicu u njenom posljednjem, mirnom i faktičnom posjedu prava stvarne služnosti prolaza i provoza preko nekretnina upisanih u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, zemljišnoknjižni odjel Opatija, k. o. [katastarska općina], z. k. ul broj [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] u naravi LADETI, VRT površine 193 m2, a što u katastarskom operatu odgovara nekretnini upisanoj u Područnom uredu za katastar Rijeka, Odjel za katastar nekretnina Opatija, k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] u naravi LADETI, VRT površine 193 m2, na način da su na navedenoj čestici tuženi radnim strojevima pokušali staviti kamenje, zatim parkirali vozilo, odnosno sprečavaju tužiteljicu u prolasku do svojeg doma odnosno nekretnine na k. o [katastarska općina], z. k. ul broj [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] u naravi LADETI, VOČNJAK površine 600 m2, a odbija se u dijelu zahtjev da bi parkirali više od jednog vozila i stavljali druge prepreke.

    II Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužiteljice BŽ koji glasi:

    „Naređuje se tuženima da prestanu smetati i uznemiravati tužiteljicu, te da vrate oduzeti posjed prava stvarne služnosti prolaza i provoza preko nekretnina upisanih u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, zemljišnoknjižni odjel Opatija, k. o. [katastarska općina], z. k. ul broj [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] u naravi LADETI, VRT površine 193 m2, a što u katastarskom operatu odgovara nekretnini upisanoj u Područnom uredu za katastar Rijeka, Odjel za katastar nekretnina Opatija, k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] u naravi LADETI, VRT površine 193 m2, na način da na navedenoj čestici prestanu radnim strojevima stavljati kamenje zatim da prestanu parkirati vozila i stavljati druge prepreke, odnosno sprečavati tužiteljicu u prolasku do svojeg doma odnosno nekretnine na k. o [katastarska općina], z. k. ul broj [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] u naravi LADETI, VOČNJAK površine 600 m2, kao i da tužiteljici omoguće nesmetano korištenje istih nekretnina radi prolaza i provoza, u roku od 8 dana. „

    III Zabranjuje se tuženima da na način opisan u točki I ovog rješenja ili bilo koji drugi način ubuduće uznemiravaju i smetaju tužiteljicu u posjedu prava služnosti prolaza i provoza, a odbija se dio zahtjeva tužiteljice da bi ova zabrana bila pod prijetnjom novčane kazne.

    IV Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužiteljice BŽ u dijelu koji glasi:

    „Žalba ne zadržava ovrhu ovoga rješenja.“

    V Nalaže se tuženima da nadoknade tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.254,10 Eur, roku od 15 dana, a odbija se tužitelj sa preostalim dijelom zatraženog parničnog troška.

    Obrazloženje

    1.Tužiteljica u tužbi podnesenoj 20. svibnja 2024. navodi da je vlasnica nekretnine upisane pri zk odjelu Opatija, k. o. [katastarska općina], z. k. ul broj [broj ZK uloška], z. k. č. br. [katastarska čestica] u naravi LADETI, VOČNJAK površine 600 m2, na kojoj je već u cijelosti izgrađen objekt na adresi [adresa]. Do nekretnine tužiteljice je moguće pristupiti jedino putem koji prelazi preko z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navedeni put je vidljiv i prekriven otpadnim frezanim asfaltom. I-tuženi je suvlasnik čestice 918/2. Osim tužiteljice i vlasnici drugih nekretnina, prolaze navedenim putem. Tužiteljica je mirno i faktično izvršavala pravo služnosti prolaza preko nekretnina 919/2, 918/2 i 917/1 k. o. [katastarska općina] od 2020. neprekidno, a kako bi došla do svoje kuće do koje se može doći jedino navedenim česticama i navedenim putem i to na način da je hodala preko istih, prolazila vozilom da bi došla do svoje kuće, dakle ostvarivala pravo služnosti prolaza i provoza. Dana 15.05.2024. godine, srijedu, u jutarnjim satima kamion tvrtke Helada d.o.o. registarskih oznaka [registarska oznaka] i građevinski stroj bez vidljivih oznaka su po nalogu I i II tuženika započeli radnju pomicanja kamenja na čestici 918/2, k. o. [katastarska općina] na način da su postavili poprečno na put kamenje velike težine i time sprečavanja prolaska drugih vozila tim putem. Tužiteljica je zvala policiju koja je izašla na teren i konstatirala stanje te odmah tražila djelatnike radnika koje su angažirali tuženi da uklone kamenje, što su ovi i učinili. Nakon cijeloga dana, 15.05.2024. predvečer, II tužena je po nalogu I tuženika parkirala svoje vozilo marke Citroen registarskih oznaka [registarska oznaka], poprijeko dijela puta na čestici z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica je 16.05.2024. ponovno zvala policiju te je ista ponovno izašla na očevid ali vozila nije mogla ukloniti jer je riječ o privatnoj čestici, a ne javnoj. Dakle, tuženi i dalje ometaju tužiteljičin posjed prava stvarne služnosti prolaza i provoza do čestice 917/4 odnosno njene kuće i narušavaju joj pravo pristupa domu, na način da parkiraju vozila na način da se onemogućuje prolazak putem na čestici z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica uživa miran posjed prolaza i provoza putem koji prolazi preko čestica z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 2020 godine neprekidno. U izdanim aktima o građenju se navodi da se ostvaruje pješačka i kolna veza nekretnine za koju je izdan akt o građenju s javnim putem. Tu treba napomenuti i da su susjedi pa tako i tužiteljica, ali i tuženi sporazumno ugovorili i prava služnosti puta na teret k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kako bi njihove nekretnine ispunile uvjete zadane prostorno-planskom dokumentacijom i ostvarile pristup do javnog puta, a jedino je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ranije je bila jedinstvena k. č. [katastarska čestica]) nekretnina na kojoj postoji suvlasništvo što im je i omogućilo izdavanje akta o građenju. Česticom 918/2 prolazi cesta, elektroenergetska mreža i optički kabel, te vodovodna mreža i ista se koristi kao put u naravi. Opisanim činom smetanja tuženi su smetali i dalje smetaju tužiteljicu u njenom dosadašnjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti joj otežavaju i onemogućavaju prolaz i provoz preko čestice 918/2 kao i pristup njenom domu. Osim posjeda stvari, zaštitu uživa i posjed prava stvarne služnosti; to jasno navodi čl. 10. st. 5., gdje stoji da je "s posjedom stvari izjednačeno je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona." Za čin smetanja prava stvarne služnosti odnosi se ono što i za posjed stvari - može se odnositi na oduzimanje ili uznemiravanje u posjedu prava stvarne služnosti. Tužiteljici je dakle onemogućen pristup domu. Tužiteljica ima malu djecu te joj je pristup prijeko potreban. Predlaže prihvaćanje tužbe i tužbenog zahtjeva. Tužiteljica je podnijela i prijedlog za donošenje privremene mjere.

    2. Tuženi 1. CŽ i 2. AŽ u odgovoru na tužbu navode da tužena pod 2. ističe da osporava pasivnu legitimaciju i ujedno osnovanost tužbe i prijedloga u cijelosti iz razloga što niti jedan činjenični navod koji navodi nije točan.Tužiteljica da nikada nije stupila u zakonit, savjestan i pošten posjed nekretnine, a posjednik nekretnine da je tuženik CŽ. Tuženik pod 1. u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Tuženik pod 1. je suvlasnik nekretnine u omjeru od 187/193 označene kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi LADETI, VRT površine 193 m2, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica je vlasnica nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 09/22, a njena majka JŽ je prethodno bila vlasnica iste te nekretnine od 10/2020. U 05/2020 godine iz Google Earth pro (ortofoto snimke) jasno se vidi stanje na k. č. [katastarska čestica] kao i okolnih čestica. Radilo se o šumi i livadi u naravi preko koje nije bilo niti pješačke staze, a kamoli nekakvog puta (označena čestica crvenom bojom k. č. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika). Nekretnina označena kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sredinom 2021.g. kada ju je tuženik kupio bila je prema slici niže neuređeno zemljište i odrađen je jedan svježi zasjek tj. probijanje puta za potrebe gradnje kuće na k. č. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužene. Kao što se vidi na slici, zemlja je bila zemlja crvenica i kao takva se vidi i to sa djelomično izravnatim dijelom. Nakon kupnje nekretnina tuženik se sreo sa tužiteljicom na licu mjesta i razgovarao o probijanju puta na što je odgovorila da će put ići niže na parcelu 921/1., ali da joj je ovim dijelom ravno. Tuženik pod 1. da je 06.09.2023. pred ovim sudom podnio prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice i nakon toga primijetio je aktivnost tužiteljice da je na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nasula otpad od frezanog asfalta. Putem telefona tuženik je kontaktirao tužiteljicu i pitao je zbog čega je stavila otpad od asfalta, odgovorila je da ne prolazi kroz blato do kuće. Odmah je upozorena da ništa više ne radi na nekretnini i da ga o nekim namjerama odmah obavijesti, a koje se tiču korištenja iste. Tužiteljica je to poslušala u što se tuženi uvjerio u par navrata fotografirajući kako vozila koja idu do njene kuće koriste susjednu, donju nekretninu oznake 921/2, a što je prikazano niže na fotografiji (slika 6) kako dva teretna vozila idu prema njenoj kući obilazeći tužiteljevu nekretninu. Dana 11.05.2024 tužiteljica BŽ samovlasno je i bez ičijeg odobrenja naručila od firme Fracasso da asfaltira cijelu dionicu frezanim asfaltom, te su stijenama ogradili rub predmetne parcele namjeravajući time prikazati da tuda, preko k. č. br [katastarska čestica] prolazi put, a što nije bila istina te je o tom nasipavanju obaviješten i nadležni inspektor zaštite okoliša koji je izašao na teren i evidentirao stanje svojim zapisnikom i naložio da se do 24.05.2024. ukloni opasan otpad i prostor vrati u prvobitno stanje. Prema zasjecima jasno se vidi da je tužiteljica prokopala i zasjekla i do dva -tri metra susjedne tuženikove parcele da bi spustila kotu nivelete takvog puta, a da o tome nikoga ne obavještava niti ga pita.Isti taj dan predloženi svjedok ĆŽ je tužitelja nazvao na telefon i prijetio mu na način da tuži i njega kao što tuži sve i poslao mu svoje podatke na mobitel. Sve navedeno prijavljeno je policiji o čemu je sastavljen zapisnik. Dana 15.05.2024 tuženik je sam pokušao ukloniti navedeni materijal sa svoje k.č. međutim taj isti dan je bio zaustavljen od strane radnika Farcassa koji su bili predvođeni svjedokom ĆŽ, a sve po nalogu tužiteljice što je utvrdila i policijska intervencija taj dan o čemu je sastavljeno izvješće pod izlikom da tužiteljica ne može prići svojoj kući. Tuženik je taj dan ostavio svoje vozilo na k. č. [katastarska čestica] da spriječi daljnje asfaltiranja i radove na dijelu svoje k.č. Dana 22.05.2024 je tužiteljica krenula sa radovima na uklanjanju materijala, ali djelomično, na način da je ostavljeno sigurno min 3cm asfalta na površini. Uklanjanje asfalta do danas nije riješeno o čemu je obaviješten i inspektor zaštite okoliša, te se čeka konačan odgovor. Da bi neosnovano prikazala da je tužiteljica za pristup do svoje nekretnine koristila upravo dio k. č. br. [katastarska čestica], a ne k. č. br. [katastarska čestica], tužiteljica je sama sebi zatvorila kompletnu dionicu prolaska preko k. č. [katastarska čestica] sa koje se dolazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koju je ranije koristila za prilaz do svoje nekretnine. Nadalje, kada se usporede fotografije 3 i 4. sa ovom gore zadnjom, vidi se da zelene mreže nije nikada bilo, a kojom je odvojen dio čestice k. č. [katastarska čestica] da se sa te čestice ne može pristupiti na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja čestica je ujedno po prostornom planu zamišljena kao buduća cesta dalje prema k. č. [katastarska čestica] i pristupnoj k. č. [katastarska čestica].Ovaj dio zatvoren u zelenu ogradu od tužiteljice i ĐŽ dat je na uživanje i uporabu svjedoku koji je predložen u ovoj tužbi, RŽ, a što onda i dovodi u sumnju njegovu nepristranost kao svjedoka, te tuženici stoga i prigovaraju i protive se prijedlogu saslušanja istog kao svjedoka. Koliko daleko idu neistine tužiteljice govori i činjenica da je ona, odnosno tvrtka GEOAS d.o.o. u vlasništvu iste dana 11.10.2023. (neposredno nakon pokretanja postupka radi razvrgnuća suvlasništva na predmetnoj nekretnini) izradila Geodetski elaborat br.68/2023 za katastar evidentiranja ili promjena podataka o načinu uporabe katastarskih čestica, potvrđen od katastra dana 13.11.2023:- K. č. [katastarska čestica]; K. č. [katastarska čestica], K. č. [katastarska čestica], K. č. [katastarska čestica], K. č. [katastarska čestica], K. č. [katastarska čestica]. Predmetna nekretnina u suvlasništvu tuženika pod 1. k. č. [katastarska čestica], nalazi se između k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica, kao izrađivačica navedenog elaborata, ucrtala je u katastar rutu puta prema svojoj kući na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i promijenila kulturu nekretnina za k. č. [katastarska čestica] iz kulture voćnjak i pašnjak u naziv uređeno zemljište, put i livada, a k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz pašnjaka u uređeno zemljište i put. Predmetna nekretnina tuženika koja se nalazi u sredini je ostala u nazivu vrt, te kao takva nije niti mijenjana jer tužiteljica zna da nije niti put niti cesta. Tužiteljica da je navedeno učinila iako joj je tuženik prije toga 2 godine zabranio da njegovu nekretninu koristi kao pristup do svoje nekretnine. Interesantno je, a i nesporna činjenica je da je tuženi pod 1., kao što je već navedeno, podnio prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice pred sudom dana 06.09.2023., a kompletan geodetski elaborat je proveden u rekordnom roku od 2 mjeseca nakon dostavljenog prijedloga. Nadalje, uvidom u zk uložak [broj ZK uloška] za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sve nakon prijedloga za razvrgnuće suvlasništva, manjinska suvlasnica JŽ inače majka tužiteljice, po nalogu tužiteljice zajedno sa ovdje svjedokom ĆŽ zaključuje ugovor o zajmu i založnom pravu na njenom suvlasničkom dijelu za iznos od 50.000,00 EUR kao glavnom osiguranju potraživanja, dok su ČŽ i BŽA su u zemljišnim knjigama upisali prvenstveni red radi otuđenja nekretnina kao i JŽ. Također tužiteljica je na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je prikazivala dijelom kao svojom tek dana 23.05.2024 upisala se kao suvlasnica na istoj, a na k. č. [katastarska čestica] (koja ide do k. č. [katastarska čestica]) upisala je založno pravo na iznos od 150.000,00 EUR na temelju ugovora o zajmu, a kao glavnim osiguranjem. Interesantno je pritom za naglasiti kako u tom Ugovoru stoji da nema sudskih sporova kako zabilježenih tako niti neubilježenih. Pozivanje tužiteljice na ovjerene izjave kojima i sporazume od 04/2024 kojima su se susjedi sporazumjeli o korištenju nekretnina isto se ne odnosi na k. č. [katastarska čestica] već na druge nekretnine, ali su pokušali vrbovati i nagovarati prethodnu vlasnicu k. č. [katastarska čestica] HŽ da takvu izjavu potpiše, a što je ona odbila. Nadalje, pozivanje na građevinsku dozvolu treba istaći da je predmetna dozvola u reviziji jer je ista izdana bez suglasnosti suvlasnika k. č. [katastarska čestica] jer je u tom trenutku suvlasnički dio JŽ bio je 3/193, a tuženika pod 1. 187/193.Naime, ova konstatacija odjela za Prostorno uređenje i gradnju nije ispravna iz razloga što ovaj udjel ne dokazuje postojanje puta obzirom da sama čestica nije posebno u tom trenutku ishođenja građevinske dozvole bila put već vrt. Također, konstatacija tužitelja da i ostali susjedi imaju ugovoreno pravo služnosti preko k. č. [katastarska čestica] nije istinita. Naime, vlasnici k. č. [katastarska čestica], kao i k. č. [katastarska čestica] nema provedenu služnost do današnjeg dana kroz zemljišne knjige, te se time smatra da nema ni pravo korištenja puta preko k. č. [katastarska čestica].

    Konstatacija da česticom prolazi cesta, elektroenergetska mreža, optički kabel i vodovodna mreža je činjenica da je tužiteljica isto to napravila bez znanja tuženika, a suvlasnik u omjeru 187/193 je morao biti stranka u postupku za izradu navedenih projekata i morao je dati svoju suglasnost za kompletan taj postupak. Tuženik je zaobiđen na način da nikad nije znao da su sve te instalacije provedene kroz navedenu k. č. [katastarska čestica] a očito sve u cilju priključenja kuće na k. č. [katastarska čestica]. Povodom ovog od HEP-a i Komunalca d.o.o. i HAKOM-a zatraženo je očitovanje i izmještanje predmetnih instalacija, ali do danas nije dobiven odgovor.Od slijedećih neistina valja istaknuti da odvoza smeća ispred kuće tužiteljice se ne obavlja, niti tvrtka Komunalac d.o.o. to radi što potvrđuje e-mail od 14. lipnja 2024. Predmetna građevina tužiteljice na k. č. br. [katastarska čestica] nema uporabnu dozvolu, pa se onda samim time niti može ismije koristiti sukladno odredbi čl. 136. Zakona o gradnji koji kaže:(1) „Izgrađena građevina, odnosno rekonstruirana građevina može se početi koristiti, odnosno staviti u pogon te se može donijeti rješenje za obavljanje djelatnosti u toj građevini prema posebnom zakonu, nakon što se za tu građevinu izda uporabna dozvola , ako ovim ili posebnim zakonom nije propisano drugačije.“(2) Građevina se rabi samo sukladno njezinoj namjeni. Znači, potvrda o kućnom broju koju je tužiteljica dostavila kao dokaz korištenja zgrade ništa ne dokazuje i niži je pravni akt od uporabne dozvole.Prema navedenom tuženi ne narušava pravo na dom jer je riječ o gradilištu, a ne građevini koja se može početi koristiti posebno što u Građevinskoj dozvoli nije naznačeno da je potrebno ishoditi uporabnu dozvolu za fazno građenje već se ista ishodi nakon provedenog tehničkog pregleda za cijelu građevinu. Dalje, pozivanje da u slučaju požara neće moći doći vatrogasci, osporavaju činjenicom da je do svoje ulazne kapije dovela hidrant (i on je nelegalno doveden jer je prema evidencijama morao biti na rubu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne 100 m dalje) koji umjesto vatrogasno vozila služi za gašenje požara. Tužiteljica tužbom traži zaštitu njenog navodnog posjeda prava stvarne služnosti prolaza i provoza uz objašnjenje i da pravo stvarne služnosti uživa pravnu zaštitu od smetanja.

    Međutim, da bi pravo stvarne služnosti kao takvo uopće uživalo pravnu zaštitu od smetanja u smislu odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, takvo pravo stvarne služnosti uopće mora postojati. Tužiteljica ne navodi kada, kako i na koji način je tužiteljica stekla to i takvo prava stvarne služnosti prolaza jer u konačnici takvo pravo stvarne služnosti uopće niti nije upisano u zemljišnim knjigama na teret k. č. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Tužiteljica dakle, niti nema pravo stvarne služnosti, niti je ikada bila ili jest bila u posjedu prava stvarne služnosti prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica], K. o. [katastarska općina], a niti je ikada ostvarivala bilo kakvo pravo mirnog, poštenog posjedovanja ove k. č. br. [katastarska čestica], K. o. [katastarska općina]. Zbog svega navedenog kao i činjenice da je predmetna tužba nesnovana pa se predlaže da sud odbije , uz obvezu da tuženicima naknadi troškove postupka s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

    3. Tužiteljica u podnesku od 12. srpnja 2024. navodi da je odgovor na tužbu u cijelosti neosnovan i neutemeljen. Tužiteljica je u posjedu nekretnine 918/2 i preko iste izvršava kao i ostali susjedi okolnih čestica posjed prava prolaza i provoza. Na čestici 918/2 nalazi da se put od 2019., te susjedi pa tako i tužiteljica da njime prolazi svakodnevno. Tuženi su kupili česticu 918/2 kada je na njoj već postojao put i oni to dobro znaju jer tako stoji i u ugovoru o kupoprodaji nekretnine. Tuženi zlonamjerno pokušavaju objasniti svima da je čestica 918/2 vrt. No iz samih fotografija koje tuženi dostavljaju u spis uz odgovor na tužbu, je vidljivo da je čestica 918/2 put, cesta! Nadalje, kako je temeljem odredbe članka 441. stavak 1 ZPP-a, raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničeno samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete. Dakle, raspravlja se i dokazuje samo: posljednje stanje posjeda i nastalo smetanje. Iz dokumentacije koja prileže tužbi očito je tužiteljica učinila vjerojatnim sudu da je put koji tuženi svojataju i ometaju jedini put do doma tužiteljice i da su ovi njoj to smetali. O činjenici smetanja postoji više policijskih izvješća. Osim toga, tuženi i sami u svojoj žalbi na privremenu mjeru na posljednjoj stranici pasusu 3 navode da su pokušali bagerom željeli ukloniti put sa svojeg vlasništva! Dakle, tuženi su željeli bagerom ukloniti put kojim tužiteljica ide do svojeg doma – i to ne spore. Navodi tuženika kako kuća tužiteljice nema uporabnu dozvolu, pa da stoga tamo nitko ne stanuje nemaju veze sa ovim predmetom, jer je pitanje uporabne dozvole pitanje upravnog postupka. Uporabna dozvola nije dokaz da netko u nekretnini stanuje. Tuženikov navod da je morao biti stranka u postupku provođenja prolaska ceste, elektroenergetske mreže, optičkog kabela i vodovodne mreže jer je suvlasnik i da je zaobiđen je netočna, nezakonita i prije svega nebitna za ovaj postupak. Naime, svi priključci su provedeni prije nego je tuženi postao suvlasnik. Naime, na čestici 918/2 i okolnim česticama postojao je život i procesi gradnje, prije dolaska tuženih.

    4.Tuženi se u podnesku od 30. rujna 2024. očituju na dostavljeno izviješće policije od 3. kolovoza 2024. U podnesku od 21. listopada 2024. tužiteljica se očituje na podnesak tuženih. Dana 31. listopada 2024. tužiteljica dostavlja nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještaka. Dana 20. studenog 2024. tužiteljica dostavlja rješenje ODO o odbačaju kaznene prijave i dalje se očituje o postupku. Na ročištu održanom 4. prosinca 2024. stranke se očituju o postupku, predlažu nove dokaze. Dana 19. ožujka 2025. tužiteljica dostavlja rješenje odbačaja kaznene prijave. Dana 3. srpnja 2025. tužiteljica se očituje na nalaz i mišljenje vještaka, predlaže pozivanje vještaka na očitovanje. U podnesku od 3. kolovoza 2025. tuženi se očituju na podnesak tužiteljice od 3. srpnja 2025. Dana 20. kolovoza 2025. tužiteljica se očituje o postupku.

    5.Sud je proveo dokaze čitanjem Izvješće o policijskim intervencijama od 20. svibnja 2024. dostavljen tužiteljici, izvadka iz zemljišne knjige za nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Potvrde Odjela za katastar nekretnina Opatija od 4. travnja 2024., gledanjem grafičkog prikaza koji je prilog potvrde, gledanjem orto foto snimke, čitanjem izjave od travnja 2024., gledanjem izvoda iz katastarskog plana za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], gledanjem fotografije lica mjesta (list 24 spisa), čitanjem e - mail poruke djelatnicama PP Opatija od 20. svibnja 2024. sa prilozima na kojima su fotografije prijepora (list 26 – 76 spisa), čitanjem izvješća o policijskim intervencijama od 24. svibnja 2024. dostavljenog tužiteljici, gledanjem orto foto snimke i fotografija ulaznog portuna dvorišta tužiteljice (list 84 – 85 spisa), čitanjem suglasnosti tužiteljici izdane 27. svibnja 2020., gledanjem fotografija prijepora (list 108 – 122 spisa), čitanjem izvješća o policijskim intervencijama od 26. svibnja 2024. dostavljenog 1. tuženiku CŽ, Izvješća o policijskoj intervenciji od 29. svibnja 2024. dostavljenog 2. tuženoj AŽ, nadopune Izvješća od 26. svibnja 2024. dostavljenog 2. tuženoj AŽ, prigovora na dostavljeni zapisnik AŽ, odgovora Službe za nadzor, zaštite okoliše i vodopravne inspekcije od 21. svibnja 2024. 1. tuženiku CŽ, zapisnika Upravnog odjela za komunalni sustav i zaštitu okoliša Prometno i komunalno redarstvo Grada Opatije od 15. svibnja 2024. i 14. svibnja 2024., e-mail poruka tvrtke Komunalac 1. tuženiku CŽ i obrnuto, Izvješća o postupanju od 3. kolovoza 2024. dostavljenog sudu od PP Opatija sa prilozima, gledanjem fotografija prijepora (list 206 – 217 spisa), čitanjem Aero fotogrametrijskog materijala dostavljenog od Državne geodetske uprave tvrtci Geoas d.o.o. [adresa] koja je naknadno na ročištu predana sa fotografijama u boji, nalaza i očitovanja stalnih sudskih vještaka Dragana Blaževića dipl.ing.građ. i Nekretnine d.o.o. Rijeka u predmetu ovoga suda R1- 229/2023, nadopune Izvješća o postupanju od 20. lipnja 2024. izdanog od PP Opatija tužiteljici BŽ, rješenja ODO u Rijeci br. KP-DO-693/2024 od 10. srpnja 2024., gledanjem snimke DGU iz 2020., rješenja USKOK-a od 7. studenog 2024. broj KP- US-414/2024, proveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke, te je pročitan nalaz i mišljenje vještaka Sandra Viškanića koji je nalaz sačinio za NEKRETNINE d.o.o. Rijeka, očitovanja vještaka na podnesak tužiteljice iz srpnja 2025.- na koji nalaz stranke nisu imale primjedbe, gledanjem fotografija na listu 443 – 449 spisa, saslušani su svjedoci HŽ, LŽ, ĆŽ, RŽ, GŽ, tužiteljica BŽ, 1. tuženik CŽ i 2. tužena AŽ.

    6.Tijekom postupka sud je donio rješenje kojim je odredio privremenu mjeru po prijedlogu tužiteljice 7. lipnja 2024. pod posl.br. Psp-46/2024-7, kojim je naloženo vraćanje oduzetog posjeda prava služnosti, provoza tužiteljici na način da se prestane parkirati vozilo i stavljati druge prepreke, odnosno sprječavati u provozu do svojeg doma tužiteljicu, a sa dijelom prijedloga je tužiteljica odbijena. Protiv rješenja žalbu su izjavili tuženici-protivnici osiguranja pa je o istoj donio odluku Županijski sud u Velikoj Gorici pod posl.br. Gž1121/2024-2 dana 14. studenog 2024., potvrdio je rješenje prvog stupnja.

    7. U ovoj pravnoj stvari nesporno je da je 15. svibnja 2024. na prijeporu- kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bio građevinski stroj po nalogu tuženih, koji je postavljao kamenje. Postavljao da je na način, da je isto kada bi bilo ostalo onako kako je bilo prvotno postavljeno onemogućavalo provoz na sljedeću nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja služi za dolazak do nekretnine tužiteljice k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nesporno je i da je građevinski stroj trebao kopati po prijeporu, da je na istome ostalo parkirano vozilo 2.tužene toga dana poprečno, a zbog čega je tužiteljica tvrdila da je na taj način onemogućavalo po njemu provoz do nekretnine k. č. [katastarska čestica], te dalje do k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nesporno je i da je prijepor i prije dana za koji se tvrdi da se dogodilo smetanje posjeda izgledao tako da se po njemu moglo prolaziti i provoziti. Takav je bio barem od sredine 2021. Nesporno je da je 1. tuženi kad je kupio dio prijepora imao saznanja da po njemu prolazi i provozi tužiteljica i da joj to nije zabranio, prijeporna čestica je i izgledala kao put, tj. nije se koristila kao vrt unatoč tako upisanoj kulturi. Najprije je prokopani dio - prijepor bio zemljani, a onda je s vremenom nasut materijal-pijesak, između ostalog i frezani asfalt.

    8. Sporna je pasivna legitimacija 2. tužene, da li je tužiteljica bila u mirnom, nesmetanom, faktičnom posjedu stvarne služnosti prolaza i provoza, njena aktivna legitimacija, odnosno ako nije, da li je uopće smetana u posjedu, da li je u prekluziji sa svojim zahtjevom.

    9. Za ovaj postupak odlučne su činjenice posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a nije odlučno temeljem čl. 441 ZPP-a da li tužiteljica ima pravo na posjed, pravna osnova njenog posjeda, da li je bila savjesna posjednica. Stoga sud nije cijenio dostavljenu dokumentaciju koja nije bila odlučna za ishod postupka, koja se odnosila na pravo na posjed, stjecanje stvarnih prava, upravnih dozvola, pokrenute druge sudske postupke i sl.

    10. Tužiteljica u ovom postupku tvrdi da je bila u posjedu prava služnosti prolaza i provoza na prijeporu prije smetanja. Prema odredbi čl. 16 st.1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014-dalje ZVSP-a) kad posjednik jedne nekretnine jednostrano učini glede nekretnine koju drugi posjeduje nešto što taj ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne služnosti na drugoj nekretnini kao poslužnoj.

    11.Na svim fotografijama dostavljenim u tijeku postupka koje prikazuju prijepornu nekretninu, a iz perioda od kada je tužiteljica počela graditi kuću i kasnije, ona izgleda kao zemljište koje je prokopano, poravnato i ima oblik kakav imaju putevi, ceste, odnosno ima širinu za prolazak vozila, kamiona. Na pojedinim fotografijama sa strane prijepora je poslagano kamenje, ali to nije odlučno za ovaj postupak. I na fotografijama gdje nema kamenja uz rub nekretnine ili nabacane zemlje nekretnina je poravnata, na njoj nema samoniklog raslinja koje raste na nekretninama koje se ne provoze, koje su npr. neobrađeno zemljište. I na fotografiji na kojoj se sa strane prijepora, a koja je dostavljena u odgovoru na tužbu, nalaze kamioni, sam prijepor ne izgleda kao da se ne koristi za provoz, tj. po njemu su vidljive linije kotača vozila. I iz nalaza i mišljenja geodetskog vještaka tvrtke NEKRETNINE d.o.o. za koju je vještačenje obavio stalni sudski vještak i zaposlenik Sandro Viškanić, fotografija koje prileže istome razvidno je da prijepor ima širinu dovoljnu za provoz vozila, isto tako je nesporno prikazana približna lokacija kamenja i vozila za koje tužiteljica u ovom postupku tvrdi da su bili uzrok smetanja i uznemiravanja posjeda. Iz položaja, lokacije nekretnine u vlasništvu i posjedu tužiteljice, a koji je vidljiv na dostavljenim kopijama plana i iz nalaza vještaka geodetske struke logičnim se ukazuje da je prijepor, između ostalih nekretnina koje vode do kuće tužiteljice korišten upravo u svrhu dolaska do njene nekretnine. Da prijepor tužiteljica nije koristila za prolaz on ne bi izgledao na svim fotografijama kao poravnati, utabani put. Stoga proizlazi logičnim, i sud zaključuje da ona ima posjed prava stvarne služnosti na prijepornoj nekretnini. Pritom sud ne ocjenjuje kakvoću tog posjeda u ovom postupku. U postupku su radi utvrđenja činjeničnog stanja saslušani svjedoci i stranke.

    12.Iskaz svjedokinje HŽ sud nije posebno cijenio jer ista nema uopće saznanja da li je tužiteljica bila u posjedu prijepora, da li je smetana, ne poznaje tužiteljicu. Isto tako nije odlučan ni ishod svjedoka LŽ koji ima samo saznanje da je probijen na prijeporu put, ali nema saznanja o relevantnim činjenicama za ovaj postupak, ne zna tko je probio niti tko ga koristi.

    13.Svjedoka ĆŽ koji je u prijateljskim odnosima sa tužiteljicom, u bitnome iskazuje da se prijepor kao put za prolazak proširio kad je to bilo potrebno za gradnju kuće tužiteljice, to je bilo poslije 2020. ¨Nadalje, svjedok u bitnome iskazuje da su po putu prolazili svi susjedi i to DŽ, UŽ, vlasnik tvrtke Auctor exclusive po imenu NŽ, zatim vlasnik gumi servisa iz [adresa] ČŽ kojeg zovu B, kao i tužiteljica. Prolazili su i djelatnici, odnosno tvrtka koja gradi zgradu, misli da se zove Brutus d.o.o. a i tvrtka Fracaso. To da zna pouzdano jer da su sa svjedokovog terena u Medveji uzimali izrezani asfalt i odnosili na ovaj prijepor. Nitko nije branio prolazak po tom putu. Dapače svima je bilo u interesu da se put koristi jer su svi gore počeli graditi objekte. Sjeća se da je 15. svibnja 2024. njega nazvala oko 11,00 sati JŽ i rekla da se na ovoj predmetnoj cesti koja ima naziv 1. maja izvode neki radovi. On da je došao na lice mjesta za nekih 20 minuta, zatekao je na licu mjesta jedan Citroen Picasso, zatim zeleni kamion i žuti bager. Radove je izvodio EŽ iz tvrtke Helada d.o.o. kojeg inače poznaje. Na licu mjesta je bila i drugotužena i ona da je svjedoku rekla da se cesta zatvara, da je njihova. Svjedok da je slikao ono što je zatekao na licu mjesta i pokazuje fotografiju na kojoj se vidi veliko kamenje na sredini puta (list 63 spisa) i tu fotografiju je poslao JŽ i tužiteljici. Zvao je tada policiju a i ovog vlasnika terena Kruger te pitao da li nešto zna o radovima, tužiteljica je pozivala druge susjede međutim nitko nije znao za radove koji su se izvodili. Toga dana su djelatnici tvrtke Fracaso maknuli ovo veliko kamenje koje je zatekao na licu mjesta kada je došao. Upravo to kamenje je bilo zatvorilo cestu. Kasnije toga dana oko 21 sat je prošao na cesti da provjeri da li je sve u redu i vozilo Citroen Picasso je bio parkirano uzdužno uz cestu tako da se može proći, onda su došli tuženi i bio je neugodan razgovor sa prvotuženikom, tada da su oni ovo vozilo parkirali poprečno tako da su ponovno zapriječili prolaz i tako je bilo kad je došla policija. Policija je tada rekla na licu mjesta da ne može naložiti micanje auta na privatnom terenu. Koliko zna tužiteljica je toga dana prošla svojim vozilom po cesti do svoje kuće, misli da je bilo predvečer kada ga je zvala i rekla da je sve u redu. Nastao je problem kako će tužiteljica izaći sa svojim vozilom iz svog dvorišta obzirom da je vozilo Citroen ostalo parkirano na cesti. Drugo jutro su se maknula kamenja uz rub ceste i odložila na teren ovog vlasnika NŽ pa je tužiteljica mogla proći sa svojim vozilom. Nekoliko dana je ovo vozilo Citroen ostalo stajati poprečno na cesti, nakon toga se maknulo. Sjeća se prije ovog događaja 2024. da je još 2023. jednom prilikom tužiteljica pričala telefonom sa prvotuženikom o tome da nije nikakav pomak plana i da je cesta upravo na mjestu gdje je trebala biti prema planu i da je na tom području nova izmjera. Svjedok da je do ovog događaja u svibnju 2024., više puta kontaktirao sa tuženima i pokušavao dogovoriti da svi budu zadovoljni i da svi mogu prolaziti. Još 2023. je bio ovaj frezani asfalt na putu, on se uvijek stavlja u proljeće. Svjedok da je tuženima predlagao da mu svi suvlasnici ustupe svoje suvlasničke dijelove na predmetnoj nekretnini, a da oni dozvole služnost prolaza. Naime oni su htjeli postati samovlasnici predmetne nekretnine. Dok se kamenja nisu maknula sa strane, tužiteljica je prošla pješke po putu. Cesta je bila toga dana i raskopana sa bagerom u potpunosti i po njoj se nije moglo prolaziti. Da bi bager mogao maknuti kamenje koje je priječilo prolaz prethodno je morao poravnati cestu. Svjedok da je zvao policiju jer je znao da je drugotužena inženjer građevina i da zna kako iskopati da se po njoj ne može prilaziti. Kad se cesta raskopala uklonio se i površinski sloj tj. frezani asfalt. Moguće je da je ovo kamenje sa nekretnine NŽ bilo pomaknuto da bi se moglo proći iz dvorišta tužiteljice ne idući dan već koji dan kasnije.

    14. RŽ, u bitnome je iskazao da živi 25 godina u ovoj ulici i prvi je susjed od tužiteljice. Njegova kuća je ispod ovog puta po kojem prolazi tužiteljica. Ovaj put koji je sada napravljen ovako kako izgleda je napravila i uređivala tužiteljica i ona prolazi cijelo vrijeme po njemu do svoje kuće. Pred malo se počela raditi i još jedna kuća na terenu uz put a do tada nije vidio da su prolazili i drugi. Misli da je put ovakav nekih 3 godine. Jedno jutro dok je bio u svom vrtu vidio je da je na putu jedan Citroen, pomislio je da se nekome pokvario i da ga je tako ostavio. Nazvao je tužiteljicu i obavijestio je o tom automobil. Kasnije je na tom putu vidio neke bagere, kamenje, bile su neke barikade, ali se ne može točno sjetiti detalja koji dan je bilo što. Prije toga automobila i ovih barikada nije bilo nekih događaja na ovom putu. Tek kasnije je saznao da je te barikade postavljala ova vlasnica terena iznad puta. Ne zna čiji je put. Na fotografiji sa lista 63 vidi se njegova kuća sa desne strane, to je višestambena zgrada. Vidio je da je kamenje postavljeno uz put, ali ne zna reći od kada. Misli da je auto bio parkiran par dana, odnosno da su te barikade bile 5,6 dana jer je viđao tužiteljicu da je automobil parkirala ispred barikada i prolazila s djecom pješice do kuće.

    15.Svjedokinja GŽ, agent za nekretnine, u bitnome je izjavila da je 2021. bila prokurist tvrtke Giomar Real Estate te je kupila u ime ove tvrtke nekretninu ispod puta koji joj je pokazan (list 416 spisa). Vidjela je put i da nije bilo puta ne bi ni kupila nekretninu. Više puta da je bila na nekretnini koju je kupila i prolazila je po putu, pokazivala ga potencijalnim kupcima i na kraju prodala tvrtci Auctor nekretnine. Dolazila da je i kad se trebala brinuti o kupljenoj nekretnini koju je trebalo održavati, kositi i slično. Znala je vidjeti npr. tužiteljicu i ovog susjeda koji je saslušan prije nje. Teren da je prodala 2022. i kasnije da je znala prolaziti po ovom putu jer poznaje tužiteljicu, a prodavala je teren u blizini, a prodaje sada i ovaj koji je već prodala. Od HŽ je kupila teren koji je kasnije i prodavala. Nije joj govorila ništa o putu osim da je takav kakav je i da su se svi složili s njim, put je bio ucrtan. Ovaj teren koji je kupila ispod puta da ima broj 921. Tužene poznaje jer im djeca idu zajedno u školu. Nju da je prvotuženi pitao da li ima neki teren koji bi mu trebao za pčele i vrt, znala je za ovaj teren iznad puta koji nije građevinski zbog površine koju ima pa da mu je ponudila njega i taj teren je bio od HŽ i on ga je i kupio. Svjedokinja da nije bila na licu mjesta 15. svibnja 2024. ali zna o događajima jer joj je ispričala tužiteljica. I tuženima da je rekla da je put takav kakav je i da su svi suglasni da bude takav. Svjedokinja da je kupovala i dio puta. Kada je pokazivala nekretninu tuženima oni da su prošli po putu i bio je takav kakav je sada. I kad je kupovala teren je bio takav. Tužiteljica da je već gradila kuću kada je svjedokinja kupila teren.

    16.Iz iskaza ĆŽ, RŽ i GŽ utvrđeno je da se tužiteljica koristila prijeporom kao putem, da nitko nije branio prolazak po putu i da se nije ništa događalo na prijeporu do 15. svibnja 2024. Iskazi su međusobno neproturječni, a da se put koristio za prolaz proizlazi iz fotografija koje prileže spisu kako je već i navedeno u točki 11 obrazloženja, pa su iskazi neproturječni i fotografijama.

    17. Tužiteljica BŽ izjavila je u bitnome da je 2020. njena majka kupila nekretninu u namjeri da je pokloni njoj i da na istoj izgradi kuću. Od tada da su njena obitelj i ona u kontinuitetu u posjedu i korištenju i predmetne čestice. Nekretnina se kupovala preko agencije i kao agent je na licu mjesta bio ĐŽ. Njoj da je preneseno da su svi vlasnici okolnih nekretnina već imali dogovor kako će se koristiti i ova predmetna i kako će izgledati njihova gradilišta. Istovremeno kad je njena majka kupovala nekretninu za gradnju kuće, kupila je i suvlasnički dio predmetne nekretnine, isto tako su se potpisali i ugovori o osnivanju prava služnosti preko prethodne čestice ovoj spornoj. Budući je postojao taj dogovor između svih vlasnika okolnih parcela tj. vlasnika gradilišta i predmetna nekretnina je već bila očišćena od većih stabala i raslinja tužiteljičina geodetska tvrtka je izvršila izmjeru i parcelaciju budućih gradilišta i čestice 918. Najprije su se formirala gradilišta pa onda put, misli da su na gornjem dijelu bila dva elaborata za formiranje gradilišta. Elaborate su potpisali tadašnji vlasnici i nije bilo razloga da u bilo što posumnja. Već 2020. se ovaj sporni dio tj. nekretnina koristila za provoz, naime postojao je kao jedan zemljani put i tu su i prolazili ovi vlasnici okolnih zemljišta na kojima su bila posječena stabala, pa su ih uzimali za ogrjev. Tužiteljica da je često prolazila po prijeporu, nadgledala čišćenje i njene nekretnine, a nakon toga su već došli i bageri radi iskopa. Mjesecima su trajali zemljani radovi. U kuću koju je izgradila uselila da je u lipnju 2022. Na zemljani put se najprije stavljao tampon od kamenja, kako su dugo trajali radovi izvođači radovi su nanosili materijal da im ne bude blato kad su dovozili. Stavljao se neki puta strugani asfalt ili pijesak. Nije bilo uopće bilo kakve zabrane na licu mjesta, niti se bilo što dešavalo, u međuvremenu je jedino došao zahtjev ovdje 1. tuženika za razvrgnuće na predmetnoj čestici, ali se ona i dalje nastavila koristiti na isti način. Fizičkih zabrana ili smetnji nije bilo sve do ovog dana kada su se pojavila ova vozila i nakon čega je pokrenut ovaj predmetni postupak. U prethodnom periodu nju da je jednom prilikom 1. tuženik kontaktirao i rekao da ukoliko misle asfaltirati ovu prijepornu nekretninu da ga o tome obavijeste jer da je on sada suvlasnik. No, kako nisu asfaltirali nekretninu ona da ga nije imala o bilo čemu obavještavati. Nakon što je pokrenut postupak za razvrgnuće u tom postupku, a i usmeno u razgovoru sa 1. tuženikom tužiteljica da se očitovala na način da je njoj svejedno tko će biti vlasnik i da se provoz i prolaz može riješiti sa služnošću. Kad je bilo par dana parkirano vozilo tuženih na prijeporu ona da nije mogla dolaziti do svoje kuće vozilom, a niti je vozilo Komunalca moglo dolaziti po smeće. Od kada je donesena privremena mjera se koristi prijepor na isti način kao i ranije. Taj dan kad su se na prijeporu vršila kopanja i stavljanje kamenja nju da su kontaktirali sa lica mjesta, a ona nije došla na lice mjesta. Najprije ju je kontaktirao susjed RŽ. Nakon toga je na zamolbu njenih roditelja na lice mjesta otišao ĆŽ, a poslije toga i radnici sa gornjeg gradilišta u blizini. Toga dana kad su bila ova kopanja i postavljanje kamenja ona da je mogla doći do svoje kuće automobilom, došla je oko 18:00 sati, bila je cesta dosta izrovana, ali ima terensko vozilo i zaobišla je vozilo koje je bilo parkirano na putu. Navečer su se opet odvijala neka događanja u kojima ona nije sudjelovala. Drugo jutro u 07:30 sati kad je krenula da će odvesti djecu u školu nije mogla proći od parkiranog vozila koje je bilo parkirano poprečno na cesti, zvala je susjeda i zamolila da pomakne njegovih par kamenja na njegovu česticu, on joj je dozvolio, zvala je bager i pomaknulo joj se par kamenja pa je zaobišla parkirano vozilo i prošla. Kad se vratila kući toga dana više nije mogla proći niti tu gdje je bilo pomaknuto kamenje, te se ovo parkirano vozilo premjestilo tako da je zauzimao i ovaj prostor prema pomaknutom kamenju. Ponovno je zvala ovog susjeda da vidi što će napraviti, no on više nije dozvolio da miče daljnja kamenja. Zamolila je susjeda koji ima gradilište da se parkira na to njegovo gradilište, a nije htjela svoje vozilo ostavljati tu u blizini ovog popriječenog vozila jer nije znala što će se raditi sa tim vozilom. To je tako trajalo par dana dok je prolazila pješke do svoje kuće, a ovo vozilo je cijelo vrijeme bilo poprečno parkirano. Toga dana kad se dogodilo smetanje posjeda nju da je zvao susjed RŽ i rekao da je na licu mjesta svađa, znala je da je kasnije u toku dana došla i policija, znala je da je 2. tužena na licu mjesta, nazvali su je bageristi sa gornjeg gradilišta tj. inžinjer koji vodi gradilište i pitao da li može pomoći obzirom da su se micala ta kamenja. Rekao joj je i ĆŽ da se prekopava terene i da se miče ovaj nabacani asfalt. Zamolila je ovog bageristu ako može maknuti te stijene da bi mogla proći do kuće. Tog 15. svibnja kad je se pita što je bilo sa struganim asfaltom na cesti, ujutro kad je išla na posao da je cesta bila ravna, a kad se vratila je bila neravna. Inače strugani asfalt da se stavlja da cesta i ako je ravna od drugog materijala da¸se na pojedinim dijelovima ne bi skupljalo blato. Inače njoj je ĆŽ toga dana javio da je na licu mjesta 2. tužena zajedno sa bageristom EŽ i da je jedan mali bager na licu mjesta, da se prekopava cesta. Kasnije su tuženi prijavili Državnom inspektoratu da se na cesti nalazi taj strugani asfalt, on se smatra građevinskim otpadom, ona je dobila nalog da se ukloni taj strugani asfalt i on je u narednom periodu u cijelosti uklonjen sa cesta. Toga dana kad je cesta bila prekopavana od strane tuženih ona da je zamolila ove bageriste sa gornjeg gradilišta da izravnaju cestu da bi mogla proći do kuće. Misli da se uz prijepor nalazi posloženo kamenje koje je na čestici 921/2, a da se ne nalazi na prijepornoj nekretnini. Ne može se sjetiti tko je stavio to kamenje, odnosno ne zna jer su se u međuvremenu promijenila tri vlasnika te nekretnine i na njoj se svako toliko dešavaju neke promjene kako dođe novi vlasnik. Možda pred neka tri mjeseca se na toj nekretnini sada najnovije nalazi jedan brijeg zemlje, ali ne zna tko je to napravio, moguće da je dovezen taj materijal sa susjednog gradilišta, to nije njen teren, a niti dio ceste. Pretpostavlja da se te promjene na ovoj čestici 921/2 dešavaju negdje od kraja 2021. Ovo veliko kamenje koje je uz prijepor je postavio što ona zna susjed NŽ i to negdje u ovom periodu malo prije predmetnog smetanja jer se i njemu osporavao prolaz po putu. Ona da nije nikada koristila taj susjedov teren za prolaz. Ona to veliko kamenje da nije postavljala. NŽ je vlasnik nekretnine 921/1 i 921/2.

    17.1. Iskaz tužiteljice sud cijeni kao uvjerljiv, neproturječan iskazima drugih svjedoka, dostavljenim fotografijama.

    18. 1.tuženik CŽ izjavio je da je krajem 2020. prvi puta došao na čestice 918/1 i 918/2 sa agentom za nekretnine, koja je saslušavana na ranijem ročištu. Interesirao se da bi kupio građevinski teren. Dio ove čestice 918/1 koja ima 650 m2 je izvan građevinskog zemljišta i tu je predviđen zaštitni dio za zaobilaznicu, 110 m2 nije bilo u građevinskom. Bio je zainteresiran, pregovori su trajali nekih 10 mjeseci, a u tom periodu se interesirao kod Hrvatskih cesta da li postoji mogućnost da se makne to zauzimanje za koridor, rečeno mu je da je moguće. U odgovoru na tužbu ukazuje na fotografije br. 1 i 2 koje su nastale kada je pregovarao za kupnju. U jednom susretu sa tužiteljicom ona mu je rekla da pazi jer da će prema novom prostornom planu biti potrebno za građevinski teren da čestica bude površine od 800 m2, taj razgovor je bio negdje 2022. U trenutku kad je kupovao nekretninu jedan dio je već bio napravljen za prolaz i bio je nasut tamponom, on je upozorio tužiteljicu da se neće moći prolaziti po njegovoj nekretnini. Želi naglasiti da tampon nije bio u trenutku kada je kupovao nekretninu. Kasnije, negdje 2023. da je na 918/2 i 919/2 nasut frezani asfalt, također i na 917/1 je bio taj asfalt. Kad je vidio da je došlo do zauzimanja i njegove nekretnine i da je vlasnik nekretnine Auctor, koji je vlasnik čestice 921/2 i 929/1 predvidio da tu gdje je trebao biti put, da mu budu parkirna mjesta, odlučio da je pokrenuti postupak za razvrgnuće vlasništva. U tom postupku zakazan je bio očevid za dan 28. svibnja 2024. a prije toga 8. ili 9. svibnja je na čestici 921/2 posloženo kamenje i nakon toga, a prije očevida je vidio da se postavlja frezani asfalt i otkrio da to radi tvrtka Fracaso, a u dogovoru i sa tužiteljicom. Informirao je o tome inspektora zaštite okoliša C i prijavio mu da se postavlja taj asfalt, zvao je policiju i komunalne redare, te da mu je rečeno da oni ne mogu postupati na privatnom terenu. Došao je inspektor C na teren i rekao mu da je naložio uklanjanje tog frezanog asfalta. Naloženo je da se to napravi u roku od osam dana. Tog 15. da je imao namjeru 1. tuženi ukloniti asfalt sa svog zemljišta i zbog toga je njegova supruga, 2. tužena angažirala bageristu da ukloni asfalt i imali su namjeru odložiti ga sa strane, na njihovoj čestici obzirom da su ionako oni koji su ga nanijeli bili dužni ga pravilno skladištiti. Toga dana kad su počeli uklanjati asfalt na licu mjesta je bio i ĆŽ i 2. tužena, te su se počeli svađati, bila je pozvana i policija. 1. tuženi da je bio odsutan na putu, došao je tek navečer. Ostao je na licu mjesta toga dana automobil njegove supruge parkiran sa strane. Na licu mjesta zatekli su ĆŽ koji je izašao i ustvari ih dočekao, njegova supruga se krenula okretati na putu, ali je tada ĆŽ zapriječio prolaz tako što je stao ispred njihovog vozila, a 2. tužena je rekla da je to čovjek koji je taj dan već bio na licu mjesta. Pozvao je policiju i rekao supruzi da izađe iz auta. To sve što se dešavalo je ĆŽ snimao, pozvao je i on policiju nakon što je već 1. tuženi zvao. Supruga i on da su sjeli u njegov auto Mercedes i čekali policiju, a ĆŽ je uperio svjetla svog auta u njih. Zaključio je da su policajci u dogovoru sa SŽ i tuženi su otišli sa lica mjesta njegovim automobilom. Njihov automobil je ostao na licu mjesta jer je 1. tuženi bio revoltiran postupkom policije. Narednih dana, iako je već bilo naloženo micanje asfalta nije se ništa dešavalo, pa je kontaktirao inspektora C i on mu je rekao da se ne može maknuti asfalt jer je ostalo njihovo vozilo na putu. Idući dan, 22. svibnja u 11:30 sati 2. tužena je došla po vozilo. Prije toga ih nije nitko kontaktirao i tražio da maknu vozilo. Inače vozilo 2. tužene je ostalo na putu zbog toga što je ona bila započela okretanje vozila da bi otišla, a ostavila ga je zbog ovog što se sve dogodilo sa ĆŽ. U ovom periodu od 2021. pa nadalje do postupka razvrgnuća on da je cijelo vrijeme kontaktirao sa gđom. HŽ, a u tom periodu nastale su i suglasnosti gdje ovi suvlasnici čestice 918/2 daju sebi nekakve suglasnosti gdje si zadržavaju veća prava od onih koje on ima kao većinski vlasnik, njega da nitko ne kontaktira. On da je htio da se suvlasništvo razvrgne isplatom. Ustvari ovaj prijepor da su koristili samo tužiteljica i A. Kad je 2023. zabranio prolaženje po njegovom terenu uklonila se trešnja, smokva i tada se prolazilo drugim dijelom, po čestici 921/2. Na fotografiji slika 6 (odgovor na tužbu) da se vide kamioni na čestici 921/2. ĐŽ da je napravio dio zasjeka na parceli 1. tuženika 918/1 2022. ili 2023. i 1. tuženi da je tada razgovarao sa njim i sa MŽ te ih pitao kada će se to vratiti. Fotografija br. 1 (odgovor na tužbu) je nastala u periodu kad je pregovarao za kupnju nekretnina. On da je cijelo vrijeme kasnije pregovarao sa raznim osobama koje je slala tužiteljica i to u cilju da formira građevinsku česticu, a da mu nije bitan višak kvadrata i neka ga koriste kako hoće. Nije tražio bilo kakvu novčanu naknadu. U trenutku kad je razgovarao sa gđom GŽ o kupnji, put je postojao, ali kuća se na kraju puta nije gradila. Nije znao da tužiteljica stanuje u svojoj kući, ono da je do pred neki dan bilo gradilište. Na fotografijama gdje se vidi samo kamenje vidi se ustvari da se radi o terenu koji je sav u istoj razini. Na fotografiji br. 6 (odgovora na tužbu) vidi se da su kamioni parkirani na ravnom terenu, a ovaj mali dio asfalta je ostao od 2023. kada da je prvi puta zabranio da se stavlja asfalt. Kad je zabranio prolaz, sa čestice 919/2 da se prolazilo po čestici 921/2, tako da se prolazilo do 8. svibnja kad su stavili kamenje i počeli asfaltirati. Na fotografiji br. 5 (odgovor na tužbu) da se vidi nasuta zemlja, a to da nije napravljeno nakon što je postavljeno kamenje, to je možda bio dan prije očevida. Toga dana kad je njegova supruga krenula micati asfalt misli da nije do kraja maknut ali je toga dana vraćen po nalogu tužiteljice iako je već toga dana postojao nalog inspektora da se makne asfalt. Misli da je moguće i da je ĆŽ naložio vraćanje asfalta.

    19. Iz iskaza 1. tuženika nije utvrđeno da je on zabranio tužiteljici da polazi po putu, da bi ona prolazila po 921/2 do 8. svibnja 2024. Dapače, dio iskaza je i proturječan jer iskazuje i da je pokrenuo postupak razvrgnuća kada je vidio da se zauzimaju i njegove nekretnine, da je pregovarao o tome da on ishoduje građevinsku česticu, a da je bio voljan prepustiti ostatak površine čestice koji bi mu bio ustvari višak od površine dostatne za građevinsku česticu. Sigurno se ne bi vodili pregovori da je zabranio prolazak, logično je da je njemu smetalo kad je bilo postavljanje prvi puta frezanog asfalta i da je to branio. Budući da je bio suvlasnik bilo je i nelogično da bi tužiteljici, čija je majka suvlasnica predmetne nekretnine branio prolazak, i da bi se radio put na mjestu gdje nije bio predviđen. Na fotografijama koje su tuženi dostavili nema datuma, pa se i ne može sa sigurnošću utvrditi kada su nastale. Sud je već ranije iznio svoje zaključke o odlučnim fotografijama. Nelogično je i da 1. tuženi nije vidio da tužiteljica živi u kući koju je prethodno gradila, a obzirom da se radi o području na koje je on često dolazio, koje nije veliko i naseljeno u području gdje je prijepor i susjedne nekretnine

    20. 2.tužiteljica AŽ izjavila je u bitnome da kad su dolazili na nekretninu koju su imali namjeru kupiti, pokazivala im ju je GŽ, u to vrijeme bio je na terenu jedan zasjek cijelom dužinom čestice 918/1 i 918/2, prolazio je i kroz 919/2 i nastavljao se po 917/1. Ne može reći koja je bila širina tog zasjeka, u naravi je to bila crvenica, no GŽ je rekla da će jednog dana proći put, no ne tuda gdje je taj zasjek koji je u odnosu na ostatak čestice 918/1 visinske razlike nekakva dva metra. Rekla je da će put proći po čestici 912/2 tj. uz rub njene čestice koja da je dovoljno velika da bude građevinska. Kasnije su još dolazili na ovo zemljište i negdje 2022. su vidjeli da je nešto nabacanog materijala, tada da je njen suprug kontaktirao BŽ koja je već bila vlasnica nekretnine na kojoj se gradila kuća i rekao joj da zašto to nasipava da ne postoji nikakav dogovor da se to radi, a ona je rekla da je to zbog toga što je zemlja pa se prlja. U narednom periodu kad bi znali tu i tamo proći vidjeli su da je taj neki materijal, ali jednom je već bio nabacan frezani asfalt, tada da je njen suprug zvao telefonom tužiteljicu i svašta joj rekao, jer se uopće nije držala njihovog dogovora, a ponašala se kao da je nekretnina njezina, a uopće nije imala bilo koji udio u istoj. Tada da je i njen suprug zabranio tužiteljici da više tu bilo što radi i prolazi i nakon toga se doista više i nije koristilo, a oni su češće dolazili na prijepor, ne zato što su kontrolirali, nego je njima trebalo. Oni da su gradili kuću na udaljenosti od nekih 150 metara i znalo se dogoditi da nemaju gdje parkirati pa je došla tu ostaviti vozilo, pa čak i prikolicu od 6 metara i nikada nikome to nije smetalo. U međuvremenu se drugi dio nekretnina poravnao i koristio za prolaz i parkiranje, naime poravnao se ovaj dio gdje se na slici br. 4 vidi trešnja i stabla i on se koristio za parkiranje i kao put i to je ovaj dio gdje se na slici 6 vide kamioni (odgovor na tužbu). Ona da je tijekom 2024. dolazila češće na prijepor, imala je osjećaj da se nešto sprema, a obzirom da su u međuvremenu pokrenuli postupak za razvrgnuće. Dana 26. travnja je bila na licu mjesta i slikala jednu fotografiju na kojoj se vidi da nema ničega na terenu, samo se vide tragovi vozila na čestici 921/2. Dana 9. svibnja je sa lijeve strane nazovimo ga puta vidjela kamenje kojem je očito bila svrha da se pokaže gdje je trasa puta. Točno toga dana je slikala jednu fotografiju i obavijestila o svemu supruga. Idući dan je morala otići s djecom na Cres, a suprug je ostao kući i to je bio vikend, već 11. svibnja je prijepor bio asfaltiran i to nekih 6 – 7 cm i to od početka 919/2 te cijelom duljinom nekretnine tuženih 918/2 pa nadalje do ulaza kuće tužiteljice. Tada su bili pozvani i policija i komunalni redar i inspektor. Tuženi da su sumnjali na tužiteljicu, a na kraju se i utvrdilo da je to i ona naložila. Došla je 12. svibnja, a ovo se sve dešavalo u subotu. Inspektor je utvrdio da je to tzv. frezani asfalt koji se smatra građevinski otpadom i on se mora propisno skladištiti, tada je njen suprug pitao da li ga sami mogu ukloniti, a on je rekao neka ga i ukloni te odloži sa strane jer će ga morati skladištiti oni koji su ga i postavili. Dana 15. svibnja ona da je došla ujutro u 09:30 sa vlasnikom EŽ vidjeti što bi trebalo ukloniti sa bagerom, on je rekao da to nije puno posla i našli su se ponovno toga dana u 11:30 sati, dogovorili su da će ukloniti ovaj sloj asfalta i staviti ga sa strane, radio je možda 10 minuta kad je došao vičući ĆŽ i prijetio se da što imaju to raditi i od kuda im pravo. Njoj je to bilo vrlo neugodno iskustvo i zvali su policiju, a EŽ je prestao raditi. Nakon toga je na lice mjesta došla i komunalna redarica i državni inspektor C. Na početku, prije no što su počeli raditi rekla da je da neka stavi par kamenja da može slikati od kuda će krenuti. Kad je došao ĆŽ on je postavio jedan bager tako da se ne može maknuti bager J. Ostao je zarobljen i njen Citroen. Bager je ĆŽ postavio na čestici 919/2, a kad su se uspjeli nešto na terenu dogovoriti maknuo je bager ĆŽ na desnu stranu da može izaći bager od EŽ i ona je tada bila maknula svoj auto na česticu 919/1 od Fracasa. Tada je ĆŽ ušao ponovno sa bagerom na česticu 918/2 i krenuo da će ravnati ono što su oni započeli, no još i prije je dobio nalog da mora maknuti asfalt. Tada se ona vratila sa automobilom na česticu 918/2 i sjela i na kamenje i stajala ispred bagera. Oni da su se nekakva dva sata na licu mjesta raspravljali. Policija je stajala i gledala što rade, ali se nije miješala jer se nije narušavao javni red i mir. Na kraju ja ostavila svoj auto na nekretnini i otišla sa nekretnine kući zbog jada i očaja jer nije bilo nikoga da joj pomogne. Ostala su tri kamena koja su ostala jer nije dovršila posao. ĆŽ joj nije dozvoljavao da radi na svojoj čestici. Navečer, kad je došao suprug kući rekao je da dođu sa njihovim Mercedesom i da ona uzme svoje vozilo, kad su došli na početku je bio parkiran jedan bijeli BMW i rekla je suprugu da je to auto od ovog čovjeka koji joj je cijeli dan radio probleme. Dogovorili su se da će zvati policiju, nije nikoga bilo u tom vozilu, a ona da je išla do svog vozila i krenula se okretali da izađe kada joj je izašao pred auto ĆŽ i počeo snimati. Oni su se vratili u auto od njenog muža i čekali policiju, ona je brzo i došla. Tuženi da su brzo otišli jer su htjeli njenog supruga alkotestirati. Auto je ostao parkiran ovako kako ga je ostavila kad se počela okretati i stajao je do 22. svibnja. Ona je inače odlazila svaki dan na teren vidjeti što se dešava, nije se micao asfalt, a njeno vozilo je stajalo na istom mjestu. Interesirala se kod inspektora do kada moraju ukloniti asfalt i onda su dobili informaciju da smeta njeno vozilo. Posla je e-mail tužiteljici da ju obavijesti kad će maknuti asfalt da makne vozilo, nije joj htjela dati točan termin pa je na kraju ona njoj rekla da je maknula vozilo u 11:00 sati 22. svibnja i neka ništa drugo ne rade osim onog što moraju napraviti. Do 23. je nešto maknuto od asfalta a ostalo je jedan tanji sloj asfalta na koji je poslije nasut tampon. Ona da je maknula auto 22. svibnja jer je tada imala informaciju da se treba ukloniti asfalt, odnosno preneseno je od inspektora da smeta auto zbog uklanjanja asfalta. Njoj da je logično da smatra da je tužiteljica stavila kamenje i nasipala zemlju uz kamenje.

    21. Iz iskaza 2. tužene sud zaključuje da je neosnovan prigovor nedostatka pasivne legitimacije na njenoj strani. Ona je svojevoljno poduzimala radnje na prijeporu, a nije postupala po nečijem nalogu, iz njenog iskaza ne proizlazi da ona smatra da nije u posjedu prijepora i ona već samo 1. tuženi. Neuvjerljivo i neživotno iskazuje da je naložila da se postavi kamenje na putu kako bi se znalo od kuda će krenuti, sigurno postoji i neki drugi način, stavljanje neke oznake, trake ili slično da se označi početak, a ne veliko kamenje koje se mora postaviti bagerom, pa sud smatra da je isto imalo za svrhu onemogućavanje prolaza. Isto tako neuvjerljivo je da je ostavljeno njeno vozilo popreko, po sredini prijepora i tako više dana, bez neke određene namjere samo zbog toga što se događalo u večernjim satima 15.5. 2024. kad su ona i 1. tuženi došli na lice mjesta po vozilo. Upravo zbog pozicije vozila je bio onemogućen provoz po prijeporu do nekretnine tužiteljice. U odgovoru na tužbu tuženi između ostalog navode da su toga dana ostavili svoje vozilo da spriječi daljnje asfaltiranje i radove, dakle drugi razlog od ovog iz njihovih iskaza. Neuvjerljivo iskazuje da je njen suprug zabranio prolazak po prijeporu 2023.i da se od tada nije prolazilo po njemu, a onda bi se odjednom postavljao frezani asfalt i kamenje da bi se isti prikazao kao put, a 1. tuženi pak iskazuje da je pokrenuo postupak razvrgnuća jer je utvrdio da se zauzimaju njegove nekretnine i da je pregovarao, nelogično je da bi pregovarali ako nitko ne prolazi po putu.

    22. Po provedenom dokaznom postupku sud je utvrdio da je osnovan djelomično tužbeni zahtjev tužiteljice koja je temeljem odredbi čl. 21 i 22 ZVSP-a podnijela tužbu i tužbeni zahtjev radi zaštite posjeda. Posjed je postavljanjem kamenja i parkiranim vozilom bio smetan na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tužiteljičin posjed se sastoji od prolaska i provoza, a smetanje je bilo u provozu, pješice je mogla prolaziti, ali uz zaobilaženje pa joj je posjed bio i uznemiren. U međuvremenu su uklonjeni i kamenje i vozilo, tj. po nalogu tužiteljice je uklonjeno kamenje istog dana kada je postavljeno, pa se neosnovano i nadalje tražilo njihovo uklanjanje u točki II tužbenog zahtjeva. Osnovano se traži zabrana takvog ili sličnog smetanja ubuduće. Slijedom navedenog je odlučeno kao u izreci. Neosnovano se tvrdi da bi tuženi parkirali više vozila i stavljali druge prepreke, pa je taj dio zahtjeva odbijen. Isto tako je bez zakonske osnove dio zahtjeva da bi zabrana bila pod prijetnjom novčane kazne, to je eventualno pitanje ovršnog postupka, te da bi tužiteljica mogla tražiti ovrhu unatoč podnesenoj žalbi na istu. Zahtjev tužiteljice nije u prekluziji jer je u postupku utvrđeno da je ona u kontinuitetu u posjedu, još i prije no što su suposjednici postali tuženi, pa sve do dana smetanja.

    23. Temeljem odredbe čl. 154 st. 5 ZPP-a , zbog dijela zahtjeva s kojim tužiteljica nije uspjela nije nastao poseban trošak. Ona je zastupana po punomoćniku iz reda odvjetnika i njegov je trošak sukladan Tarifi HOK-a, i to Tbr. 7. toč 2.Odvjetniku pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova, koja obuhvaća najviše do 4 radnje za cijeli postupak, za svaki daljnju radnju u navedenom postupku mu pripada nagrada u visini 50 bodova. U ovom postupku punomoćnik tužiteljice je imao ukupno 12 osnovanih radnji (tužba, podnesci od 12.7.2024., 21.10.2024., 31.10.2024., 20.11.2024., 19.3.2025., 3.7.2025., prijedlog za privremenu mjeru, ročišta 4.12.2024., 31.3.2025., 16.3.2026.,7.4.2026.) za što mu pripada nagrada od 1.300,00 Eur, a ovaj iznos uvećan za PDV od 325,00 Eur, ona je imala trošak sudskih pristojbi na tužbu, prijedlog i rješenja u iznosu od 79,62, trošak vještačenja 500,00 Eur i izlaska suda na lice mjesta u visini od 49,48 Eur, pa je tako osnovani trošak tužiteljice 2.254,10 Eur, a sa preostalim dijelom se odbija jer je neosnovano zatražen, o trošku odgovora na žalbu na tješenje o privremenoj mjeri je pravomoćno odlučeno drugostupanjskom odlukom.

    U Opatiji 29. travnja 2026.

    S u d a c

    Adriana Puž

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana održavanja ročišta za objavu rješenja za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu.

    Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

    Dna:

    Pun. tužiteljice, uz rješenje o sudskoj pristojbi za tužbu s prijedlogom i rješenja u iznosu od 79,62 Eur i 13,27 Eur

    Pun. tuženih

    Po pravomoćnosti sudske pristojbe za odgovor na tužbu

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.