Pr-1983/2023-25

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jerki Kovačić Garac, temeljem prijedloga više sudske savjetnice-specijaliste LB, u pravnoj stvari tužiteljice LBL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po pun. Martini Radić Šunjić, odvj. u Splitu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Split, OIB:51401063283, Split, Spinčićeva 1, zastupan po pun.Ivici Zaradiću odvj. u Solinu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 26.ožujka 2026. u nazočnosti zam.pun. tužiteljice te pun.tuženika, a po objavi presude dana 29.travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju razliku manje isplaćene plaće i naknade plaće u ukupnom iznosu od 1.349,00 EUR-a bruto za razdoblje od 01.11.2018.g. do 30.09.2024.g., sa zakonskom kamatom koja na pojedini mjesečni iznos od po 19,00 EUR-a teče od 15. mjesecu za prethodni mjesec do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022.g. obračunava po stopi u skladu s odredbom čl.29.st.2.ZOO-a (NN 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 01.01.2023.g. pa nadalje po stopi iz izmijenjene odredbe (NN 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (NN 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8% poena, a u ostalim odnosima za 3% poena, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

II/ Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju parnični trošak na račun punomoćnika tužitelja odvjetnice Martine Radić Šunjić koji se kod OTP banke d.d. vodi pod brojem IBAN: [broj bankovnog računa], sa kamatama koje teku od donošenja prvostupanjske presude do isplate koja se na navedeni iznos obračunava po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29.st.2.ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8% poena, a u ostalim odnosima za 3% poena.“

II. Nalaže tužiteljici u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženiku trošak od 26,54 eura.

Obrazloženje

1.U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 5.prosinca 2023. tužiteljica navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu više medicinske sestre/tehničar na Klinici za kirurgiju. Tužiteljici da je radni odnos reguliran Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Dodacima Kolektivnom ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. Tužitelj obavljajući poslove svog radnog mjesta da je dužan nakon završetka svog radnog vremena ostati dodatnih 30 minuta kako bi obavio primopredaju službe, koji rad od strane tuženika nije evidentiran i isplaćen. Odredbom iz čl.28. st.8. KU-a je propisano da primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta prije početka radnog vremena. Zaključkom broj 108 sa 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a održane 17.02.2023. zauzeto je tumačenje da radniku zaduženom za primopredaju službe, vrijeme primopredaje službe smatra se radnim vremenom pri čemu primopredaju službe, koje ne može biti duže od 30 minuta, mora biti evidentirano u evidenciji prisutnosti na radu. Ako temeljem takovog rada, radnik ostvari veći broj sati rada od redovitog mjesečnog fonda radnih sati, ti sati mu se obračunavaju kao prekovremeni rad. Odlukom tuženika od 28.12.2022. je utvrđeno da višak iznad mjesečnog fonda sati plaća se kao prekovremeni rad. Prema tome, tužitelj ima pravo da mu se sati odrađeni prilikom primopredaje službe obračunaju i isplate kao prekovremeni rad. Međutim, tuženik da prilikom obračuna i isplate plaće tužitelju nije uzeo u obzir sate odrađene prilikom primopredaje službe koji se obračunavaju kao prekovremeni rad, što ima za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Naime, sukladno odredbi iz čl.81.ZOR-a, radnik ima pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, odnosno sukladno odredbama čl.58. st.1.TKU-a (NN 128/17, 47/18, 123/19, 66/2020) i čl.57. st.1.TKU-a (NN 56/22, 127/22) radnik ima pravo na naknadu za bolovanje u visini od 85% njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.

1.1.Prema tome, tužitelj da ima potraživanje prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće u bruto iznosu jer tuženik da nije plaćao primopredaju službe, te da je pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje, sve za razdoblje od 01.11.2018. pa na dalje.

2.U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u pogledu osnova i visine. Negira da bi tužitelj na kraju svakog radnog dana ostajao dodatnih 30 minuta radi primopredaje službe. Ponekad radnici, najčešće nakon dežurstva ili rada u turnusu, budu zaduženi za primopredaju službe i stoga ostanu malo duže nakon isteka radnog vremena, nekad 5, nekad 30 minuta, ali svakako maksimalno do 30 minuta. Prema Zaključku broj 108 Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU pripisano je između ostalog da radniku zaduženom za primopredaju službe vrijeme primopredaje ne može biti duže od 30 minuta. Tako da određuju i st.8 i st.9 čl.28 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja tj. čl.9 Dodatka II KU (NN 92/19). Dakle, samo radnici koji su za to zaduženi ponekad vrše primopredaju službe u trajanju od maksimalno 30 minuta. Konačno, primopredaja je pravno regulirana tek Dodatkom II KU (NN 92/19) koji je stupio na snagu 1.rujna 2019. pa da je zbog toga tužbeni zahtjev neosnovan za onaj dio prije 01.09.2019. Ujedno osporava priloženu punomoć.

2.1.U daljnjem tijeku postupka tuženik navodi da se protivi postavljenoj tzv. stupnjevitoj tužbi odnosno da nisu ispunjeni uvjeti za stupnjevitu tužbu te predlaže da sud pozove tužitelja da uredi tužbu sukladno odredbama čl.186b Zakona o parničnom postupku, na način da postavi određeni tužbeni zahtjev.

3.Tužiteljica je podneskom od 11.veljače 2025., sukladno raspravnom rješenju suda, uredila tužbeni zahtjev na način da je kao vrijednost predmeta spora označila iznos od 1.349,00 eura te zatražila isplatu toga iznosa na ime razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće za razdoblje od 1.11.2018. do 30.9.2024. sa zakonskom kamatom koja na pojedini mjesečni iznos od 19,00 eura teče od 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec sve do isplate, te ujedno zatražila da se parnični trošak postupka isplati na račun punomoćnika tužiteljice.

3.1.Tuženik se usprotivio i tako uređenom tužbenom zahtjevu navodeći da osporava da svojim radnicima (pa tako i tužitelju ukoliko je vršio primopredaju) nije nakon 01.01.2023. evidentirao i isplaćivao prekovremene sate ostvarene vršenjem primopredaje službe. Poslodavac, pa tako i tuženik, da su dužni evidentirati prekovremene sate nastale vršenjem primopredaje, ali da nisu dužni posebno evidentirati jesu li ti sati nastali vršenjem primopredaje. Dakle, poslodavci su dužni evidentirati prekovremene sate, ali nisu dužni „razlikovati“ na koji su način ostvareni ti prekovremeni sati tj. je li radnik dok je radio prekovremeno vršio primopredaju ili je vršio neke druge poslove. Kako obveza evidentiranja točnog početka i završetka rada nije propisana niti kolektivnim ugovorima niti sporazumom s radničkim vijećem tuženika (takav sporazum nije niti sklopljen) niti ugovorima o radu niti pravilnikom o radu, to tuženik da nije obvezan evidentirati točan početak i završetak rada radnika. Dodatno ističe kako primopredaju nakon isteka radnog vremena vrše samo medicinske sestre koje rade u turnusima (to je rad od 12 sati počevši od 07,00 ujutro do 19,00 navečer i od 19,00 navečer do 07,00 ujutro) kada izlaze iz smjene u 07,00 ujutro ili 19,00 navečer i kada predaju službu idućoj medicinskoj sestri koja radi u turnusu i dolazi na posao u 07,00 sati ujutro ili 19,00 sati navečer.

4.Sud je tijekom postupka izveo dokaz čitanjem i pregledavanjem: Zaključka sa 26.sjednice zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 17.02.2023., Odluku KBC od 28.12.2022., Pravilnik o radu tuženika od 14.11.2023., Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 73/17, 55/24), Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/2019) i Dodataka Kolektivnom ugovoru (NN 35/2019, 78/2019, 92/2019, 56/2020, 3/2023, 68/2023), Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenika (NN 112/2017, 56/2022) i Dodataka KU (NN 127/2022, 58/2023, 128/2023, 29/2024, 4/2025), saslušanjem tužiteljice.

5.Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan. Stranke su popisale trošak.

6.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom neisplaćene bruto razlike plaće za primopredaju službe i razlike naknade za korištenje godišnjeg odmora i bolovanja, sve za razdoblje od 01.11.2018. -30.09.2024.

7.Saslušana u svojstvu parnične stranke tužiteljica je u svojem iskazu navela da u KBC u Splitu radi od 2003. i to od samog početka na Klinici za kirurgiju, a zadnjih desetak godina da je glavna sestra odjela Hepatobilijarne kirurgije. Isključivo da radi jutarnju smjenu, dakle radno vrijeme joj je od 7-15 sati. Na radno mjesto dolazi od 6,40 kada da prima primopredaju od sestre koja je radila noćnu smjenu na način da je ista izvještava što se događalo tijekom prethodne noći, dakle sve informacije koje se tiču postupka liječenja, anamneze novodošlih pacijenata i sl. Na odjelu u 15 sati primopredaju obavlja na način da sestri koja je došla to jutro u 7,00 sati u turnusnu smjenu postavlja plan rada kao i druge zadaće za obaviti. Što se tiče samog opisa posla kao glavne sestre na odjelu njen posao da obuhvaća prijem i otpust pacijenata, koordinaciju posla (dogovaranje pretraga, dijagnostika odnosno sve što se tiče svakog pacijenta posebno), rješavanje administracije i papirologije. Što se tiče same primopredaje ona otprilike da traje 20 minuta, a inače je i prosječno trajanje primopredaje od 20-30 minuta. Na samom odjelu je 24 kreveta, s uglavnom velikom popunjenošću pacijentima od kojih su otprilike većina ležeći (uglavnom karcinomski pacijenti), a ostali mobilni (pacijenti s problemima žući, kilom itd.). Inače da ona nikada ne radi dežurstva. Što se tiče pitanja je li joj primopredaja ikada isplaćena, na navedeno nije znala odgovoriti jer da platnu listu ne razumije i ne zna je iščitati. Osobno da se prije otprilike godinu i pol dana javila upravi poslodavca radi razjašnjenja predmetnog, ali na sva pitanja da nije dobila tražene odgovore. Što se tiče evidencije primopredaje službe, ona prilikom dolaska se mora prijaviti na način da se ulogira na bolničko računalo, dakle radi se o evidenciji dolazaka i odlazaka s radnog mjesta. Isto tako napominje da vezano za platnu listu u odnosu na visinu plaće nije se mogla izjasniti je li ista u zadnje vrijeme povećana. Što se tiče obavljanja primopredaje službe sestara koje rade u turnusu na odjelu, iste primopredaju obavljaju u pisanom i usmenom obliku. Napominje da prilikom primanja odnosno predaje službe, bilo sa sestrom koja je taj dan radila u noćnoj smjeni ili s onom koja ostaje u dnevnoj, zajedno obilaze svakog pacijenta na odjelu. Vezano za pitanje je li ikada dobila nekakvu pisanu ili usmenu obavijest ili naredbu da bi morala prije tj. nakon posla ostajati radi obavljanja primopredaje, navodi da nije, primopredaja da je sastavni dio njenog posla.

8.Tužiteljev radni odnos reguliran je Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje: ZR), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, dalje: KU/18), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 35/19, 78/19. dalje: Dodatak I. KU), Dodatkom II. (NN 92/19), Dodatkom III. (NN 56/20), Dodatkom IV. (NN 3/23), Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN 24/17, 128/17, 47/18, 2/19,123/19, 56/22, 29/24 dalje: TKU).

8.1.Plaća se sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću. Dodaci na plaću su novčani primici radnika koje radnik ostvaruje na temelju posebnog propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu i to: otežani uvjeti rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom, uvećanje za navršene godine radnoga staža, rad u smjenama i sl. Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće. Visina naknade plaće određena je kao prosječna plaća koja je radniku isplaćena u prethodna tri mjeseca, uračunavajući sva primanja u novcu.

9.Člankom 94. ZOR/14 propisano je da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.

9.1.Sukladno čl.49. st.9. KU/18, prekovremenim radom se smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenoga dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

9.2.Temeljem odredbi čl.37. KU (NN 126/11) i čl.36. KU (NN 143/13), radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

9.3.Temeljem članka 58. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (128/17) propisano je: „Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.“

9.4.Člankom 60. ZR/09, odnosno čl. 81. ZR/14, propisano je da za vrijeme korištenja godišnjega odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

9.5.Odredba čl.7 st.3 ZOR kaže: Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.

10.Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18), odnosno Dodatkom II KU (NN 92/19) čl.28 st.8 je propisano da primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno 30 minuta nakon početka radnog vremena. Dodatkom IV. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 3/2023; dalje: Dodatak IV.) od 5. siječnja 2023. produljeno je razdoblje primjene KU/18, Dodatka I., Dodatka II. i Dodatka III. do 25. ožujka 2023.

10.1.Zaključkom broj 108 sa 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 17.veljače 2023 određeno je: Primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta nakon početka radnog vremena. Organizacijom rada određuje se osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe. Poslodavac je zadužen za vođenje evidencije o radnom vremenu, odnosno prisutnosti radnika na radnom mjestu. Radniku zaduženom za primopredaju službe, vrijeme primopredaje službe smatra se radnim vremenom pri čemu vrijeme primopredaje službe, koje ne može biti duže od 30 minuta, mora biti evidentirano u evidenciji prisutnosti na radu. Ako temeljem takvog rada, radnik ostvari veći broj sati rada od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, ti sati mu se obračunavaju kao prekovremeni rad. Dakle, iz Zaključka br. 108 jasno proizlazi kako poslodavac određuje osobu koja je zadužena za obavljanje primopredaje službe, te da se vrijeme primopredaje službe smatra radnim vremenom koja mora biti evidentirana u evidenciji prisutnosti na radu.

11.U konkretnom slučaju, primopredaja službe kao takva pravno odnosno pisano je regulirana Dodatkom II KU (NN 92/19) koji je stupio na snagu 1.rujna 2019.

12.Odlukom tuženika, Klasa: 113-01/22-01/151, Ur. broj: 2181-147-01/GB- 22- 1 od 28.12.2022., koja se primjenjuje od 1. siječnja 2023., određeno je kako pod se izrazom primopredaja službe podrazumijeva međusobna komunikacija između liječnika i međusobna komunikacija između medicinskih sestara, a u svrhu predavanja informacija o pacijentima o kojima skrbe u službi dežurstva i turnusu. Primopredaju službe obavljaju liječnici i medicinske sestre koje izlaze iz dežurstva odnosno turnusa, a liječnike i medicinske sestre zadužene za primopredaju službe određuje voditelj odnosno glavna medicinska sestra ustrojstvene jedinice, te da primopredaja službe u ustrojstvenoj jedinici na bolničkom odjelu traje 20 minuta, a u jedinicama intenzivnog liječenja 30 minuta, kao i da se vrijeme primopredaje službe dodatno evidentira u evidenciji radnog vremena liječnika i medicinske sestre zadužene za primopredaju službe i zbraja se s ostalim satima odrađenog rada u tekućem mjesecu, a višak iznad mjesečnog fonda sati plaća se kao prekovremeni rad.

13.U konkretnom slučaju, tijekom postupka je utvrđeno da tužiteljica radi kod tuženika kao glavna sestra odjela Hepatobilijarne kirurgije na Klinici za kirurgiju, da radi isključivo u jutarnjoj smjeni od 7:00 do 15:00. Stoga s obzirom na takvo radno vrijeme ne može se govoriti o obavljanju primopredaje službe prije ni nakon završetka radnog vremena. Naime, s obzirom na rad u jutarnjoj smjeni i to kao glavna sestra ista dolazi na radno mjesto u isto vrijeme kao i tzv. turnusna sestra čija je obveza i dužnost obavljanje primopredaje s onom turnusnom sestrom koja izlazi iz noćne smjene, dok radno vrijeme tužiteljice završava u 15,00 sati dakle za vrijeme rada te iste turnusne sestre kojoj je radno vrijeme počelo također u 7,00 kao i tužiteljici. Dakle, od dolaska na posao do odlaska s istog ona je u smjeni s istom sestrom koja je došla u svoju tzv.turnusnu smjenu (7,00-19,00) pa se ne vidi razlog zbog čega tužiteljica sve podatke o pacijentima ili bilo čemu vezano za rad na odjelu ne može obaviti tijekom radnog vremena i to upravo u komunikaciji sa sestrom koja taj dan radi u tzv.dnevnoj turnusnoj smjeni (7-19). S obzirom da je tužiteljica objasnila što obuhvaća posao glavne sestre njenog odjela (prijem i otpust pacijenata, koordinaciju posla, dogovaranje pretraga, dijagnostika, rješavanje administracije i papirologije) ne znači da bi eventualni ostanak na poslu duže od predviđenog ujedno značio da je vršila primopredaju službe u trajanju od maksimalno 30 minuta nakon završetka radnog vremena . Naime, tužiteljica sve svoje radne obaveze obavlja s kolegama iz tekuće turnusne smjene s čime su isti upoznati tijekom svog 12-satnog radnog vremena i iz tog razloga tužiteljica nema kome vršiti primopredaju službe. Sve ono što je relevantno za posao, a posebno što se tiče posla za koji je zadužena tužiteljica, ista obavi i može obaviti za vrijeme svog radnog vremena.

14.Način na koji radi tužiteljica ne spada u primopredaju službe, a što proizlazi i iz Odluke tuženika od 28.12.2022. kojom se konačno nakon dugog niza godina i pismeno i formalno definiralo što je primopredaja, a posebno tko je obavlja. Tako je određeno kako pod se izrazom primopredaja službe podrazumijeva međusobna komunikacija između liječnika i međusobna komunikacija između medicinskih sestara, a u svrhu predavanja informacija o pacijentima o kojima skrbe u službi dežurstva i turnusu. Primopredaju službe obavljaju liječnici i medicinske sestre koje izlaze iz dežurstva odnosno turnusa. Dakle, izričito je navedeno tko obavlja primopredaju, a to su medicinske sestre u službi dežurstva i u turnusu. Kako tužiteljica ne radi niti u službi dežurstva niti u turnusnim smjenama već isključivo kao glavna sestra odjela sa osmosatnim radnim vremenom, ne može se govoriti o primopredaji službe. To što bi tužiteljica ponekad morala ostati i duže izvan svog osmosatnog vremena, samim time ne znači da je vršila primopredaju.

15.Stoga tužiteljici ne pripada pravo na isplatu neisplaćene plaće i naknade plaće vezano za odrađene sate u primopredaji službe za razdoblje od 1.11.2018. do 30.9.2024. pa je valjalo tužbeni zahtjev za iznos od 1.349,00 eura odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u izreci presude.

16.S obzirom da je tužiteljica u cijelosti izgubila parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove postupka (čl.154 st.1. ZPP). Kako je tuženik popisao samo trošak sudske pristojbe odgovora na tužbu, isti trošak mu je priznat i to u visini od 26,54 eura, sve u skladu s Tar.br.1. st.2. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi (NN 37/2023), a u vezi s čl.4. toč.2. Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/2018, 51/2023). Stoga je odlučeno kao u toč. II izreke.

17.U pogledu osporene punomoći, tužiteljica je na ročištu od 14.listopada 2025. izjavila da je opunomoćila odvjetnicu Martinu Radić Šunjić da je zastupa u predmetnom postupku radi isplate plaće i naknade plaće, pa se prigovor nevaljanosti priložene punomoći smatra neosnovanim i bespredmetnim, pa sud nema razloga sumnjati u istinitost punomoći, sve sukladno odredbama čl.89-101 ZPP.

18.S obzirom na navedeno odlučeno je kao u izreci.

Split, 29.travnja 2026.

SUTKINJA

Jerka Kovačić Garac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda.

DNA:

-pun.tužitelja

-tuženiku