Republika Hrvatska

Visoki Prekršajni Sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Marija Soljačića kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić kao članova vijeća uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Željka Kudrića kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv I. okr. pravne osobe Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu i II. okr. odgovorne osobe ČL, zbog prekršaja iz čl. 229. st. 1. toč. 1. i st. 2. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23) u povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Ispostava u Koprivnici, protiv presude Općinskog suda u Osijeku od 10. svibnja 2024., posl. broj Pp-1936/2023-5, na sjednici vijeća održanoj dana 29. travnja 2026.,

p r e s u d i o j e:

Odbija se žalba tužitelja Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Ispostava u Koprivnici i potvrđuje se pobijana presuda

Obrazloženje

1. Općinski sud u Osijeku je temeljem zakonske osnove iz čl. 182 toč.1., Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj: 107/07., 39/13., 157/13. ., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) , oslobodio okrivljenike od optužbe, s obrazloženjem da iz činjeničnog opisa prekršaja ne proizlaze njegove zakonska obilježja, jer istom nedostaju konstitutivni elementi terećenog prekršaja, kao i odlučne činjenice koje čine obilježja terećenog prekršaja. Činjenični opis prekršaja sadrži izjave koje su tijekom inspekcijskog nadzora inspektoru izjavili imenovani radnik ĐL, te opunomoćena ravnateljica tj. predstavnica I. okr. pravne osobe TL i odgovorna osoba ČL, a što je protivno temeljnim odredbama Prekršajnog zakona. U činjeničnom opisu prekršaja tužitelj je trebao navesti svojstvo okrivljenika, tj. svojstvo poslodavca i odgovorne osobe, budući su odredbe Zakona o radu kogentne naravi i propisuju pojam radnika i poslodavca, temeljne obveze i prava iz radnog odnosa, te propisuju prekršajno kažnjavanje povreda iz radnog odnosa tako da samo određene osobe mogu počiniti prekršaj iz Zakona o radu, a takve osobe su utvrđene navedenim Zakonom. U činjeničnom opisu prekršaja nije naveden niti utvrđeni raspored radnog vremena predmetnog radnika, a što predstavlja za predmetni prekršaj odlučnu činjenicu koja čini obilježje terećenog prekršaja.

2. Protiv navedene odluke tužitelj je uložio žalbu zbog povrede materijalnog prekršajnog prava,. navodeći u bitnom da su u činjeničnom opisu sadržana sva bitna obilježja djela prekršaja.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, te razmatrajući i navode žalbe, ovaj Sud utvrdio je da djelo prekršaja činjenično opisano u optužnom prijedlogu ovlaštenog tužitelja po propisu nije prekršaj.

5. Potrebno je istaknuti da zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, je podvođenje odlučnih činjenica, sadržanih u činjeničnom opisu, pod biće odgovarajućeg prekršaja. Iz navedenog razloga, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu opisao djelo nije prekršaj.

6. Okrivljenici se terete da evidenciju o radnom vremenu radnika ne vode na propisani način, odnosno ne iskazuju točan početak i kraj rada radnika za dan 05.04.2023., odnosno da je započeo s radom u 07:15 sati i trebao raditi do 15:15 sati, a na evidencijama o radnom vremenu za travanj 2023. za dan 05.04.2023. je iskazan početak rada radnika od 08:00 sati i kraj rada u 16:00 sati, odnosno evidencije o radnom vremenu se ne vode sukladno čl. 8. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (Narodne novine br. 32/15 i 73/17)

7. Međutim, sukladno čl. 8 st.3. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (Narodne novine br. 32/15 i 73/17), podatke iz stavka 1. podstavka 3. i 4. ovoga članka( početak i završetak rada) poslodavac je obvezan voditi samo ako je obveza vođenja tih podataka ugovorena kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, ugovorom o radu ili je uređena pravilnikom o radu ,a iz činjeničnog opisa djela nije vidljivo da su okrivljenici kao poslodavci bili u obvezi sukladno članku 8 st.3. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (Narodne novine br. 32/15 i 73/17) voditi podatke iz stavka 1. podstavka 3. i 4. ( početak i završetak rada) .

8. U nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj a prema mišljenju ovog Suda u činjeničnom opisu nedostaje bitno obilježje djela.

9. Iz činjeničnog opisa nije vidljivo zašto su okrivljenici kao poslodavci bili u obvezi voditi evidenciju o početku i završetku rada radnika jer poslodavac u evidenciji o radnicima obvezan voditi te podatke samo ako je obveza vođenja tih podataka ugovorena kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, ugovorom o radu ili je uređena pravilnikom o radu.

10. Dakle, djelo kako se okrivljenicima stavlja na teret po propisu nije prekršaj ali ne iz razloga koji se navode u obrazloženju prvostupanjske presude (da činjenični opis ne sadrži svojstvo okrivljenika, utvrđeni raspored radnog vremena te da sadrži izjave koje su prikupljene tijekom inspekcijskog nadzora) već iz razloga navedenih u obrazloženju ove odluke.

11. Naime, prvostupanjski sud je u pravu kada navodi da činjenični opis djela ne smije sadržavati izjave koje su dane tijekom nadzora ali taj dio činjeničnog opisa prvostupanjski sud može samoinicijativno ispustiti iz činjeničnog opisa a da pritom ne počini bitnu povredu odredi prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. toč.6. Prekršajnog zakona.

12. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 29. travnja 2026.godine

Zapisničar:

Predsjednik vijeća

Željko Kudrić

HL

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku u 4 otpravka: za spis, okrivljenike i tužitelja.