Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Borelli 9
Poslovni broj: Kžmp-5/2026-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Sandre Radanović, kao predsjednice vijeća za mladež, te Hrvoja Viskovića i Dijane Grancarić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Silvane Čubrilo, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog FV, zbog kaznenog djela iz čl. 139. st. 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 – pročišćeni tekst, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24, dalje: KZ), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, protiv presude Općinskog suda u Splitu broj Kmp-53/2022 od 3. prosinca 2025. godine, po čl. 475. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26, dalje: ZKP), u sjednici vijeća održanoj 29. travnja 2026. godine,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba Općinskog državnog odvjetnika u Splitu kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Splitu broj Kmp-53/2022 od 3. prosinca 2025. godine okrivljenik FV je temeljem čl. 453. t. 3. ZKP oslobođen optužbe da bi počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom iz čl. 139. st. 3. KZ.
1. 1. Temeljem čl. 149. st. 1. ZKP troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
2. Protiv navedene presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja navodeći da je pogrešan zaključak suda da u postupku nije dokazano da bi okrivljenik FV počinio kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi sa st. 2. KZ koje mu se stavlja na teret. Naime, sud je u obrazloženju presude naveo da je iznijeta obrana okrivljenika u cijelosti potvrđena iskazom svjedoka, njegove majke VV koja je događaj opisala kao i optuženik te je potvrdila da njezin sin kritične prigode nije prijetio svom ocu niti da ga je pokušao srušiti sa stolice. Nadalje, činjenica da je okrivljenik kritične prigode zadobio određene tjelesne ozljede ne znači da isti nije uputio prijetnju oštećeniku onako kako ga isti tereti, već upravo suprotno postojanje sukoba između okrivljenika i oštećenika daje okrivljeniku motiv da oštećeniku uputi riječi prijetnje. Stoga smatraju da je okrivljenik počinio kazneno djelo. Predlažu da se usvoji žalba i ukine pobijana presuda te predmet vrati na ponovno suđenje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. U skladu s odredbom čl. 474. st. 1. ZKP spis predmeta je dostavljen ŽDO u Zadru na dužno razgledanje.
5. Žalba nije osnovana.
6. Neosnovano se državni odvjetnik žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je u obrazloženju prvostupanjske presude najprije reproducirana obrana okrivljenika, a zatim svjedočki iskaz njegove majke koja u većem dijelu potvrđuje njegovu obranu kao i medicinska dokumentacija koja se zajedno s nalazom i mišljenjem sudskog vještaka nalazi u spisu, pročitana je kao dokaz i reproducirana u obrazloženju presude. Nasuprot ovih dokaza stoji svjedočki iskaz oštećenog UV iznijet na dokaznom ročištu pred sucem istrage u kojem je teretio okrivljenika, dok je na raspravi pred Općinskim sudom odlučio koristiti blagodat i ne svjedočiti u kaznenom postupku koji se vodi protiv njegovog sina. Na temelju ovakvog dokaznog supstrata prvostupanjski sud je s pravom donio oslobađajuću presudu.
6. 1. Naime iz sadržaja provedenih dokaza nesumnjivo proizlazi kako su odnosi u sad već bivšem braku UV i VV znatno narušeni, a sukob se nužno prelio i na njihovog sina ovdje okrivljenog FV koji je očito stao na majčinu stranu. Da između njih dolazi do povremenih sukoba uopće ne bi trebalo biti sporno jer to proizlazi i iz sadržaja e spisa u kojem se uz imena okrivljenika i oštećenika vežu prekršajni postupci, u kojima se oni zajedno s okrivljenikovom majkom pojavljuju u različitim ulogama. O postojanju fizičkog sukoba u vidu aktivnog naguravanja sa strane okrivljenika, ali i oštećenika svjedoči medicinska dokumentacija.
6. 2. S druge strane treba imati u vidu kako se ovdje okrivljeniku stavlja na teret kazneno djelo prijetnje jer je ocu kao bliskoj osobi ozbiljno prijetio da će ga ubiti. Prije svega iz sadržaja spisa ne proizlazi da bi ovaj okrivljenik raspolagao s ikakvim bitnim resursima u tom pravcu, nema oružje, nema nikakvu posebnu fizičku snagu, nije oštećenika niti pokušao udariti već je vrlo razložno opisao na koji način se naguravanje oko stolica odvilo. Isto tako bilo bi ovdje neophodno da se oštećenik prijetnji ozbiljno uplašio, međutim niti o tome ne postoje nikakvi dokazi (osim podnošenja kaznene prijave) jer je i nakon ovog događaja on ostao živjeti na istoj adresi u stanu koji dijeli sa sinom u bivšom suprugom što nikako ne bi bio slučaj da se navodnih prijetnji stvarno uplašio i ozbiljno ih shvatio. Uostalom korištenjem blagodati nesvjedočenja na raspravi ovaj svjedok je indirektno pokazao da se prijetnji ne boji, odnosno da ih nije ni bilo, bar ne u smislu kaznenog djela.
6. 3. Stoga su neosnovani i žalbeni prigovori zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, koji se zapravo svode na pobijanje sudačkog uvjerenja utemeljenog na slobodnoj ocjeni dokaza u kaznenom postupku (čl. 9. st. 3. ZKP), pa kako je prvostupanjski sud u obrazloženju svoje presude u svemu postupio prema odredbi čl. 450. st. 2. ZKP i iznio uvjerljive, logične i prihvatljive razloge, koji su u skladu s rezultatima izvedenih dokaza tijekom glavne rasprave, te razloge, kao pravilne prihvaća i ovaj drugostupanjski sud i na njih još jednom upućuje državnog odvjetnika.
7. Ni ispitivanjem prvostupanjske presude po službenoj dužnosti, prema odredbi čl. 476. st. 1. ZKP, ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio postojanje bilo kakvih bitnih povreda kaznenog postupka označenih u čl. 476. st. 1. toč. 1. ZKP, niti da je na štetu okrivljenika povrijeđen kazneni zakon.
8. Slijedom svega naprijed navedenog, a sukladno čl. 482. ZKP trebalo je odlučiti kao u izreci.
U Zadru, 29. travnja 2026.
ZAPISNIČAR
PREDSJEDNICA VIJEĆA
ZA MLADEŽ
Silvana Čubrilo
Sandra Radanović