Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž-166/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Lidije Oštarić Pogarčić, predsjednice vijeća, Branke Ježek Mjedenjak, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Nataše Peršić Brleković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. SLT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. KLT, [adresa], P.O. Box 1238, ABC, HI 96790, OIB: [osobni identifikacijski broj], i 3. RLT, [adresa], 95482, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojih zastupa punomoćnica Marina Maslek Novevska, odvjetnica u Dubrovniku, protiv tuženika SL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Branimir Rozić , odvjetnik u Dubrovniku, radi predaje u posjed, odlučujući o žalbi tuženika podnesenoj protiv presude i rješenja Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-234/2020 od 28. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj 29. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Uvaženjem žalbe tuženika ukida se presuda Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-234/2020 od 28. studenog 2024. i rješenje Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-234/2020 od 28. studenog 2024. u točki II. izreke, te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odlučeno je da je tuženik dužan predati tužiteljima u isključivi posjed nekretnine oznaka k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

1.1. Prvostupanjskim rješenjem u točki I. izreke odbijeno je proširenje tužbe na novu tuženicu KL, te je točkom II. izreke odlučeno da je tuženik dužan naknaditi tužiteljima parnični trošak u iznosu od 6.059,36 eur zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

2. Protiv prvostupanjske presude te protiv odluke o troškovima postupka sadržane u točki II. izreke prvostupanjskog rješenja žalbu je podnio tuženik pozivajući se na sve žalbene razloge iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje: ZPP) s prijedlogom da se presuda preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev u cijelosti i naloži tužiteljima da tuženiku naknade troškove parničnog postupka, podredno da se presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, uz naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tuženika je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao predmnijevanih vlasnika da im tuženik preda u isključivi posjed nekretnine oznaka k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

6. Donoseći pobijanu presudu sud prvog stupnja je na temelju izvedenih dokaza utvrdio:

- da iz povijesti promjena DGU, Područni ured za katastar Dubrovnik od 27. rujna 2019. proizlazi da je na k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], kao posjednica od 1983. upisana RL, žena S, [adresa], u 1/1 dijela, te da se po zahtjevu .... temeljem rješenja Klasa: UP/I -932-07/98- 01/982 kao posjednica u 1/1 dijela upisuje BL, a briše RL, žena S,

- da je u posjedovnom listu za k. č. [katastarska čestica] u naravi voćnjak površine 214 m2, k. č. [katastarska čestica] u naravi dvorište površine 42m2 i k. č. [katastarska čestica] u naravi voćnjak-oranica površine 565 m2, sve k. o. [katastarska općina], kao posjednica upisana BL u 1/1 dijela,

- da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj O-560/90 od 5. prosinca 1990. iza pok. FL rođ. K pok. R ud. S utvrđena ostavina i to 40/64 dijela vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 40/128 dijela vlasničkog prava čest. zgr. [katastarska čestica] z.ul . 520 k. o. [katastarska općina], 40/128 dijela prava korištenja čest. zem. [katastarska čestica] z.ul . 520 k. o. [katastarska općina], 36/120 dijela vlasništva čest. zgr. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], cjelina vanknjižnog vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] popisni list 69 k. o. [katastarska općina], i štedni ulog u iznosu od 1,37 dolara na štednoj knjizi za devize Dubrovačke banke broj 30-12-01170-0 te da su njezinim nasljednicama temeljem oporuke proglašene za štedni ulog KL iz [adresa], nesrodna, za 1/2 dijela i BL iz [adresa], nećakinja ostaviteljice, za 1/2 dijela, za čest. zgr. [katastarska čestica] z.ul 206 k. o. [katastarska općina] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vanknjižno vlasništvo KL u cjelini, a za sve ostalo BL u cjelini,

- da je pravomoćnim rješenjem o raspoređivanju naknadno pronađene imovine Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj O-691/97 iza pok. FL rođ. K pok. R ud. S od 8. kolovoza 1997. utvrđena naknadno pronađena imovina i to cjelina vlasničkog prava čest. zem. [katastarska čestica], z.ul 323 k. o. [katastarska općina], cjelina vlasničkog prava čest. zem. [katastarska čestica], z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 3/30 dijela vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] dijela vlasništva čest. zgr. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je ista raspoređena JL iz [adresa], nećakinji ostaviteljice, u cijelosti,

- da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj O-1464/17 od 24. listopada 2017. iza pok. NL utvrđeno da njenu imovinu, između ostalog, sačinjavaju predmetne nekretnine te da su je na osnovi zakona naslijedili njezini sinovi SLT, BLT i FLT, ovdje tužitelji, svaki u 1/3 dijela,

- da su procjembenim elaboratom DELTAGRAD d.o.o. od 2. studenog 2016. po narudžbi 2. tužitelja ĐL, među ostalim, procjenjivane i vrijednost predmetnih nekretnina u k. o. [katastarska općina],

- da je dopisom punomoćnice UL od 2. siječnja 2020. podnesenim u ime tužitelja, a upućenom tuženiku preporučeno putem pošte pozvan tuženik predati u isključivi posjed tužiteljima kao stvarnim i isključivim vlasnicima k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], koje nekretnine su stekli nasljeđivanjem od svoje majke NL, a koje je ona stekla nasljeđivanjem od RL,

- da se tuženik podneskom od 20. siječnja 2020. očitovao na zaprimljeni dopis punomoćnice tužitelja te naveo da nisu naznačeni OIB [osobni identifikacijski broj]i ni adrese stranaka u čije ime mu upućuje poziv, da nije dostavila dokaze iz kojih bi proizlazilo da su navedene osobe isključivi vlasnici predmetnih nekretnina, kao i da nije dostavljena punomoć tih stranaka odvjetnici,

- da su u z.k. izvatku od 23. veljače 2022. za k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], tužitelji upisani kao suvlasnici, svaki u 8/120 dijela,

- da iz oporuke RL od 30. kolovoza 1988. proglašene na zapisniku 21. rujna 1990. proizlazi da RL svoj dio kuće u [adresa] ostavlja OL koja se do tada brinula o njoj i obvezala da će to za njenog života raditi, a svojoj nećakinji JL iz [adresa] ostavlja svoj dio kuće u [adresa] i svoj dio zemlje u [adresa], a ono što na bankovnoj knjižici ostane neka BL i KL podijele,

- da iz zapisnika o uviđaju na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Ilije Margaretića od 21. lipnja 2023. koji je identificirao i fotografirao nekretnine proizlazi da se u odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] radi o livadi na kojoj se nalaze stabla badema, oraha, šipaka i naranče te dvije montažne garaže uz zapadnu granicu parcele, omeđena je sa istočne i južne strane suhozidom i žičanom ogradom, sa sjeverne betonskim zidom visine do 30 cm, sa zapadne strane je kameno- betonski zid sa žičanom ogradom, uz sjeverni rub parcele nalaze se složeni nadstrešni paneli i prikolica, a sa južne strane se nalazi barka, zatim da k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja livadu (vrt) sa stablima naranče, limuna, nespola i magnolija, s južne strane je kameno-betonski zid visine oko 60 cm, a sa zapadne strane betonski zid sa žičanom ogradom, sjeverna strana parcele je ograđena betonskim zidom prema k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na sjevernom dijelu parcele se nalazi tuš, istočna granica nije materijalizirana, te se usporedbom skice i stanja na terenu nalazi lijevo od betonske staze na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te konačno da k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja popločani prolaz između čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

7. Na temelju prednjih utvrđenja sud prvog stupnja utvrđuje da je pravna prednica tužitelja RL u odnosu na predmetne nekretnine bila upisana kao isključiva posjednica još od 1983., zatim od 1998. majka tužitelja BL, koju su naslijedili tužitelji. Stoga sud prvog stupnja nalazi da su tužitelji dokazali da su predmnijevani vlasnici predmetnih nekretnina, koje su stekli dosjelošću putem svojih prednica NL i ranije RL posjedovanjem zasigurno od 1983. odnosno neprekidnim posjedovanjem preko dvadeset godina u smislu odredbe članka 159. u vezi s odredbom članka 160. stavak 1. i 2. i članka 18. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., dalje: ZV.)

8. Dalje sud prvog stupnja utvrđuje da iz navoda 2. tužitelja ĐL proizlazi da su predmetne nekretnine bile dane usmeno na korištenje do opoziva tuženiku i njegovoj sestri KL sve dok BL ne odluči što će s tim nekretninama. Nadalje, da iz dokaznog postupka proizlazi da je BL neposredno raspolagala tim nekretninama kao svojima i poduzimala određene radnje glede svog vlasništva, pa tako 2000. angažirala geodeta HL da joj pokaže predmetne nekretnine, a 2016. i agenciju za prodaju nekretnina Kreši, te naručila procjenu vrijednosti nekretnina putem Deltagrad d.o.o., što proizlazi i iz iskaza svjedoka IL, vlasnika agencije za prodaju nekretnina B kojeg je 2. tužitelj ĐL angažirao u ime svoje majke za prodaju pojedinih nekretnina u Trstenom 2016. Svjedok u svom iskazu navodi da je 2017. pristupio predmetnim nekretninama, odnosno da na dvije čestice nije mogao pristupiti jer su bile ograđene međom i žičanom ogradom, a da je uspio pristupiti na parcelu ispod trafostanice jer bio otvoren prilaz iako je bila ograđena s tri strane ogradom te se na njoj nalazilo vozilo, građevinski materijal i garaža koja je bila zatvorena. Kada je pitao prolaznike tko koristi parcelu da su ga uputili na tuženika, s koji da mu je rekao da on koristi to zemljište i da je njegovo te da ima dogovor sa AL.

9. Sud prvog stupnja ne nalazi istinit iskaz svjedokinje KL u dijelu u kojem navodi da je predmetne nekretnine naslijedila od pok. RL jer se o njoj skrbila odnosno da joj je pok. RL darovala okućnicu-zemljište, budući da je prema oporuci RL od **.**.1988. KL naslijedila dio kuće u [adresa], dok je ostaviteljica nećakinji JL ostavila svoj dio kuće u [adresa] i svoj dio zemlje u [adresa] te da je upravo temeljem te oporuke i rješenja o nasljeđivanju O-560/90 od **.**.1990. KL naslijedila čest. zgr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. zgr. [katastarska čestica] .k. o. [katastarska općina] kao vanknjižno vlasništvo, dok je BL naslijedila sve ostale nekretnine u k. o. [katastarska općina], uz nekretnine u k. o. [katastarska općina]. Prema ocijeni suda prvog stupnja, malo je vjerojatno da u situaciji da je KL darovano i zemljište oko dijela kuće u k. o. [katastarska općina] (sporne nekretnine), ista taj podatak ne bi iznijela na ostavinskoj raspravi 1990. ili kasnije pokrenula postupke u svrhu dokazivanja darovanja i svog vlasništva.

10. U odnosu na posjed predmetnih nekretnina i tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije, sud prvog stupnja nalazi da predmetne nekretnine drže KL kao i tuženik, što da je razvidno iz uviđaja na licu mjesta i iskaza svjedoka IL, EL i ZL kada suglasno navode da te nekretnine drže KL i tuženik, dok u tom dijelu ne nalazi istinitim navod tuženika da nije u posjedu predmetnih nekretnina i da se na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi njegova prikolica jer mu je to njegova sestra KL dozvolila, uzimajući u obzir da je svjedokinja KL sama navodi da tu parcelu koriste i ona i njezin brat, ovdje tuženik.

11. Stoga sud prvog stupnja zaključuje da sporne nekretnine posjeduju KL i tuženik. Međutim, kako su tužitelji tužbu podnijeli samo protiv tuženika, potom naknadno podnijeli zahtjev za proširenje tužbe na KL koja nije dala svoj izričit pristanak za proširenje, radi čega je taj prijedlog tužitelja i odbijen, sud prvog stupnja je primjenom odredbe članka 166. u vezi s člancima 161. stavak 1. i 162. stavak 1. ZV-a prihvatio tužbeni zahtjev i naložio samo tuženiku da preda predmetne nekretnine tužiteljima u isključivi posjed.

12. Odluku o troškovima parničnog postupka prvostupanjski sud donosi primjenom odredbe članka 154. stavka 1. ZPP-a u vezi s odredbom članka 155. ZPP- a i relevantnih odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023.).

13. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a u smislu odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da nije počinjena niti jedna od tih povreda, pa tako niti bitna povreda iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, na što tuženik neosnovano ističe u žalbi, s obzirom da pobijana presuda nije nerazumljiva, u istoj su izneseni jasni i neproturječni razlozi o odlučnim činjenicama koji ne proturječe stanju u spisu te presuda ne sadrži nedostatke zbog kojih se istu ne bi moglo ispitati.

14. Međutim, osnovano tuženik u žalbi ukazuje da je sud prvog stupnja prilikom donošenja pobijane presude počinio relativno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP-a u vezi s odredbom članka 8. ZPP- a koja je utjecala na zakonitost i pravilnost pobijane odluke, zbog čega je prema ocjeni ovoga suda činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno.

15. Naime, prema odredbi članka 166. ZV-a, onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari smatrat će se vlasnikom te stvari (predmnjevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnoga temelja ili na slabijem pravnom temelju. (st. 1.) Predmnjevanom će vlasniku na njegov zahtjev predati posjed stvari posjednik koji nema pravni temelj posjedovanja ili je slabiji time što mu je posjed nepošten ili nezakonit, ili što ne može označiti svojega prednika ili može samo sumnjivoga, ili što je stekao posjed stvari besplatno a onaj koji zahtijeva posjed bio ga je stekao naplatno; no neće mu trebati predati posjed stvari posjednik koji ima jednako jak pravni temelj kao on. (st. 2.) Predmnjeva vlasništva ne djeluje u korist osobe koja nije bila pošteni posjednik stvari. (st. 3.) Predmnjevani vlasnik treba, umjesto da dokazuje vlasništvo, dokazati činjenice na temelju kojih se predmnjeva njegovo vlasništvo i činjenice od kojih zavisi utemeljenost njegova zahtjeva prema posjedniku stvari iz stavka 1. i 2. ovoga članka; inače se na vlasničku tužbu predmnjevanoga vlasnika, na prigovore posjednika, kao i na pravni položaj koji ima pošteni odnosno nepošteni posjednik kad je dužan predati stvar vlasniku, na odgovarajući način primjenjuje ono što i za pravu vlasničku tužbu, ako nije drugo određeno zakonom niti je u suprotnosti s pravnom naravi tužbe predmnjevanoga vlasnika. (st. 4.)

16. Odredbom članka 161. stavka 1. ZV-a propisano je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari, dok prema odredbi članka 162. stavka 1. ZV-a, da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo, odnosno dokazati činjenice na temelju kojih se predmnijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

17. Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da su na okolnost posjedovanja predmetnih nekretnina saslušani svjedoci F (Marina) Batinić, LL, KL, IL, ML, EL, DL i GL, kao i 2. tužitelj BLT te tuženik.

18. Međutim, uvidom u obrazloženje pobijane presude proizlazi da je sud prvog stupnja u odnosu na navedenu odlučnu činjenicu u obzir uzeo jedino dijelove iskaza svjedoka IL, EL, ŽL i KL. Pritom sud prvog stupnja propušta utvrditi da svjedok IL nema neposrednog saznanja o tome tko je u posjedu predmetnih nekretnina, zatim propušta cijeniti iskaz svjedoka EL u dijelu u kojem isti navodi da je sestra tuženika, KL, skrbila o RL i naslijedila njezine nekretnine, između ostaloga i zemlju ispred kuće, vrt, i parcelu na kojoj se nalaze garaže, a koje održava samo KL, iskaz svjedoka ŽL u dijelu u kojem iskazuje da mu je poznato da je u kući nastavila živjeti KL te da zemlju oko kuće održava upravo ona , kao i iskaz svjedoka KL u dijelu u kojem navodi da predmetne nekretnine ona drži u posjedu preko 40 godina, da njezin brat, ovdje tuženik, ne koristi predmetne nekretnine, već da mu je ona dozvolila da na jednoj od tih nekretnina parkira svoju prikolicu.

19. Također, sud prvog stupnja prilikom analize provedenih dokaza u cijelosti izostavlja cijeniti iskaze svjedoka J (Marine) Batinić, LL, ČL i DL, iz čijih iskaza proizlazi da bi imali neposrednih saznanja o tome tko koristi predmetne nekretnine i na koji način, odnosno tko je u posjedu istih. Takvo postupanje prema ocjeni ovoga suda nije prihvatljivo, posebno imajući u vidu da je odredbom članka 8. ZPP-a propisano koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

20. Stoga je uvaženjem žalbe tuženika prvostupanjsku presudu temeljem odredbe članka 369. stavka 1. ZPP-a valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

21. U nastavku postupka sud prvog stupnja će otkloniti uočenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka te će u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a ocijeniti sve dokaze zasebno i u njihovoj ukupnosti, posebno u pogledu okolnosti je li tuženik u posjedu spornih nekretnina, svih ili samo nekih, te na koji se način očituje posjed tuženika. Sud će imati u vidu sadržaj žalbe i ovog rješenja, nakon čega će donijeti novu valjano obrazloženu i na zakonu utemeljenu odluku.

22. Pritom će sud prvog stupnja voditi računa o različitoj naravi i položaju predmetnih nekretnina u odnosu na nekretnine tuženika kao i na nekretnine njegove sestre KL koje se nalaze u neposrednoj blizini spornih nekretnina, odnosno o tome da se svaka od predmetnih nekretnina koristi na drugačiji način. Također, uzet će u obzir i žalbene navode kojima tuženik ukazuje na jedinstvo dijela nekretnine u kojem živi tuženikova sestra KL odnosno ljetne kuhinje izgrađene na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te sporne nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja u naravi predstavlja popločeni prolaz oko ljetne kuhinje.

23. S obzirom da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka. Ovisno o ishodu postupka sud prvog stupnja će donijeti i novu zakonitu odluku o troškovima postupka.

24. O zahtjevu tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci sukladno odredbi članka 166. stavka 3. ZPP -a, pa je odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.

25. Prvostupanjsko rješenje u točki I. izreke, kao nepobijano ostaje neizmijenjeno.

U Rijeci 29. travnja 2026.

Predsjednica vijeća

Lidija Oštarić Pogarčić