Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: Gž-376/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Ksenije Dimec, kao predsjednika vijeća, Larise Gačanin, kao suca izvjestitelja i Ive Smokvina Dadasović, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ND, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Dejvidu Kazalcu, odvjetniku u Poreču - Parenzo, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Pazinu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužene izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču – [adresa], poslovni broj: P-617/2024-16 od 14. siječnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 29. travnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužene, kao neosnovana te potvrđuje presuda presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču – [adresa], poslovni broj: P- 617/2024-16 od 14. siječnja 2025.
II. Odbija se zahtjev tužene za naknadu troškova sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom je presudom utvrđeno da je tužiteljica vlasnica nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je ovlaštena u zemljišnoj knjizi upisati pravo vlasništva na svoje ime i u svoju korist, a tužena je dužna trpjeti takav upis te je naloženo tuženoj tužiteljici naknaditi trošak postupka od 1.467,76 eur, a zahtjev tužene za naknadu troškova postupka odbijen je.
2. Protiv te presude žalbu podnosi tužena, pozivom na sve žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 43/13. i 89/14., 70/19., 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP) te predlaže preinačiti pobijanu presudu, podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Žalba nije osnovana.
4. Predmet spora zahtjev je tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva kč.br.
3657/2 k. o. [katastarska općina], temeljem instituta dosjelosti.
5. Prvostupanjski sud iz provedenih dokaza utvrđuje:
-iz nalaza vještaka geometarske struke te provedenog očevida:
-da je prijeporna nekretnina omeđena suhozidima starim najmanje 100 godina i to sa zapadne, južne te sjeveroistočne strane i da zajedno s kč. br. [katastarska čestica] koje su u vlasništvu tužiteljice, čini jedinstvenu cjelinu, a u naravi predstavlja pašnjak, manjim dijelom obraslim u šikaru;
-iz iskaza tužiteljice te svjedoka MD, JD, N
JD, BD i HD:
-da se prijepor sada nalazi u posjedu tužiteljice, a prije toga njenog oca, djeda i pradjeda, prijepor da se koristio kao obradivo zemljište na kojem su se uzgajale razne kulture, a nitko nikada tužiteljici ni njenim prednicima nije priječio ili osporavao korištenje istog;
-iz izvatka iz zemljišne knjige da proizlazi da predmetna k. č. [katastarska čestica] dolazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tuženice, u cijelosti , a tužiteljica da, između ostalih nekretnina, dolazi upisana kao vlasnica k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
-da iz rješenja o nasljeđivanju (6-10) proizlazi da je iza pok. UD (oca tužiteljice) koji je bio rođen **.**.1927., a umro **.**.2006., vođen ostavinski postupak pod posl.br. O-185/06, UPP-OS-81/06, da je iza istim raspoređena ostala imovina koja se sastoji od više nekretnina u k. o. [katastarska općina] (među kojima su i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i u k. o. [katastarska općina], da je njegovom nasljednicom u cijelosti proglašena tužiteljica;
-da iz povijesti promjena na katastarskim česticama proizlazi da je predmetna nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastarskom operatu bila upisana:
- od 1940-1955 godine za područje bivše općine [adresa] ne postoje pouzdani podaci o posjedovnom stanju zemljišta i zgrada. U navedenom razdoblju koristili su se podaci talijanskog kat. operata (brojevi parcela i njihove površine, posjedovni listovi i drugo), te podaci proizašli agrarnom reformom 1947. godine.
- 1956. godine osniva se novi katastarski operat za k. o. [katastarska općina] kada se na katastarsku česticu [katastarska čestica] oranica 1403 m2, na temelju zapisnika o izlaganju kat. podataka upisuje KD, Mihin.
- 1965. godine promjenom broj: 3/1965, temeljem prijavnog lista od 1.9.1964. godine 3657/2 oranica 1403 m2 sa posjedovnog lista 460 sa Opće poljoprivredne zadruge Lovreč prelazi u Posjedovni list 605 na ŠD rođ. ŠD.
- 1966. godine promjenom broj: 2/1966, temeljem prijavnog lista od 21.4.1966. godine 3657/2 oranica 1403 m2 sa posjedovnog lista 605 sa ŠD rođ. ŠD prelazi u posjed u Posjedovni list 460 na ONI pod Upravom općine Poreč.
- 1967. godine obnovom katastarskog operata za k. o. [katastarska općina] k. č. [katastarska čestica] upisuje se u posjedovni list 485. Posjednik je Poljoprivredni kombinat Poreč — pogon Lovreč
- 1982. godine. promjenom broj UP/I-382/82 vrši se promjena naziva posjednika, tako da se RO AGROLAGUNA POREČ OOUR VINOGRADI, upisuje kao pravni slijednik Poljoprivrednog kombinata Poreč. Takvo stanje da je bilo upisano i na dan izdavanja 21. prosinca 2023. godine.
6. Cijeneći provedene dokaze prvostupanjski sud ističe da iz provedenih dokaza proizlazi da je posjed tužiteljice i posjed njezinih pravnih prednika na predmetnoj nekretnini samostalan, pošten, miran i istinit, nikad nije bio oduzet tužiteljici, ni njezinim pravnim prednicima te tužiteljica i njeni pravni prednici u posjedu predmetne nekretnine da su najmanje od 1956-te godine, kada je osnovan novi katastarski operat za k. o. [katastarska općina] i kada je na predmetnoj nekretnini kao posjednik upisan pradjed tužiteljice ŠD ŽD. Prema iskazu svjedokinje rođene 1930. u mjestu gdje se nalazi predmetna nekretnina, ista da bila je u posjedu pravnih prednika tužiteljice i prije toga.
7. Pozivom na odredbe čl. 159. st. 2., 3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje: ZV), a uzimajući u obzir odredbe čl. 160. st. 2., čl. 18. st. 3. i 5., čl. 11. st. 1. i 2. ZV-a posjed tužiteljice ocjenjuje samostalnim i poštenim u trajanju od barem 70 godina.
8. Nadalje navodi da se prema čl. 388. st. 4. ZV-a u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu ne računa se i vrijeme posjedovanja prije tog datuma, dok je izvorni tekst odredbe odredbe čl. 388. st. 4. ZV-a, koja je bila na snazi od 01. siječnja 1997. do 17. studenog 1999., propisivala je da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću računa i vrijeme posjedovanja proteklom prije tog datuma. Međutim, Ustavni sud RH je 17. studenog 1999. stavio izvan snage tu odredbu st. 4 čl. 388. ZV-a, kao neustavnu, pa je ta odredba izmijenjena Zakonom o izmjeni i dopuni ZV-a (NN 114/01), koji je stupio na snagu 20. prosinca 2001., tako da novi tekst st. 4. čl. 388. propisuje da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanja stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, ne računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana.
9. Uzimajući u obzir čl. 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje Konvencija) i Protokola br. 1., 4., 6., 7. i 11. uz Konvenciju, kojima se propisuje pravo na mirno uživanje svojega vlasništva, ocjenjuje da se u rok za stjecanje vlasništva dosjelošću treba računati i vrijeme prije 08. listopada 1991., s time da se u taj rok ima računati vrijeme zaključno do 17. studenog 1999., kada je Ustavni sud RH ukinuo izvornu odredbu čl. 388 st. 4 ZV-a te primjenom čl. 130. st. 1. ZV-a usvaja tužbeni zahtjev.
10. Donošenjem pobijane presude nije počinjena niti jedna od bitnih povreda postupka na koje ovaj sud, temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.
11. Suprotno navodima žalbe, tužiteljica, kao i većina saslušanih svjedoka jasno i nedvojbeno je imenima definirala prednike tužiteljice, a upravo tuženik brka činjenicu istih imena djeda i pradjeda tužiteljice.
12. Navodi u pravcu označene kulture u Katastru, kao pašnjak, u odnosu na sadržaj posjedovanja kako ga opisuju svjedoci (obrađivanje sađenjem raznih kultura, obrađivanjem kao oranica – što bi bilo identično) nije od utjecaja na pravilnost odluke, budući da nedvojbeno iz iskaza svjedoka proizlazi kontinuitet posjedovanja na način da se nekretnina kros svo vrijeme aktivno koristila i obrađivala.
13. Obzirom da je 1. siječnja 1997. stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te je odredbom čl. 388. st. 4. bilo propisano da se u rok stjecanja dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu računa i vrijeme posjedovanja prije toga dana, a navedena odredba je ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 17. studenog 1999. (NN 137/99), što znači da je bila na snazi od 1. siječnja 1997. pa do ukidanja 17. studenog 1999. i u tom razdoblju je bilo moguće stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretnini u društvenom vlasništvu.
14. Stoga je pravilno utvrđenje prvostupanjskog suda da tužiteljici pripada pravo na pravne učinke odredbe čl. 388. st. 4. ZV-a važeće do 17. studenog 1999. jer je prema rezultatima postupka njenom pravu na predmetnu nekretninu suprotstavljeno samo pravo države (jer se jedinica lokalne samouprave u konkretnom slučaju smatra državom prema praksi ESLJP) i pogreška države nastala donošenjem navedene neustavne odredbe ne može pasti na tužitelj icu. Kako iz stanja spisa i provedenih dokaza proizlazi tužiteljica, osobno i putem prednika, neometano i neprekidno posjeduje predmetnu nekretninu kao zakonita, istinita i poštena posjednica preko 40 godina, pravilnom primjenom materijalnog prava usvojen je tužbeni zahtjev .
15. Pravilnom primjenom čl. 154. st. 1. ZPP-a odlučeno je o troškovima postupka.
16. Tuženoj, budući da nije uspjela u žalbenom postupku, nije priznat trošak sastava žalbe.
17. Slijedom svega navedenog temeljem čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u izreci.
U Rijeci 29. travnja 2026.
Predsjednik vijeća
Ksenija Dimec