REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

PR-2054/2025-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sutkinji Vesni Horvath, u pravnoj stvari tužitelja RV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnica Marija Jukić Jurišić, odvjetnica u Zagrebu, Đorđićeva 15, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 15. travnja 2026. u prisutnosti punomoćnice tužitelja Marije Jukić Jurišić, odvjetnice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, te presude javno objavljene dana 29. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužitelju RV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 2.000,00 eura sa zateznom kamatom tekućom od 04.studenog 2025. te iznos od 40,00 eura sa zateznom kamatom od 29. travnja 2026. do isplate i to po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II Odbija se tužitelj sa zahtjevom za isplatom zateznih kamata na iznos od 40,00 eura tekućim od 04.studenog 2025. do 28. travnja 2026. kao neosnovan.

III Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, naknaditi tužitelju RV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.425,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29. travnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je dana 23.4.2025. zadobio ozljedu na radu kod poslodavca KRAŠ, PREHRAMBENA INDUSTRIJA D.D., Ravnice 48, Zagreb, kada je nakon podizanja sa uredskog stolca zapeo za nogicu stolca te je došlo do izvrnuća (uganuća) lijevog zgloba.

Sukladno zakonskim odredbama poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Odgovornosti se može osloboditi samo kada šteta potječe od više sile, radnje oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti.

Kako ovdje nije ispunjen niti jedan od navedenih uvjeta jer je tužitelj posao obavljao na uobičajeni način i pažljivo, i kako je tužitelju priznata ozljeda na radu, postoji odgovornost poslodavca pa samim time i tuženika kod kojega je poslodavac tužitelju osigurao odgovornost iz djelatnosti prema vlastitim djelatnicima, za naknadu štete.

S obzirom na navedeno tužitelj je podnio tuženiku odštetni zahtjev dana 29.09.2025. godine, a tuženik je isti otklonio kao neosnovan.

Tužitelj se javio u KBC Zagreb - Klinika za Traumatologiju gdje su mu dijagnosticirali ozljedu S93.4 - Iščašenje i nategnuće nožnoga zgloba (gležnja). Tužitelju je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje jer je zbog izvrnuća zglob natekao, formirao se hematom, došlo je do znatnog smanjenja pokretljivosti lijevog zgloba te jakih bolova uslijed pokretanja istog uslijed čega je trpio intenzivne bolove i strah.

Tužitelj je morao mirovati, stavljati hladne obloge, uzimati analgetike, stavljati elastični zavoj na zglob te držati nogu na povišenom.

Unatoč provedenom liječenju i mirovanju tužitelj je upućen na provođenje fizikalnih terapija zbog bolnih i ograničenih pokreta lijevog gležnja.

Tužitelju je tijekom mirovanja i liječenja trebala tuđa pomoć za obavljanje svakodnevnih poslova.

Slijedom navedenog tužitelj na ime naknade neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a sve u okviru kvalifikatornih okolnosti, potražuje kako slijedi:

- za pretrpljene bolove

iznos od 1.100,00 eura

- za pretrpljeni strah

iznos od  900,00 eura

- za tuđu pomoć i njegu (8 sati x 5,00 eura)

iznos od  40,00 eura

Ukupno:

iznos od 2.040,00 eura

sa zateznim kamatama i naknadom parničnog troška.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodi da priznaje pasivnu legitimaciju jer je KRAŠ prehrambena industrija d.d., OIB: 94989605030, Ravnice 48, 10 000 Zagreb, osigurao svoju odgovornost iz obavljanja djelatnosti kod tuženika policom osiguranja br. [broj police osiguranja], važećom za razdoblje od 31.12.2024. godine do 31.12.2025., na svotu osiguranja za djelatnike u iznosu od 100.000,00 EUR po štetnom događaju (zajedno sa troškovima spora i drugim opravdanim troškovima) uz agregatni limit ugovora u iznosu od 200.000,00 EUR (gornja granica obveze osiguratelja za sve osigurane slučajeve ostvarene unutar jedne osigurateljne godine). Prema činjeničnim navodima iz tužbe proizlazi da se u konkretnom slučaju radi o štetnom događaju od 23.4.2025. godine, koji se dogodio tijekom radnog vremena, na način da je tužitelj prilikom podizanja s uredskog stolca, napravio iskorak s lijevom nogom te zapeo/spotaknuo se o nogicu stolca, uslijed čega je došlo do izvrnuća gležnja.

Tužitelj se obratio tuženiku sa odštetnim zahtjevom u mirnom postupku te je tuženik pravovremeno otklonio odštetni zahtjev kao neosnovan jer je do štete došlo radi krivog pokreta tužitelja, odnosno isključivo njegovom krivnjom, stoga tuženik za nastanak štete nije i ne može biti odgovoran.

Tuženik, stoga, osporava postojanje svoje odgovornosti za nastanak štete, odnosno osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti jer je, čak i da je postojala tuženikova odgovornost, a što nesporno nije, isti previsoko postavljen za sve vidove štete s obzirom na postojeću dokumentaciju te važeću sudsku praksu, s obzirom da je riječ o lakšoj ozljedi. Dakle, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti te obvezati tužitelja na podmirenje nastalog parničnog troška.

3. Sud je u tijeku dokaznog postupka izvršio uvid u Prijavu o ozljedi na radu, medicinsku dokumentaciju, Odštetni zahtjev, Obavijest o neosnovanom odštetnom zahtjevu, ponudu osiguranja broj 228700121680 uz privitak polici i Opće uvjete, proveo je medicinsko vještačenje po prof.dr.sc. Zvonimiru Lovriću, dr.med. kirurgu i traumatologu te izvršio uvid u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Iz navoda parničnih stranaka iznesenih u tužbi, odgovoru na tužbu, te u daljnjem tijeku postupka razvidno je da je između istih nesporan nastanak štetnog događaja, a sporna je visina tužbenog zahtjeva i odgovornost.

6. Uvidom u prijavu ozljede na radu utvrđeno je da je tužitelj obavljajući poslove svog radnog mjesta, ustajući sa stolca napravio iskorak lijevom nogom te zapeo za nogicu od stola , te izvrnuo gležanj. Nesporno je da je navedena ozljeda tužitelju priznata kao ozljeda na radu od strane HZMO-a.

7. Iako je tuženik u odgovoru na tužbu prigovorio da je tužitelj odgovoran za nastanak štetnog događaja, jer se nije pridržavao propisa zaštite na radu, u tijeku postupka nije aktivno sudjelovao, niti je obrazlagao prigovor o odgovornosti tužitelja, niti predlagao provođenje dokaza na navedenu okolnost. Na tuženiku je teret dokaza za navedene prigovore, a isti ih nije dokazao te sud temeljem provedenih dokaza odbio navedeni prigovor kao neosnovan.

8. Temeljem odredbe članka 25.stavak 1. Zakona o radu ( Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23; u daljnjem tekstu ZR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi sa radom , poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava . Također je odredbom članka 25. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu propisana je odgovornost poslodavca radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu i profesionalnom bolešću po načelu objektivne odgovornosti. Sud je utvrdio da se štetni događaj desio za vrijeme obavljanja poslova tužitelja u redovnom radnom vremenu te da je navedena šteta je nastala u procesu rada te predstavlja štetu na radu i u vezi s radom, a temeljem navedenih odredbi. Nesporno je da tuženik odgovara temeljem police osiguranja od odgovornosti br.228700121680 od 31.12.2024., a koja je bila na snazi u trenutku štetnog događaja.

9. Radi utvrđivanja visine potraživanja sud je proveo medicinsko vještačenje po vještaku prof.dr.sc. Zvonimiru Lovriću, dr.med. kirurgu i traumatologu koji je u svom nalazu i mišljenju od 2.2.2026. utvrdio da ozljedekoje je tužitelj zadobio su posljedica narečenog štetnog događaja. Liječen je konzervativno. Ozlijeđeni se je držao uputa liječnika.

Ranije stanje narušenoga zdravlja koje bi moglo utjecati na stupanj oštećenja: nije poznato; imao je ranije ozljedu drugog gležnja.

Liječenje je završeno (s većim vremenskim odmakom od prvog do drugog pregleda) nakon 6 mjeseci od ozljede, jer je sam poduzimao mjere opreza pri opterećenju i vježbi.

Kod tužitelja je došlo do povrede prava osobnosti u sklopu koje:

Trajne posljedice: Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i prema prirodi predmetne ozljede nije zaostalo trajnog smanjenja opće, životne i radne sposobnosti. Strah: takozvani primarni strah koji se javlja u trenutku ugroženosti i ozljeđivanja bio je kratkotrajan i intenzivan.

Takozvani sekundarni strah koji proizlazi iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica, kao i ugroze, jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta kroz 3 dana i manjeg kroz još 5 dana. Pretrpio je takozvani kasni strah u vidu nelagode i bojazni za vrijeme liječenja ove ozljede oko 14 dana.

Fizička bol: jakog intenziteta trajala je 1 dan, srednjeg inteziteta oko 8 dana, te manjeg inteziteta još oko 35 dana.

Tuđa pomoć i njega: tuđu pomoć je trebao po 1 sat dnevno kroz 8 dana (vrijeme mirovanja) .

10. Na nalaz i mišljenje nije bilo prigovora te je sud nalaz i mišljenje u cijelosti prihvatio kao stručnu pomoć u dokazivanju tužiteljevih tegoba budući da je isti sačinjen jasno, stručno i obrazloženom u skladu s pravilima struke i temeljem postojeće medicinske dokumentacije.

11. Sud je utvrdio da je tužitelju uslijed štetnog događaja, povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime je nastala neimovinska šteta temeljem članka 19.stavak 2 u vezi sa člankom 1046. Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 155/23 , dalje ZOO.)

12. Imajući u vidu utvrđene relevantne okolnosti u smislu odredbe članka 1100. stavak 2. ZOO-a, obzirom da je kod tužitelja došlo do povrede prava osobnosti te da težina povrede i okolnosti slučaja te uzimajući u obzir dob, spol, vrsta ozljeda, opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade, po ocjeni ovog suda primjerena naknada za pretrpljene fizičke bolove iznosi 1.100,00 eura, za pretrpljeni strah iznos od 900,00 eura, ukupno 2.000,00 eura sa kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 04.11.2025. kada je tuženik došao u zakašnjenje temeljem odredbe 183. ZOO-a. Prilikom utvrđivanja visina neimovinske štete sud je uzeo u obzir povećanje stope inflacije koja je iznosila 28,4 % od 2020. kada je Vrhovni sud RH povećao orijentacijske kriterije za 50%.

13. Temeljem članka 1095. stavak 2. ZOO-a tužitelj ima pravo na naknadu nestručne tuđe pomoći njege , a obzirom na opseg potrebne tuđe pomoći njege u vezi štetnog događaja, time da cijena jednog sata iznosi 5,00 eura po satu pa je za 8 sati dosuđeno 40,00 eura. Sukladno odredbi članka 1089. ZOO-a, a visina i okolnosti su utvrđene danom donošenja presude pa je valjalo odbiti tužitelja sa zateznim kamatama od 04.11.2025. do 28.04.2026. kao neosnovan.

14. Odluka o visini stope zakonskih zateznih kamata temelji se na članku 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23;).

15. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na odredbi članka 154 stavak 4 u vezi članka 155 ZPP-a, a sastoji se od troška zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku, sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

Tužitelju je priznata nagrada za sastav tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7/1), za zastupanje na ročištu od 12.01.2026. i 15.04.2026. sve po 100 bodova (Tbr. 9/1), obrazložen podnesak od 23.02.2026. u visini od 100 bodova ( Tbr 8/1),te ročište za objavu od 50 bodova, ukupno 450 bodova (1 bod = 2,00 eura Tbr. 50). Ukupan trošak tužitelja iznosi 900,00 eura, a navedenom iznosu dodan je PDV od 25%, uvećano za troškove vještačenja od 300,00 eura, sveukupno 1.425,00 eura. Tužitelju nije priznat trošak podnesak od 15.01.2026. kojima dostavlja uplatnicu za vještačenje jer isto sud utvrđuje putem e komunikacije.

16. Tužitelju je temeljem članka 151. stavak 2. ZPP-a dosuđena kamata na parnični trošak.

Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 29. travnja 2026.

Sutkinja:

Vesna Horvath

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku (na broj: S-1428/2025)