Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U PAZINU

    Franjevačke stube 2

    52000 Pazin

    P 503/2025-34

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Pazinu po sutkinji Kristijani Matejčić u pravnoj stvari I. tužiteljice SZV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i II. tužiteljice SZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Ivan Milanović, odvjetnik u Umagu, 8. ožujka 6, protiv I. tužen ice ZZ, iz [adresa], 5435 S, i II. tuženice AZ, iz [adresa], 16431 Z [adresa], koje zastupa privremena zastupnica Marina Mraković, odvjetnica u Buzetu, II. istarske brigade 14/I, radi utvrđenja prava vlasništva , nakon glavne rasprave zaključene 8. travnja 2026. u prisutnosti I. tužiteljice SZV i njezinog punomoćnika, 29. travnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    Utvrđuje se da su I. tužiteljica SZV i II. tužiteljica SZ stekle pravo vlasništva nekretnina k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] svaka u ½ dijela, pa su tuženice dužne trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti izvrši upis prava vlasništva navedenih nekretnina u korist tužiteljica i to svake u ½ dijela.

    Obrazloženje

    1. Pravni prednik tužiteljica UZ podnio je tužbu protiv tuženica radi utvrđenja prava vlasništva k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa da su tuženice dužne trpjeti da se upiše u zemljišnoj knjizi kao vlasnik tih nekretnina.

    1. 1. U tužbi je naveo da u zemljišnoj knjizi na nekretninama k. č. [katastarska čestica] vrt i k. č. [katastarska čestica] oranica zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjižene su kao suvlasnice pokojna ŠZ, u 32/60 dijela, čije su nasljednice I. tuženica ZZ i II. tuženica ŽZ, te I. tuženica ZZ i II. tuženica ŽZ, svaka u 14/60 dijela. Zemljišnoknjižno stanje ne odgovara stvarnom stanju. Sam i preko svojih prednika nalazi se preko 60 godina u neprekinutom i nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina.

    2. Tuženicama je pokušana dostava tužbe s pozivom za podnošenje odgovora na tužbu na adrese u inozemstvu naznačene u tužbi, međutim pismena su vraćena neuručena. Stoga, kako se tuženice nalaze u inozemstvu, gdje im se dostava nije mogla uredno izvršiti, a nemaju punomoćnika, rješenjem ovog suda posl. br. P 818/2024-15 od 13. siječnja 2025. u skladu s čl. 84. st. 1. i 2. t. 5. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP) postavljen im je privremeni zastupnik u osobi Marine Mraković, odvjetnica u Buzetu, radi zaštite njihovih prava i interesa u ovome postupku.

    3. Tuženice se po privremenom zastupniku nisu očitovale o tužbi i tužbenom zahtjevu.

    4. U tijeku postupka preminuo je raniji tužitelj UZ, pa je rješenjem ovog suda posl. br. P 818/2024-22 od 20. ožujka 2025. utvrđen prekid postupka. Pravomoćnim rješenjem posl. br. P 818/2024-25 od 12. svibnja 2025. utvrđeno je da su ovdje tužiteljice preuzele postupak iza pok. UZ te je time postupak nastavljen.

    5. U dokaznom postupku su pročitani izvadak iz zemljišne knjige (str. 4-6), povijesni izvadak iz zemljišne knjige (str. 20-24), isprave iz zbirke isprava (str. 31-40), rješenje o nasljeđivanju iza pok. UZ (str. 69-75), posjedovni list i ortofoto (str. 93-96) i nalaz i mišljenje mjerničnog vještaka (str. 88-89). Pored toga, proveden je uviđaj na licu mjesta, uz sudjelovanje vještaka mjernične struke Nebojše Guzijana te su saslušani svjedoci FZ i DZ (str. 89-90) te I. tužiteljica SZV (str. 90-91).

    6. Tužbeni zahtjev je osnovan.

    7. Predmet spora je zahtjev tužiteljica na utvrđenje da su stekle pravo vlasništva k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], po osnovi dosjelosti.

    8. U zemljišnoj knjizi k. o. [katastarska općina] kao suvlasnice k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] dolaze upisane tuženice svaka u 14/60 dijela te pok. ŠZ od LZ, [adresa] u 32/60 dijela.

    9. Iz povijesnog izvatka iz zemljišne knjige utvrđeno je da su pok. ŠZ te tuženice upisane kao suvlasnice predmetnih nekretnina na temelju rješenja o nasljeđivanju iza pok. LZ (upis proveden pod posl. br. Z 256/1971) , pok. RZ (upis proveden pod posl. br. Z 188/1978), pok. EZ rođ. A (upis proveden pod posl. br. Z 173/1980) te pok. EZ (upis proveden pod posl. br. Z 323/00).

    9. 1. ŠZ pok. LZ preminula je 13. lipnja 2008. Iz rješenja o nasljeđivanju ovog suda posl. br. O 210/1996-17 od 24. studenog 1998. iza pok. EZ pok. LZ utvrđeno je da su pok. EZ rođ. U i LZ bili roditelji ostaviteljice, te da su osim nje imali još troje djece: L jubicu LZ i ovdje tuženice. Kako pok. EZ nije bila u braku i nije imala djece, naslijedile su je sestre. U postupku nije utvrđeno da bi pok. ŠZ bila u braku i imala djece , stoga su njezine pravne sljednice sestre ovdje tuženice.

    10. U posjedovnom listu broj 11 k. o. [katastarska općina] kao posjednice k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dolaze upisane pok. ŠZ, u 4/6 dijela, te tuženice svaka u 1/6 dijela.

    11. Prema rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika Davorke Flego, kao povjerenika Općinskog suda u Rijeci, posl. br. O 794/2025-11 od 11. travnja 2025. ostavitelja UZ naslijedile su glede svih nekretnina ovdje tužiteljice, svaka u 1/2 dijela.

    12. Na temelju uviđaja i mjerničnog vještačenja vještaka Nebojše Guzijana, koje je u cijelosti ocijenjeno objektivnim i jasnim, te kopije ortofoto snimke i posjedovnog lista utvrđeno je da k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dolazi upisana kao oranica površine 122 m2, naziva „Pod vrti“, a k. č. [katastarska čestica] kao oranica površine 119 m2 pod nazivom „Vrti“. Čestice u naravi čine jedan kompleks u naselju Semić. Na terenu su vidljivi kameni suhozidi s južne strane te improvizirana ograda prema javnom putu sa sjeverne strane.

    13. Na okolnosti posjeda predmetne nekretnine saslušani su svjedoci FZ i DZ te I. tužiteljica SZV.

    13. 1. Svjedok FZ je iskazao da je vidio kako predmetne nekretnine koristi pok. UZ, otac ovdje tužiteljica. Ranije su se te nekretnine i to do unazad 30 godina obrađivale kao vrtovi. Pamti kako je ranije pok. baka tužiteljica CZ obrađivala te vrtove i u njima sadila razno povrće. Nakon što su vrtove prestali obrađivati, pok. UZ je to nastavio održavati. Osim njih nikog drugog nije vidio na tim nekretninama. Nikada nije čuo da bi bilo sporova oko tih nekretnina. Njegova obitelj ima odmah u blizini svoje nekretnine, koje su također ranije obrađivali kao vrtove. Praktički od rođenja stanuje u [adresa], iznimno je jedno kraće razdoblje stanovao u [adresa], ali je i tada svakodnevno dolazio u [adresa]. Za tuženice je samo čuo po pričanju svojih starijih; ne poznaje ih jer one žive u [adresa]. Čuo je i za njihove pok. roditelje Š i EZ, ali nije ih poznavao. Poznavao je samo njihovu sestru ŠZ, koja je živjela neko vrijeme tu u selu [adresa], ona je bila invalid. Nije nikad čuo da bi se obitelj ŠZ dovodila u vezu s predmetnim nekretninama.

    13. 2. U bitnome suglasno iskazao je i svjedok DZ da je vidio da su te parcele koristili baka tužiteljica pok. CZ te njihov pok. otac UZ. Do unatrag 10 do 15 godina one su se obrađivale, odnosno na njima je obitelj UZ imala vrt, sadili su razno povrće, radić, luk i drugo. Osim njih nikog drugog nije vidio na tim nekretninama. Nije čuo nikad da bi im netko prigovarao za korištenje tih nekretnina. Nakon što su ih prestali obrađivali, nastavili su ih održavati. On oduvijek stanuje u [adresa]. Pamti da je kao dijete viđao baku tužiteljica stalno u prijepornom vrtu kako nešto radi. Otac tužiteljica je živio u [adresa], ali je stalno dolazio u [adresa] preko vikenda ili kada je bio na godišnjem te je brinuo o majci. Po smrti CZ naslijedio ju je UZ. On je nastavio dolaziti u [adresa] i koristiti sve nekretnine. Čuo je po pričanju ljudi za tuženice i da se one nalaze u [adresa]. On ih osobno nije upoznao. Čuo je za ŠZ, sestru tuženica, ona je bila invalid, i koliko mu je poznato ona je preminula. Nije nikad čuo da bi se tuženice ili njihova obitelj dovodila u vezu s predmetnim nekretninama.

    13. 3. I. tužiteljica SZV je iskazala da ne pamti baku CZ jer je ona preminula kada je imala godinu dana, ali joj je pok. otac UZ uvijek pričao kako je baka obrađivala vrt koji se nalazio na predmetnim nekretninama. U djetinjstvu su ona i sestra, ovdje II. tužiteljica s pok. ocem stalno dolazile u [adresa] . Ne sjeća se da li se vrt na spornim nekretninama nastavio obrađivati i po smrti bake, ali pamti da su te nekretnine dok su bile djeca uvijek bile čiste, održavane. Održavao ih je njezin otac. To je nastavio činiti sve do smrti 2025. Uvijek se kod njih doma podrazumijevalo da su te nekretnine njihovo vlasništvo. Nikad radije nije čula za tuženice. Njezin otac je saznao da ne dolazi upisan kao vlasnik tih nekretnina prije možda tri godine kada je počeo sređivati papire za svoje terene, odnosno negdje u razdoblju kada je kupovao štalu i kuću koje se nalaze uz njegovu kuću u [adresa]. Po smrti bake, u dogovoru s braćom, odnosno njihovim potomcima, naslijedio ju je njezin otac. Ne pamti djeda po ocu, HZ jer je on preminuo kada joj je otac imao 14-15 godina. Otac joj nikada nije pričao da bi bilo kakvih sporova za predmetne nekretnine. Njezin djed MZ bio je rođen u [adresa] i tu je stanovao do smrti. Njezin otac je također bio rođen u [adresa] i stanovao je tu do svoje 20-e godine kada je odselio u [adresa], ali je i dalje dolazio u [adresa], gdje je brinuo za majku. Nakon njezine smrti nastavio je često dolaziti u [adresa].

    13. 4. Iskaze svjedoka FZ i DZ sud je prihvatio kao vjerodostojne s obzirom na to da su oni kazivali u bitnome međusobno podudarno, uvjerljivo i nepristrano o korištenju predmetnih nekretnina od strane obitelji tužiteljica. Jedino nije prihvaćen navod svjedoka DZ da se vrt na spornim parcelama obrađivao do unazad 10, 15 godina jer je na temelju iskaza svjedoka FZ te I. tužiteljice SZV utvrđeno da se on ne obrađuje zadnjih tridesetak godina. Svjedoci imaju neposredna saznanja o načinu korištenja nekretnina od strane pravnih prednika tužiteljica i to njihovog pok. oca UZ te bake CZ. Naime, DZ od rođenja 1957. stanuje u [adresa] te je od djetinjstva pamti baku tužiteljica kako je obrađivala prijeporne parcele. Tako i FZ od rođenja 1962. gotovo neprekidno stanuje u [adresa] te je vidio samo oca i baku tužiteljica kako koriste te nekretnine.

    13. 5. Suglasno kao i svjedoci te sadržaju isprava u spisu iskazivala je i I. tužiteljica ZZV, pa je i njen iskaz cijenjen kao istinit.

    14. Na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene utvrđeno je da su tužiteljice sa svojim pravnim prednicima bakom CZ te ocem UZ najkasnije od sredine 1960.-ih (otkada pamte svjedoci) u neprekidnom, samostalnom, poštenom i istinitom posjedu utuženih nekretnina. Navedene čestice čini jednu cjelinu i za života bake tužiteljica obrađivale su se kao vrt, a kasnije održavale . Po smrti Franice Ravnić 1986., njezin sin UZ je nastavio samostalan, istinit i pošten posjed prijepora. On je u dogovoru s braćom naslijedio majku. Po smrti Borisa Ravnića 2025. naslijedile su ga tužiteljice glede svih njegovih nekretnina, svaka u 1/2 dijela. Da su tužiteljice i njihovi pravni prednici pošteni posjednici vidljivo je iz činjenice da su se ponašali kao vlasnici prijepora. Nitko se nikada nije protivio da koriste prijeporne nekretnine niti im je itko osporio njihovo vlasništvo, pa tako ni tuženice ili njihovi stariji. Stoga oni nisu znali niti su imali razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed prijepora. Otac tužiteljice je negdje prije tri godine saznao da ne dolazi upisan kao vlasnik tih nekretnina u zemljišnoj knjizi i da su kao suvlasnice upisane pok. ŠZ i tuženice. Tuženice su sestre i pravne sljednice pok. ŠZ.

    15. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja pravni institut dosjelosti na kojem tužiteljice zasnivaju svoj tužbeni zahtjev. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim, samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog. Tužiteljice se zajedno sa svojim pravnim prednicima više od 60 godina nalaze u samostalnom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina.

    15. 1. Za razdoblje prije 1. rujna 1980., na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine br. 73/1991.) i na osnovi čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014.) kao mjerodavna se primjenjuju pravna pravila iz § 1452. - 1477. austrijskog Općeg građanskog zakona (nadalje OGZ). Prema tim pravnim pravilima pretpostavke koje se moraju ispuniti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću sastoje se u određenim kvalitetama posjeda i u proteku zakonom određenog vremena. Rok za stjecanje vlasništva na nekretninama koje nisu u državnom i crkvenom vlasništvu iznosi 30 godina, s tim da je taj rok nakon 1945. godine skraćen na 20 godina. Dosjedatelj mora biti u samostalnom posjedu te mora biti istinit i pošten. Samostalnost posjeda označava okolnost da on ne priznaje višu vlast neke druge osobe, odnosno da stvar drži kao svoju, kao da je njezin vlasnik. Posjed je istinit ako nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (§ 345. OGZ-a), a pošten ako posjednik ne zna niti ima razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (§ 326. OGZ-a), s tim što se smatra da je posjednik istinit i pošten sve dok se ne dokaže drukčije (§ 328., 345. OGZ-a).

    U razdoblju od 1. rujna 1980. do 31. prosinca 1996. godine primjenjivao se je Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine br. 53/91, nadalje ZOVO). U tom periodu su pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bile propisane u čl. 28. i 30. ZOVO-a. Prema tim odredbama dosjedatelj treba biti u samostalnom posjedu te mora biti savjestan, što znači da nije znao i da nije ni mogao znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Za stjecanje prava vlasništva na nekretninama savjesnog posjednika potreban je protek vremena od 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

    Dana 1. siječnja 1997. na snagu je stupio Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996.). U čl. 159. st. 2. i 3. toga Zakona određeno je da će samostalni posjednik nekretnine steći dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten neprekidno trajao deset godina, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvadeset godina.

    16. Pravni prednici tužiteljica i to baka CZ i otac UZ bili su u samostalnom, istinitom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina najkasnije od sredine 1960.-tih godina (otkad pamte svjedoci), pa do svoje smrti. CZ je preminula 1986., a po njezinoj smrti posjed predmetnih nekretnina nastavio je UZ u skladu s dogovorom postignutom s braćom. UZ preminuo je 22. veljače 2025., a naslijedile su ga tužiteljice, svaka u ½ dijela. Prema tome pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću ispunile su se najkasnije sredinom 1980. -tih godina istekom 20 godišnjeg roka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u korist bake tužiteljica. Po njezinoj smrti je vlasništvo prijepora stekao sin UZ nasljeđivanjem. Poslije njegove smrti 2025. vlasništvo prijepora su nasljeđivanjem stekle tužiteljice.

    17. Slijedom navedenog utvrđeno je da su I. tužiteljica SZV i II. tužiteljica SZ stekle pravo vlasništva nekretnina k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] svaka u ½ dijela, pa su tuženice dužne trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti izvrši upis prava vlasništva navedenih nekretnina u korist tužiteljica i to svake u ½ dijela.

    U Pazinu 29. travnja 2026.

    Sutkinja

    Kristijana Matejčić

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

    Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 dana od dana dostave odluke.

    DNA:

    1. tužiteljice p. p., uz rješenje o sudskoj pristojbi na tužbu i presudu po 53,09 eura,

    2. tuženice p. p. z.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.