REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: P-250/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu u ime Republike Hrvatske, po sutkinji Sylviane Kraljević, u pravnoj stvari tužitelja UE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Darku Gojaku, odvjetniku u Karlovcu, protiv tuženika ŠE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Ireni Blauhorn, odvjetnici u Karlovcu, radi popravljanja štete, nakon glavne javne rasprave zaključene 4. ožujka 2026. u nazočnosti stranaka i njihovih punomoćnika, po objavi 29. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku ŠE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju UE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], platiti na ime naknade neimovinske štete iznos od 929,06 eura sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe 23. rujna 2014. do 31. srpnja 2015. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena., od 01. kolovoza 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, te na ime neimovinske štete iznos od 227,22 eura zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude 29. 4. 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

II Odbija se ostali dio zahtjeva za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos imovinske štete od 227,22 eura za razdoblje od 23. 9. 2014. do 28. 4. 2026.

III Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 1.978,18 eura sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude 29. 4. 2026. do isplate, po stopi koja se dobije uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi Pravomoćnom i ovršnom presudom Naslovnog suda od 12. prosinca 2012. koja je pravomoćna 16. prosinca 2012. tuženik ŠE proglašen je krivim da je 24. rujna 2011. fizički nasrnuo uporabom vila na tužitelja i rekao mu da će ga ubiti čime je kod njega izazvao osjećaj straha i nesigurnosti, dakle drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti i da je istog dana na istom mjestu namjerno vilama udarao po traktoru kojim je upravljao tužitelj, uslijed čega su na istom nastale ogrebotine na zadnjem lijevom blatobranu i haubi, te je rasparana zadnja lijeva guma, čime je pričinio materijalnu štetu u ukupnom iznosu od 1.959,56 kuna. Nadalje, tog dana je tuženik zatvorio jedini prilazni put kojim je tužitelj mogao doći do čestica koje uživa i koje nakon toga nije ni na koji način mogao obrađivati, te se i radi toga vodi postupak pred Naslovnim sudom br. R1-84/12. Tuženik je oštećenjem traktora IMT 560 vlasništvo tužitelja prouzročio imovinsku štetu u iznosu od 8.919,56 kn i to za probušene dvije gume, oštećenu haubu i lijevi blatobran traktora. Nadalje, tuženik je zatvaranjem puta kojim je tužitelj dolazio do nekretnina koje je obrađivao izazvao dodatnu štetu tužitelju u vidu izmakle koristi u iznosu od 50.000,00 kn. Naime tužitelj je prije zatvaranja prilaznog puta obrađivao i ostvarivao korist obrađujući kčbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. Nadalje, uslijed gore opisane prijetnje i nanošenja tjelesnih ozljeda od stane tuženika, tužitelj je pretrpio i nematerijalnu štetu u vidu boli i straha u iznosu od 7.000,00 kn.

2. Tužitelj predlaže da sud donese slijedeću presudu:

Tuženi ŠE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan je tužitelju UE , [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], platiti na ime popravljanja štete iznos od ukupno 65.919,56 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 23. rujna 2014. kao dana podnošenja ove tužbe, pa do isplate, po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke, koja je e vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, kao i naknaditi tužitelju troškove ovog parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na taj iznos od dana donošenja prvostupanjske presude, pa do isplate po eskontnoj stopio Hrvatske narodne banke, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

3. Na ročištu 12 .11. 2014. tužitelj je smanjio tužbeni zahtjev u odnosu na potraživanje novčanog iznosa na ime izmakle koristi tako da ukupno potraživanje iznosi 35.919,56 kn. Nadalje, na ročištu 17. 4. 2019. tužitelj je povukao dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na naknadu izmakle koriti u iznosu od 50,000,00 kn, i na imovinsku štetu za jednu probušenu gumu u iznosu od 3.480,00 kn, tako da sada za oštećenje traktora potražuje iznos od 1.959,56 kn, za jednu gumu iznos od 3.480,00 kn te imovinsku štetu za pretrpljene fizičke bolove i strah u iznosu od 7.000,00 kn, ukupno iznos od 12.439,56 kn.

4. Tužitelj je tužbeni zahtjev konačno specificirao podneskom od 4. 3. 2026. Tužitelj podneskom od 4. ožujka 2026. prema provedenim vještačenjima potražuje iznos od 7.000,00 kuna / 929,06 eura, a za oštećenja i popravak traktora iznos od 227,22 eura, što sveukupno iznosi 1.156,28 eura te specificira tužbeni zahtjev, tako da isti sada glasi:

Tuženi ŠE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan je tužitelju UE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], platiti na ime naknade štete iznos od 1.156,28 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe u ovom predmetu, tj. od 23. rujna 2014. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015., a od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se dobije uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za tri postotna poena, kao i naknaditi tužitelju troškove ovog parničnog postupka s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude, pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

5. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje da je proglašen krivim u ovosudnom spisu br. K-557/12 zbog kaznenog djela iz čl. 129 st. 2. KZ-a zbog ozbiljne prijetnje i kaznenog djela iz čl. 222. zbog oštećenja tuđe stvari. Netočni su navodi da bi tuženik tužitelju zatvorio jedini prilazni put kojim je tužitelj mogao doći do svojih čestica koje uživa, a postupak koji se vodi kod ovog suda pod poslovnim brojem R1-84/12 nije postupak radi zatvaranja prilaznog puta, već zbog uređenja međa između ME i ĐE. Tužitelj nije vlasnik traktora IMT 560 na kojem je navodno nanesena šteta u iznosu od 8.919,56 kn, a prilikom događaja od 24. 9. 2011. tuženik nije probušio dvije gume, niti oštetio haubu i lijevi blatobran traktora, kako to navodi tužitelj u tužbi, te tužitelj ničim nije dokazao da je kupio dvije gume i popravio haubu i blatobran traktora, te predračun br. 06/2012 od 25. 1. 2012. od Autolimarskog obrta " [obrt]" ne predstavlja nikakav dokaz o eventualno popravljenog šteti. Netočni su navodi tužitelja da bi tuženik zatvorio put tužitelju kojim je dolazio do nekretnina koje je obrađivao, jer do isti tužitelj nesmetano može dolaziti na navedene parcele kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u tužbi nisu niti navedene površine i kulture naznačenih katastarskih čestica, te prema saznanju tuženog tužitelj je do ove godine, dakle nakon navodnog događaja od 24. 9. 2011. obrađivao kčbr. [katastarska čestica] i to u ½ dijela zajedno sa svojim suvlasnikom kao i ½ dijela kčbr. [katastarska čestica] u ½ dijela drugu polovinu obrađuje suvlasnik RE a kčbr. [katastarska čestica] je šuma koju tužitelj nikada nije niti koristio i ima direktni prilazni put do te parcele.

6. Tužitelj nije opisao niti gdje je navodno zatvoren prilazni put i na koji način mu je onemogućeno da koristi navedene parcele kčbr. [katastarska čestica] sve k. o [katastarska općina]. Tužitelj nije uz tužbu priložio nikakvu medicinsku dokumentaciju u svezi nanošenja tjelesnih ozljeda, a kojih nije niti bilo, pa se u cijelosti protivi i navodno izazvanoj šteti u vidu izmake koristi u iznosu od 50.000,00 kn, kao i nematerijalnoj šteti u vidu boli i straha u iznosu od 7.000,00 kn. Tuženik se ne protivi predloženim dokazima tužitelja za medicinsko agronomsko i prometno-strojarsko vještačenje, ali tek kada tužitelj uredi tužbu i opiše način navodnog zatvaranja puta tj. na kojem mjestu i kako, te priloži zk. izvatke u svezi vlasništva kčbr. [katastarska čestica].

7. Tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu i to što se tiče materijalne štete stavlja prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije, a što se tiče navodne štete tužitelju u vidu izmakle koristi i nematerijalne štete opreza radi stavlja se prigovor podijeljene odgovornosti.

8. U dokaznom postupku sud je pročitao spis ovog suda poslovni broj K- 147/2017 i P-2015/2011, Predračun [obrt] od 25. 1. 2012., Predračun Goma d.o.o. od 30. 1. 2012., pogledao je fotografije tužitelja i traktora, pročitao rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1204/2019 od 26. 2. 2020., izveden je dokaz saslušanjem svjedoka IE, BE, ME, TE, te saslušanjem stranaka, izveden je dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Peri Todoroviću i dr. Želimiru Koraću.

9. Predmet ovog spora je potraživanje tužitelja novčanog iznosa na ime imovinske štete zbog oštećenja traktora od 227,22 eura i neimovinske štete od 929,06 eura. U odnosu na imovinsku štetu tuženik stavlja prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije, a u odnosu na neimovinsku štetu tuženik stavlja prigovor podijeljene odgovornosti.

10. Nesporno je među strankama da je presudom Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj K-147/2017 od 13. 9. 2018. optuženi ŠE, zv. U, OIB [osobni identifikacijski broj], sin RE i Š rođene M, rođen **.**.1975. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], završena škola za medicinskog tehničara, vlasnik OPG Boris ŠE, neoženjen, bez djece, imovina- vlasnik stana, od pokretnina traktora sa priključcima, državljanina RH oglašen krivim što je: 1.) 24. rujna 2011., oko 11,30 sati, u [adresa], na kč. br. [katastarska čestica], nakon što je na ŽE fizički nasrnuo uporabom vila, imenovanom prijetećim glasom rekao da će ga ubiti, a koje riječi su kod ŽE izazvale osjećaj straha i nesigurnosti, dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, 2.) istoga dana i na istom mjestu kao i pod točkom 1.) namjerno vilama udarao po traktoru kojim je upravljao UE, uslijed čega su na istom nastale ogrebotine na zadnjem lijevom blatobranu i haubi, te je rasparana zadnja lijeva guma, čime je imenovanom pričinio materijalnu štetu u ukupnom iznosu od 1.959,56 kuna, dakle, oštetio tuđu stvar, čime je optuženik počinio pod točkom 1.) kazneno djelo protiv slobode i prava čovjeka i građanina – prijetnjom, označeno i kažnjivo po članku 129. stavak 2. KZ/97, a kaznenim djelom pod točkom 2.) kazneno djelo protiv imovine – uništenjem i oštećenjem tuđe stvari, opisano i kažnjivo po članku 222. stavak 1. KZ/97, sve u svezi članka 60. KZ/97, pa se optuženom ŠE - za kazneno djelo pod točkom 1.) izreke na temelju članka 129. stavak 2. KZ/97 utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 2 (dva) mjeseca, - za kazneno djelo pod točkom 2. izreke na temelju članka 222. stavak 1. KZ/97 utvrđuje se kazna zatvora u trajanju od 2 (dva) mjeseca. Na temelju članka 60. stavak 2. točka f. KZ/97 optuženi ŠE osuđuje se na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) mjeseca. Na temelju članka 67. KZ/97 prema optuženom ŠE primjenjuje se uvjetna osuda tako da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ako optuženik u roku od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08 optuženi ŠE dužan je nadoknaditi trošak kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 1.000,00 kn, kao i trošak punomoćnika oštećenika koji će se odrediti posebnim rješenjem.

11. Nadalje, Presudom Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Kž-284/2018-3 od 8. 1. 2019. Odbija se žalba okrivljenika ŠE kao neosnovana i potvrđuje pobijana presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj K-147/2017 od 13. 9. 2018.

12. Dakle, razvidno je da je tuženik dana 24. rujna 2011. oko 11,30 sati u [adresa] na kčbr. [katastarska čestica] fizički nasrnuo na tužitelja UE uporabom vila, te mu prijetio da će ga ubiti, te je istoga dana i na istome mjestu namjerno vilama udarao po traktoru kojim je upravljao UE, uslijed čega su na istom nastale ogrebotine na zadnjem lijevom blatobranu i haubi, te je rasparana zadnja lijeva guma, čime je imenovanom pričinio materijalnu štetu.

13. Nije osnovan prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije za štetu na traktoru jer je Rješenjem o naknadno pronađenoj imovini Općinskog suda u Karlovcu broj O- 739/2016-10 od **.**.2016. iz pok. CE, [adresa] kao naknadno pronađena imovina utvrđen traktor marke IMT 560 koji je pripao u suvlasništvo UE, ZE i DE, svakog u 1/3 dijela, stoga je kao suvlasnik predmetnog traktora ovlašten za podnošenje predmetne tužbe u odnosu na imovinsku štetu oštećenjem predmetnog traktora.

14. Sukladno odredbi članka 12. stavka 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 155/23. – u nastavku teksta: ZPP) u parničnom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se otpuženik oglašava krivim.

15. U ovom postupku sud je saslušao svjedoke IE, BE, ME i TE, koji su svoje iskaze na okolnost predmetnog štetno događaja dali i u kaznenom postupku. U ovom postupku sud je saslušao i stranke. Ovaj sud prihvaća utvrđenje suda u kaznenom postupku da je obrana okrivljenika ovdje tuženika suprotna iskazu oštećenika ovdje tužitelja kao i medicinskoj dokumentaciji. Nesporno je da između ŠE i UE postoji dugogodišnji sukob, zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa. Tuženik u svome iskazu navodi da je zvao policiju kada je došao kući, jer nije imao mobitela, međutim, iz iskaza svih svjedoka proizlazi da je policija na intervenciju došla za vrijeme dok su se na njivi nalazili tužitelj UE kao i tuženik ŠE. Pored toga njegov iskaz je suprotan medicinskoj dokumentaciji o dijagnosticiranim ozljedama kod tužitelja UE. Dakle, iz iskaza tužitelja UE koji je poduprt medicinskom dokumentacijom i predračunima o šteti na traktoru, za zaključiti je da je tuženik ŠE toga dana nakon što je tužitelj UE krenuo orati njivu oko koje vode spor, fizički napao tužitelja UE i to napadom vilama u lijevo rame. Pri tome napadu govorio je mu je da će ga ubiti, a izgovaranjem tih riječi ostvario je bitna obilježja kaznenog djela prijetnje. Uvažavajući takvu situaciju da je do sukoba došlo zbog neriješenih imovinskih odnosa te da je u kontekstu fizičkog nasrtaja tuženik izgovorio riječi prijetnje, a uvažavajući iskaz tužitelja kao i njegove supruge IE u svezi sa predračunom o nastaloj šteti za zaključiti je da je tuženik udarajući vilama po traktoru počinio štetu na zadnjem lijevom blatobranu kao i na zadnjoj traktorskoj gumi, a čime je ostvario bitna obilježja kaznenog djela oštećenja tuđe stvari.

16. U odnosu na imovinsku štetu iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Pere Todorovića proizlazi:

1. Sva oštećenja na traktoru su bila za popravak.

2. Prema cijenama iz 2012.godine, popravak traktora bi

koštao:

■ 205,36 EUR bez poreza

■ 252,59 EUR s porezom

17. U pisanom očitovanju od 30. 08. 2024. na podnesak tužitelja od 05.04.2024. sudski vještak navodi:

Udarcem poljoprivrednim vilama je moguće prouzročiti površinsko oštećenje traktorske gume ili eventualno (ali vrlo teško i pod specifičnim uvjetima) probojno oštećenje gume. Naime, kostur gume (tzv karkasa), gumi daje potrebnu čvrstoću i štiti ga od mehaničkih oštećenja. Na slici 1. je predočena opća konstrukcija jedne radijalne gume (po sličnom principu se rade i druge gume), a na slici 2. konstrukcija dijagonalne traktorske gume. Na slici 3. je vidljiva konstrukcija radijalne traktorske gume.

Kostur je rađen od nekoliko slojeva (4-6 slojeva) kordnog platna od umjetnih niti kao što su nylon, rayon i sl. (kod dijagonalnih guma), ili pak od tanke čelične žice (2-4 sloja) velike čvrstoće, kod radijalnih guma.

Opisana konstrukcija je i s vanjske i s unutarnje strane presvučena (zalivena) slojem gume, koja se u tehnologiji proizvodnje skrutne, tako da zajedno čine karkasu čvršćom.

Prema tome, gumu se poljoprivrednim vilama može eventualno probiti, ali se takvo oštećenje može popraviti. Vilama se ne može guma oštetiti u toj mjeri da se ne može popraviti, kako se navodi u podnesku.

Osim toga, ako tužitelj doista smatra da je guma oštećena u tolikoj mjeri da se ne može popraviti, već ju treba zamijeniti, to bi tužitelj trebao dokumentirati fotografijama.

Osim toga u spisu nema podataka o marki i veličini gume, o njezinoj amortizaciji u vrijeme štete, pa kod eventualne zamjene, nije moguće utvrditi koji novčani iznos za oštećenu gumu tužitelj realno može očekivati. Iznos za novu gumu svakako ne može očekivati.

18. U pisanom očitovanju od 16. 4. 2026. u odnosu na podnesak tuženika od 18. 12. 2024. (s obzirom da je tužitelj povukao dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na jednu traktorsku gumu), trošak popravka traktora koštao bi 227,22 eura od čega rad vulkanizera 18,77 eura, rad lakirera 100,08 eura, potrošni materijal vulkanizera 1,88 eura, potrošni materijal lakirera 64,00 eura, zbrojeno 184,77 te PDV 42,49 eura.

19. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka koji je jasan, određen i detaljno obrazložen. Slijedom svega navedenoga tuženik je tužitelju dužan naknaditi imovinsku štete u iznosu od 227,22 eura. Obzirom da je visina štete utvrđena u vrijeme donošenja sudske odluke, dakle, kad su opseg i visina pretrpljene imovinske štete u cijelosti postali poznati, zatezna kamata dosuđena je od dana donošenja presude 29. 4. 2026. do isplate, po stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO-a, dok je ostali dio zahtjeva koji se odnosi na zateznu kamatu od 23. 9. 2014. do 28. 4. 2026. odbijen kao neosnovan.

20. Dakle, u kaznenom postupku je utvrđeno da je tuženik fizički napao tužitelja UE i to napadom vilama u lijevo rame. Pri tome napadu govorio je mu je da će ga ubiti, dakle, prijetio mu je smrću. Nesporno je da je do sukoba došlo zbog neriješenih imovinskih odnosa, međutim, razvidno je da je tuženik fizički nasrnuo na tužitelja, tako je i kazneni sud prihvatio iskaz tužitelja jer je iako je već proteklo dosta vremena od samog događaja, svjedočio jasno i detaljno, životno i logično. Točno je da je tužitelj u danoj situaciji uzeo i sjekiru, ali da se obrani. I ovaj sud smatra da je iskaz svjedokinje PE suzdržan jer nije vidjela da bi tužitelj bio ozlijeđen, da bi između stranaka bilo nekih sukoba ili tuče, međutim, iz medicinske dokumentacije je razvidno da je tužitelj dotičnog dana zatražio medicinsku pomoć u Općoj bolnici Karlovac zbog niza ozljeda. I svjedok ME tuženikov brat poriče da bi tužitelj zadobio ikakvu ozljedu, kao svjedokinja BE, koja poriče da bi tuženik uopće prijetio tužitelju, a i svjedokinja TE tuženikove šogorice koja tužitelja pokušava prikazati kao jedinog krivca za nastali sukob pri čemu jasno tvrdi da tužitelj nije bio ozlijeđen. Sud stoga nije poklonio vjeru imenovanim svjedocima, te smatra da tuženik nije dokazao da bi tužitelj doprinio nastanku štetnog događaja u kojem je tuženik fizičko nasrnuo na tužitelja vilama i nanio mu tjelesne ozljede, a također i oštetio traktor. U kaznenom postupku je dokazano da je tuženik tužitelju prijetio smrću. Stoga ne bi bio osnovan prigovor podijeljene odgovornosti za nanošenje tjelesnih ozljeda tužitelju od strane tuženika.

21. U odnosu na neimovinsku štetu, stalni sudski vještak dr. Želimir Korać u nalazu i mišljenju navodi da je 24. 9. 2011. tužitelj UE pregledan u Općoj bolnici Karlovca u Hitnoj kirurškoj ambulanti. Tada je izjavio da je u tučnjavi sa susjedom dobio nekoliko udaraca po glavi, ramenima, obje podlaktice i po šakama te je pri tom zadobio i ubodnu ranu i oguljotine u području lijevog ramena i hrpta lijeve šake. Liječnik pri pregledu utvrđuje slijedeće objektivne znakove ozljeđivanja tužitelja: "ekskorijacija na lijevom ramenu promjera 5mm, kontuzijski biljeg medijalnije na istom ramenu veličine 5x0,5 cm, ekskorijacija dorzuma lijeve šake. Rtg obrada pokaže "manja fraktura baze proksimalne falange kažiprsta lijeve šake", postavljene dijagnoze; contusio et excoriationes omeris sin et manus sin, abris fract. baseos ossis phalangis plroxim. indicis manus sin. Ordinirano je cjepivo protiv tetanusa, hladni oblozi, analgetici te kontrola ordinarijusa.

Temeljem navedene medicinske dokumentacije kod tužitelja su objektivno utvrđene sljedeće ozljede: ogrebotina i natučenje lijevog ramena, ogrebotina lijeve štake, rubni ljuskasti prijelom baze gornjeg članka malog prsta lijeve štake.

Mehanizam nastanka i uzročno posljedična veza: utvrđene ozljede tužitelja tipično nastaju udarcem kakvog izduženog tupog tvrdom predmeta, a posve moguće i predmeta kao što su vile.

Radi navedenih ozljeda tužitelj je trpio fizičke bolove:

-jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 7 dana i slabog intenziteta 30 dana. Tužitelj je trpio i sljedeće nelagodnosti: primanje injekcija cjepiva x 2, rtg obrada, pregled liječnika.

Tužitelj je trpio i radi straha. Primarni strah jakog intenziteta bio je kratkotrajan koliko i sam događaj te neposredni kontakt tužitelja i osobe koja ga je ozlijedila. Sekundarni strah jakog intenziteta trajao je jedan dan, do završetka liječničke obrade, prihvaćanja spoznaje o opsegu ozljeda te početnoj stabilizaciji simptoma. Sekundarni strah slabijeg intenziteta, uključujući i jaču nelagodnost pri prisjećanju na predmetni događaj, trajao je još mjesec dana. Strah kod tužitelja nije ostavio trajne posljedice.

22. U odnosu na prigovore tuženika od 18. 12. 2024. na nalaz i mišljenje vještaka od 2. 11. 2022. u kojem tuženik navodi "da je nejasno na koji način je vještak utvrdio da je tužitelj pretrpio navedeni prijelom malog prsta lijeve šake", vještak odgovora da je u nabrajanju ozljeda tužitelja omaškom utvrđen i opisan prijelom u području kažiprsta lijeve šake, označio kao prijelom u području malog prsta lijeve šake. Rtg obrada tužiteljeve lijeve šake pokazala je "manju frakturu baze proksimalne falange kažiprsta lijeve šake" , te se ista ozljeda navodi i u dijagnozama na latinskom jeziku abris fract. baseos ossis phalangis plroxim. indicis manus sin. Dakle, postojanje prijeloma nije upitno, niti njegova lokalizacija nije upitna, već je vještak omaškom naveo da je ozlijeđen mali prst, umjesto kažiprsta lijeve šake. Navedeno nema nikakvog utjecaja na procjenu fizičkih bolova i straha, oni su istog trajanja i intenziteta bilo da se radio o malom prstu ili kažiprstu.

Na pitanje na koji način je vještak utvrdio da je ozljeda mogla nastati udarcem poljoprivrednim vilama, vještak navodi da takve ozljede najčešće nastaju nakon udarca kakvim tupim predmetom, što je poznato iz traumatološke teorije i prakse, a budući vještak nije svjedok predmetnog događaja, onda je i naveo samo to da postoji mogućnost da je konkretna ozljeda nastala udarcem predmeta kao što su vile. Na pitanje fizičkih bolova za koje tuženik smatra da je previsoko procijenjeno trajanje i intenzitet fizičkih bolova, poglavito30 dana bolova slabog intenziteta,vještak odgovara da kod tužitelja objektivno utvrđeni prijelom baze kažiprsta zacjeljuje oko 6 tjedana, ogrebotine su vezane za bolne senzacije 7-10 dana, a natučenja obično 7- 15 dana, tako da smatra da su bolovi procijenjeni sukladno stanju medicinske dokumentacije u spisu i traumatološkoj teoriji i praksi.

Na pitanje straha za koji tuženik navodi da je vještak procijenio da je "tužitelj trpio primarni strah u trajanju od jednog dana" što nije točno, budući da u mišljenju vještaka stoji "primarni strah bio je kratkotrajan, koliko i sam događaj i neposredni kontakt". Što se tiče sekundarnog straha i njegovog trajanja, isti je vezan za tjelesne ozljede, prisustvo bolova, narušeno zdravstveno stanje i tijek cijeljena ozljeda. Kako je vještak već ranije naveo utvrđeni prijelom prsta tužitelja zacjeljuje oko 6 tjedana, tako da su to okviri u kojima postoji elementi straha kod ozlijeđene osobe. Vještak u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja od 2. 11. 202. uz korekciju mjesta prijeloma na lijevoj šaci tužitelja kako je to već prethodno objasnio.

23. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Želimira Koraća, koji je odgovorio na sve prigovore tuženika, nalaz je jasan, određen i detaljno obrazložen, temelji se na medicinskoj dokumentaciji.

24. Odredbom članka 19. stavkom 1. ZOO-a je propisano da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Odredbom stavka 2. tog članka je propisano da se pod pravima osobnosti u smislu ovog Zakona razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Odredbom članka 1100. stavkom 1. ZOO-a je propisano da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Sukladno odredbi čl. 1100. stavka 2. ZOO-a prilikom odmjeravanja ukupne visine pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojem služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

25. Uzevši u obzir sve navedene i utvrđene činjenice sud smatra da je tužitelju štetnim događajem povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje čime mu je nastala neimovinska šteta (članak 19. stavak 2. u vezi s člankom 1046. ZOO- a). Utvrđena težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade za neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje temeljem odredbe članka 1100. stavka 1. ZOO-a. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade.

26. Cijeneći mjesto ozljeda, kao i broj nanesenih ozljeda, utvrđenu dužinu i intenzitet fizičkih bolova utvrđenih po sudskom vještaku dr. Želimiru Koraću, kao i nelagodnosti koje je tužitelj trpio tijekom liječenja sud smatra da tužitelju pripada pravična novčana naknada na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno zdravlje. Tužitelj je trpio i radi straha. Za dosudu pravične naknade s osnove pretrpljenog straha valja uzeti u obzir trajanje i intenzitet straha prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka, posebno uzimajući u obzir da je tuženik tužitelju prijetio smrću za što je i osuđen u kaznenom postupku. S obzirom na navedeno sud smatra da tužitelju pripada pravična novčana naknada neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje. Kad se sve navedeno uzme u obzir sud smatra da tužitelju na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlja pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od zatraženih 929,06 eura.

27. Pri odmjeravanju pravične novčane naknade sud je uzeo u obzir sudsku praksu te Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske (sjednica Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održana dana 29. studenog 2002.g.). Dana 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. pod brojem Su-IV-47/2020-5 na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/20.) zauzeto je pravno shvaćanje kojim se mijenja dosadašnja praksa o visini naknade neimovinske (nematerijalne) štete. Novo pravno shvaćanje primjenjuje se na sve postupke naknade neimovinske (ranije nematerijalne) štete te glasi: "Mijenjaju se Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenog 2002., br. Su-1331-VI/02 i 1372- 11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96., 91/96., 112/99. i 88/01.), na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18. - dalje: ZOO/05) kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05." Sud je vodio računa i o cilju kojem služi naknada, ali o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

28. Zatezna kamata na iznos neimovinske štete dosuđena je od dana podnošenja tužbe 23. 9. 2014. do isplate u smislu odredbe članka 1103. ZOO-a, po stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO-a.

29. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 5. i članka 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19.

– dalje: ZPP 19). U odnosu na konačno postavljeni tužbeni u iznosu od 1.156,28 eura tužitelj je uspio u cijelosti, osim u odnosu na zateznu kamatu na iznos imovinske štete od 227.22 eura za razdoblje od podnošenja tužbe do donošenja presude.

30.

Trošak tužitelja za zastupanje po punomoćniku odvjetniku je odmjeren temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne Novine“ broj 138/23. – u nastavku teksta: Tarifa) u visini od 75 bodova u odnosu na vrijednost predmeta spora konačnog zahtjeva od 1.156,28 eura, kako slijedi: sastavljanje tužbe od 11. 4. 2023. iznos od 150,00 eura, zastupanje na ročištu 17. 4. 2019. iznos od 150,00 eura, sastavljanje žalbe od 15. 5. 2019. iznos od 75,00 eura, zastupanje na ročištu 31. 5. 2019. iznos od 150,00 eura, zastupanje na ročištu 1. 10. 2019. iznos od 75,00 eura, zastupanje na ročištu 26. 5. 2022. iznos od 150,00 eura, sastavljanje podneska od 6. 4. 2024. iznos od 150,00 eura, zastupanje na ročištu 4. 3. 2026. iznos od 150,00 eura i pristup na ročište za objavu odluke iznos od 75,00 eura, što zbrojeno i uvećano za PDV iznosi 1.406,25 eura. Tom iznosu treba dodati trošak vještačenja u iznosu od 398,17 eura, te trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 133,94 eura, te za presudu u iznosu od 39,82 eura, stoga ukupni trošak tužitelja iznosi 1.978,18 eura. Na parnični trošak dosuđena je zatezna kamata od dana donošenja ove presude do isplate temeljem odredbe članka 30. stavka 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 9/14. i 55/16. – dalje: OZ) po stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO-a.

U Karlovcu 29. travnja 2026.

Sutkinja Sylviane Kraljević

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se predaje pismeno u 3 ista primjerka putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. Odvjetnik Darko Gojak

2. Odvjetnica Irena Blauhorn