Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž Zk-34/2026-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dragice Samrdžić, kao predsjednice vijeća te Ankice Matić, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Vesne Kuzmičić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŠC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Šefika Lazarin, odvjetnica u Rijeci, protiv tužene MC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Vladimir Kvaternik i mr.sc. Anamarija Kvaternik iz Rijeke, radi brisanja upisa uknjižbe prava vlasništva u zemljišnim knjigama, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku P-903/2024-3 od 12. prosinca 2025., u sjednici vijeća održanoj 29. travnja 2026.
p r e s u d i o je
Odbija se žalba tužene kao neosnovana i potvrđuje pobijana prvostupanjska odluka.
Obrazloženje
1. Sud prvog stupnja donio je odluku koja glasi:
"I. Nalaže se brisanje zemljišnoknjižnog stanja nastalog na temelju rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Krku pod. posl. br. Z-1998/16 od 21. ožujka 2016. g. koje je doneseno na temelju ugovora o darovanju od 23. veljače 2007. g. ovjerenog po javnom bilježniku Boleslavu Dvorničiću od 23. veljače 2007. g. br. Ov- 791/07 i uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na k. č. [katastarska čestica]/G, kuća, gospodarska zgrada i dvorište površine 1729 m2 tako da se briše pravo vlasništva sa imena tužene uz uspostavu prethodnog zemljišnoknjižnog stanja.
II. Nalaže se tuženici nadoknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 856,18 EUR, u roku od 15 dana".
2. Žali se tužena i pobija prvostupanjsku odluku zbog "svih žalbenih razloga" sve sa prijedlogom da se žalba prihvati i postupi u skladu sa istom.
3. Odgovor na žalbu je podnesen od strane tužiteljice. Pobijaju se žalbeni navodi tužene te se predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Predmet ovog postupka, je brisovna tužba – članak 129. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13, dalje u tekstu: ZZK), kojim tužiteljica traži brisanje zemljišnoknjižnog stanja upisanog pod brojem Z-1998/2016 kojim je na ½ dijela kč. br. [katastarska čestica]/G k. o. [katastarska općina] dozvoljena uknjižba prava vlasništva sa imena ĐC na ime tužene.
6. Sud prvog stupnja je po provedenom dokaznom postupku utvrdio:
- da je tužena temeljem odluke zemljišnoknjižnog suda upisana sa pravom vlasništva za ½ dijela na kč. br. [katastarska čestica]/G zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje je prije glasilo na pok. ĐC, a sve temeljem Ugovora o darovanju,
- da je zemljišnoknjižni sud pod brojem Z-1998/2016 dopustio upis navedenog prava vlasništva,
- da prema povijesnom zk. izvatku iz elektronički vođene zemljišne knjige za k. č. [katastarska čestica]/G k. o. [katastarska općina] (list 40-41 spisa) utvrđeno je da su kao vlasnice prije provedbe rješenja Z-1998/16 bile upisane ŠC iz [adresa], u ½ dijela i ĐC rođ. Š iz [adresa] u ½ dijela, a da je ovosudnim rješenjem Z-1998/16 na temelju ugovora o darovanju od 23. veljače 2007. ovjerenim po javnom bilježniku Boleslavu Dvorničiću 23. veljače 2007. br. OV-791/07 i domovnice uknjiženo pravo vlasništva na ½ dijela k. č. [katastarska čestica]/G sa imena ĐC na ime MC,
- da je Ugovor o darovanju zaključen između ĐC i tužiteljice proveden pod brojem Z-7401/2007 i to za ½ idealnog dijela predmeta spora,
- da je ostavinski postupak iza smrti pok. ĐC prekinut do pravomoćnog okončanja postupka radi poništenja Ugovora o pravu građenja te radi uknjižbe darovnog Ugovora,
- da je u predmetu pod brojem Pu P-351/2019 (ranije oznake P-1503/2007) koji je pokrenut tužbom pok. ĐC i ŠC protiv M MC radi raskida Ugovora o osnivanju prava građenja rekonstrukcijom postojeće građevine koji je sklopljen 3. prosinca 2003., tužena u navedenom predmetu ustala protutužbom kojom traži tabularnu izjavu što je sud prvog stupnja prihvatio, međutim sud drugog stupnja je preinačio i odbio protutužbeni zahtjev smatrajući da tužena ima prema Ugovoru o darovanju članak 6. Ugovora, tabularnu ispravu.
- da je na predmetnoj nekretnini u vrijeme podnošenja prijedloga za uknjižbu prava vlasništva na ime tuženice upisana ĐC u ½ dijela, koja je tada već bila preminula i čija je tužiteljica zakonska nasljednica kako je to utvrđeno uvidom u ostavinski spis, koji ostavinski postupak je i prekinut do okončanja ovog postupka.
7. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja zaključuje da je osnovan tužbeni zahtjev jer predmetni ugovor ne ispunjava uvjete iz članka 54. stavak 1. ZZK-a ( koji se ima primijeniti u konkretnom slučaju) jer ne sadrži točnu oznaku zemljišta (ugovor ne sadrži suvlasnički dio kojeg darovateljica ugovora daruje daroprimateljici).
8. Sa zaključkom suda prvog stupnja suglasan je žalbeni sud unatoč žalbenim navodima tužene.
9. Žalbeni navodi tužene da se sud prvog stupnja drži strogo zbog formalizma ili formalističkog tumačenja te da nema spora među strankama ne ukazuje na pogrešan zaključak suda prvog stupnja.
10. Naime, prema odredbi članka 129. ZZK-a koji se ima primijeniti u ovom postupku s obzirom na to kada je zatražen upis čije se brisanje traži, nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.
Dakle, brisovna tužba je stvarno-pravna tužba sui generis, kojom nositelj knjižnog prava čije je pravo povrijeđeno neistinitom, nevaljanom uknjižbom štiti svoje knjižno pravo zahtijevajući brisanje nevaljane, neistinite uknjižbe i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe nevaljane, neistinite uknjižbe. Pravomoćnom i ovršnom presudom kojom se prihvaća tužbeni zahtjev za brisanje u zemljišnim knjigama uspostaviti će se pravno stanje koje je postojalo prije provedbe neistinitog upisa, tj. ponovno će kao nositelj knjižnog prava biti upisana osoba koja je stvari nositelj tog prava. Učinak takve presude jest da nastaje pravno stanje kao da neistiniti upis nije bio proveden (ex tunc).
11. Dok prema odredbi članka 54. ZZK-a uknjižba je nevaljana odnosno neistinita kada za uknjižbu nisu bile ispunjene materijalnopravne il postupovnopravne pretpostavke određene zakonom jer odredbom čl. 54. st. 1. ZZK propisano je da privatne isprave na temelju kojih se dopušta uknjižba, trebaju, osim onoga što se i inače zahtijeva za isprave, sadržavati i:
a) točnu oznaku zemljišta ili prava glede kojega se uknjižba zahtijeva,
b) izričitu izjavu onoga čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu da pristaje na uknjižbu.
12. Prema mišljenju ovog suda točno je da predmetni ugovor o darovanju sadrži tabularnu izjavu jer tako proizlazi i iz odluke Županijskog suda u Koprivnici – Gž- 11921/09, međutim u konkretnom slučaju predmetni ugovor ne sadrži točnu oznaku nekretnine s obzirom da je zemljišnoknjižni postupak strogo formalan postupak.
13. Naime, iz sadržaja predmetnog ugovora nepobitno proizlazi da je predmet darovanja opisno naveden kao – suteren kuće koji se u cijelosti sastoji iz dvije konobe, prizemlja kuće, koje se u cijelosti sastoji od jednog trosobnog stana, gospodarska zgrada i dijela dvorišta na zapadnoj strani ograničenog na istočnoj strani počev od javne ceste, ogradnim zidom kolnog pristupa do šterne i na južnoj strani kamenim ogradnim zidom ispred gospodarske zgrade do šterne – ukupne površine 1729 m[2] , oznake gr.č.br. [katastarska čestica]. Prema zk izvatku radi se o upisu zem.čest.
[katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].
14. Prema tome, žalbeni navodi tužene da tužbeni zahtjev nije osnovan ne dovode ni u jednom svom dijelu odluku suda prvog stupnja u sumnju jer iz rezultata dokaznog postupka nepobitno proizlazi da predmetni ugovor o darovanju ne ispunjava uvjete iz članka 54. ZZK-a (sada članak 59. ZZK-a) jer ne sadrži točnu oznaku nekretnine odnosno suvlasnički dio s obzirom na navedeni sadržaj predmetnog ugovora.
15. Uostalom iz spisa proizlazi da se Aneksom ugovora htjelo otkloniti isto, međutim isti nije potpisan od strane sada pok. prednice stranaka.
16. Pravilno sud prvog stupnja stoga zaključuje da je tužiteljica temeljem darovnog ugovora kojeg je ona zaključila s majkom uknjižena kao suvlasnica u ½ dijela i to njezino knjižno pravo svakako nije povrijeđeno, međutim da se radi o povredi knjižnog prava pokojne majke stranaka čija je tužiteljica zakonska nasljednica te da nije proveden upis u korist tuženice ĐC i dalje bi bila upisana kao suvlasnica ½ dijela nekretnine pa bi taj suvlasnički dio nekretnine predstavljao njezinu ostavinsku imovinu, a tuženica bi eventualno bila upućena u parnicu radi dokazivanja da ½ dijela ne ulazi u ostavinsku imovinu.
17. Inače, Ustavni sud (U-III-1729/08) je iznio stav ako zakonom nije drugačije uređeno, nasljednik prima cjelokupni pravni položaj ostavitelja, njegova prava i obveze pa tako stječe pravo vlasništva svake pojedine ostaviteljeve stvari bez potrebe predaje odnosno uzimanja u posjed ili upisa prava vlasništva u zemljišne knjige, kao i druga prava ostavitelja, s tim da nasljednici prije nego ishode upis svoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi ovlašteni su brisovnom tužbom zahtijevati brisanje nevaljane odnosno neistinite uknjižbe i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.
18. Stoga, slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci – članak 368. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 dalje u tekstu: ZPP) glede merituma spora i troškova postupka.
19. Trošak sastava odgovora na žalbu nije potraživan pa u istome nije imao što odlučivati žalbeni sud.
U Splitu, 29. travnja 2026.
Predsjednica vijeća
Dragica Samardžić
