Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

Poslovni broj: P-1339/2020

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku (OIB: 29399232217), po sutkinji Martini Miletić Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja UM (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupana po punomoćnici Barbari Škugor Juričev, odvjetnici u Šibeniku, protiv tuženika Ad1) JM iz [adresa], Ad2) GM iz [adresa], Ad3) LM iz [adresa], Ad4) VM iz [adresa], Ad5) CM iz [adresa], Ad6) ŠM iz [adresa], zastupan po punomoćniku Šime Mrdeža, odvjetniku Šibeniku, Ad7) JAKELIĆ MILENKO iz Njemačke, Haltkopel 80, Hamburg, zastupan po punomoćniku Šime Mrdeža, odvjetniku u Šibeniku, Ad8) TM iz [adresa], Ad9) OM iz [adresa], Ad10) SM iz [adresa], Ad11) FM iz [adresa], Ad12) ĐM iz [adresa], 152 Harold St, Thorn Bury 3071, Victoria i Ad13) HŽ INFRASTRUKTURA D.O.O. (OIB: 39901919995) iz Zagreba, Mihanovićeva 12, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne javne rasprave, zaključene dana 11. ožujka 2026. godine, u prisutnosti punomoćnice tužitelja Barbare Škugor Juričev, odvjetnice u Šibeniku, tuženika Ad2 GM i Ad4) FM VM te punomoćnice tuženika Ad13) HŽ Infrastrukture KM, a u odsutnosti ostalih tuženika, po objavi dana 29. travnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica UM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekla valjan pravni osnov za stjecanje prava vlasništva nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], za cijelo pa se tužiteljica ovlašćuje temeljem ove presude, zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime u zemljišne knjige suda na nekretnini čest. zgr. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] , za cijelo, uz istodobni izbris s imena EM, U, [adresa], P. JAKOVA, SITNO DONJE, SITNO DONJE, JAKELIĆ STANA, UD. J, SITNO DONJE, SITNO DONJE, HM, J, ČM, ČM, NM, G " L",

SITNO DONJE, SITNO DONJE.

II. Utvrđuje se da je tužiteljica UM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekla valjan pravni osnov za stjecanje prava vlasništva:

- dijelova nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] a koji dijelovi su na skici mjesta očevida izrađenoj po Pjeru Sladoljevu dipl. ing.geod dana 11.06.2025. godine koja je sastavni dio ove presude označeni slovima A-J-I-K-L-M-N- O-P-A površine 542 m2 (rezerviranog katastarskog broja kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]) i G-H-R-S-G površine 100 m2 (rezerviranog katastarskog broja kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]),

- dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] a koji dio je na skici mjesta očevida izrađenoj po Pjeru Sladoljevu dipl. ing.geod dana 11.06.2025. godine koja je sastavni dio ove presude označen slovima A-B-C-D-E-F- G-H-I-J-A površine 1335 m2 (rezerviranog katastarskog broja kat. čest. [katastarska čestica]) i

- dijela nekretnine kat. čest. [katastarska čestica], ZK. UL. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] a koji dio je na skici mjesta očevida izrađenoj po Pjeru Sladoljevu dipl. ing.geod dana 11.06.2025. godine koja je sastavni dio ove presude označen slovima K-I-H-R-K površine 90 m2 (rezerviranog katastarskog broja kat. čest. [katastarska čestica]).

III. Ovlašćuje se tužiteljica na temelju ove presude izvršiti parcelaciju nekretnina iz točke 2. ove presude, na način da se iz istih izdvoje fizički i geometrijski točno određeni realni dijelovi, pobliže označeni i precizirani u točki 2. ove presude i navedeni dijelovi formiraju kao samostalne katastarske zemljišnoknjižne čestice, sve bez daljnjeg sudjelovanja tuženika.

IV. Tužiteljica se ovlašćuje na temelju ove presude i prijavnih listova kojima će se izvršiti parcelacija nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] iz točke 2. ove presude, zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime u zemljišne knjige suda na novoformiranim zemljišnoknjižnim česticama, nastalim parcelacijom iz točke 3. ove presude i to kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], obje zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], za cijelo, uz istodobni izbris s imena NM [adresa], UD. J, SITNO DONJE, SITNO DONJE, EM, U, ČM, ČM, BM, J, ČM, ČM, HM, J, SITNO DONJE, SITNO DONJE, NM, G " L", SITNO DONJE, SITNO DONJE.

V. Tužiteljica se ovlašćuje na temelju ove presude i prijavnih listova kojima će se izvršiti parcelacija nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] iz točke 2. ove presude, zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime u zemljišne knjige suda na novoformiranoj zemljišnoknjižnoj čestici, nastaloj parcelacijom iz točke 3. ove presude i to kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], za cijelo, uz istodobni izbris s imena BM, J, [adresa], EM, U, [adresa], SITNO [adresa], EM [adresa], P. JAKOVA, SITNO DONJE, SITNO DONJE, JAKELIĆ STANA, UD. J, ČM, SITNO DONJE, NM, G "NJAVRKA",

SITNO DONJE, SITNO DONJE.

VI. Tužiteljica se ovlašćuje na temelju ove presude i prijavnih listova kojima će se izvršiti parcelacija nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] ZK. UL. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] iz točke 2. ove presude, zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime u zemljišne knjige suda na novoformiranoj zemljišnoknjižnoj čestici, nastaloj parcelacijom iz točke 3. ove presude i to kat. čest. [katastarska čestica] ZK. UL. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], za cijelo, uz istodobni izbris s imena HRVATSKE ŽELJEZNICE D.D., ZAGREB,

MIHANOVIĆEVA 12.

VII. Nalaže se tuženima ad. 4. NM VM pok. V, [adresa],

[adresa] i ad. 13 HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., Mihanovićeva 12, Zagreb, OIB 39901919995 da tužiteljici, solidarno, naknade parnični trošak ovog postupka u iznosu od 5.421,16 eura zajedno sa zateznom kamatom tekućom od donošenja prvostupanjske presude do isplate pri čemu se zatezne kamate određuju po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica UM, podnijela je ovom sudu, dana 26. svibnja 2015. godine protiv tuženika JM i dr. radi utvrđenja prava vlasništva.

1.1. Tužiteljica u tužbi navodi kako je tužiteljica stvarna vlasnica i posjednica točno određenih fizičkih dijelova nekretnina položenih u K. O. [katastarska općina] naslijeđenih iza smrti svojih roditelja IM i AM, te izvršenom usmenom diobom sa svojom sestrom tuženom C te rođacima Ad2 do Ad10 a koje nekretnine da su prikazane na geodetskoj podlozi dipl. ing. ŽM od dana 14. ožujka 2014. godine. Predmetne nekretnine obuhvaćaju fizički dio čest. zem. [katastarska čestica] označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A U POVRŠINI 1335M2, dijelove čest. br. 1052/12 označene slovima A-J-I-K-L-M-N-O-P-A u površini od 542m2 te slovima G-H-R-S-G u površini 100m2, dio čest. br. 1050/23 označen slovima K-I-H-R-K u površini 90m2 te čest. zgr. [katastarska čestica] za cijelo. Među strankama da nema spora da fizički dijelovi čest. br. 1050/12, čest. br. 1050/18 i čest. br. 1050/23 te čest. zgr. [katastarska čestica] za cijelo sve K. O. [katastarska općina] kako je to prikazano na geodetskom snimku dipl. ing. geod. ZM od dana 14. ožujka 2014. godine predstavljaju isključivo vlasništvo i posjed tužiteljice pa s obzirom da ista ima pravni interes uskladiti zemljišnoknjižno stanje sa stvarnim stanje, predložila je da sud prihvati tužbeni zahtjev.

1.2. U tijeku postupka tužiteljica je uredila tužbu na pasivnoj strani budući su za vrijeme postupka preminuli tuženici Ad2) FM i Ad6) DM pa su umjesto njih kao tuženici označeni njihovi nasljednici. Isto tako, na pasivnoj strani ej kao tuženika Ad13) označila HŽ Infrastruktura d.o.o. koja je zemljišnoknjižni vlasnik jedne od nekretnina koje su predmetom spora.

2. Tužena Ad2 FM osporavala je tužbu navodeći da su navodi u tužbi neosnovani te da je ona nakon smrti svog supruga ĆM po rješenju o nasljeđivanju nasljednica sve njegove imovine položene u K. O. [katastarska općina].

3. Tuženik Ad5 CM također je osporavao tužbu i tužbeni zahtjev navodeći kako tužiteljica ne može biti posjednica utuženih nekretnina za cijelo.

4. Tuženik Ad4 VM je osporavao tužbu navodeći da pojedine utužene čestice nisu navedene u posjedovnom listu broj 21 i 23 broj 21 K. O. [katastarska općina], posebice čest. zem. [katastarska čestica]. Nadalje, za vrijeme čitavog postupka osporavao je skice vještaka te smatrao kako su iste lažne i krivotvorene. Na ročištu održanom pred ovim sudom, dana 25. travnja 2016. godine (list 45 spisa) tuženik Ad4 VM izjavio je kako se u odnosu na tužbu i tužbeni zahtjev ne protivi istoj dok se protivio identifikaciji nekretnina, posebice u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] navodeći kako ista ne postoji u posjedovnim listovima. Isto tako, na ročištu pred ovim sudom, održanom dana 11. ožujka 2026. godine, ovaj tuženik je isticao kako ne spori nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] koja u naravi da predstavlja stambeni objekt odnosno kuću, štalu i dvorište, isto tako nije osporavao nekretninu označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica] koja predstavlja staru kuću , a u odnosu na ostale nekretnine da ne spori da bi tužiteljici pripadao dio istih već spori katastarske granice predmetnih nekretnine.

5. Tuženici Ad 7, Ad8, Ad9, Ad10 i Ad11 dostavili su sudu pisanu i ovjerenu izjavu kojom priznaju tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, dok su tuženici Ad3, Ad5 i Ad6 i Ad12 uredno zaprimili tužbu i tužbeni zahtjev te se u ostavljenom roku nisu očitovali o istoj. Tužena C) HŽ Infrastruktura d.o.o. u cijelosti je osporavala tužbu i tužbeni zahtjev.

6. U postupku su izvedeni dokazi pregledom preslike rješenja o nasljeđivanju vršitelja dužnosti javnog bilježnika Vinko Bukić iz [adresa] poslovni broj O-809/13, od dana 02. listopada 2013. godine, presliku rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Ljiljanke Malenica pod poslovnim brojem O-207/08 od dana 21. svibnja 2018. godine, preslika rješenja o nasljeđivanju ovog suda pod poslovnim brojem O-824/87 od dana 29. listopada 2008. godine, presliku rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Ljiljanke Malenica pod poslovnim brojem O-460/09 od dana 30. lipnja 2009. godine, preslike rješenja o nasljeđivanju ovog suda pod poslovnim brojem O-120/15 od dana 11. ožujka 2015. godine, preslike rješenja o nasljeđivanju ovog suda pod poslovnim brojem O- 58/75 od dana 07. listopada 1975. godine, preslike rješenja o nasljeđivanju ovog suda pod poslovnim brojem O-43/72 od dana 15. veljače 1973. godine, preslike rješenja o nasljeđivanju ovog suda pod poslovnim brojem O-547/73 od dana 20. lipnja 1975. godine, preslike posjedovnog lista broj 23 K. O. [katastarska općina] list 56 spisa, skicu mjesta spora sastavljena od strane stalnog sudskog vještaka Borka Baranović od dana 25. kolovoza 2017. godine (list 72 spisa), dopunu skice mjesta očevida sastavljenu od strane stalnog sudskog vještaka Borka Baranović od dana 06. svibnja 2021. godine, preslike rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu od dana 29. prosinca 2006. godine (list 136 spisa) Lokacijske informacije izdane od strane Grada Šibenika, Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju, Klasa: 350-05/22-10/000569, Urbroj: 2182-1-08-22-0003 od dana 09. prosinca 2022. godine, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Pjera Sladoljev dipl. ing. geod. od dana 23. lipnja 2025. godine, dopunu nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka geodezije Pjera Sladoljeva od dana 06. veljače 2026. godine (list 247 spisa) saslušanjem svjedoka PM te saslušanjem tužiteljice i tuženika C i C na ročištu održanom pred ovim sudom dana 09. prosinca 2025. godine.

7. Tužbeni zahtjev je osnovan.

8. Analizom i ocjenom svih u postupku provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, kao i rezultatima cjelokupnog postupka, sud je tužbeni zahtjev našao osnovanim. Temeljem članka 219. st.1. ZPP-a svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

9. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] Kk.o. [adresa] i kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

10. Pregledom rješenja o nasljeđivanju ovog suda pod poslovnim brojem O-43/73 iza smrti MM vidljivo je kako su na nasljedstvo iza njegove smrti pozvani zakonski nasljednici prvog nasljednog reda i to supruga RM te sinovi IM i EM. Iza smrti RM prema rješenju o nasljeđivanju ovog suda pod poslovnim brojem O-547/73 vidljivo je kako su istu naslijedili njezini sinovi IM i EM. EM U od utvrđene ostavine imao je nekretnine naslijeđene iza smrti svog oca UŽ pok. Š, dok je UŽ RM imala nekretnine koje je ista naslijedila iza smrti svog supruga i oca, a koje nekretnine nisu posebno označene budući da u vrijeme donošenja predmetnih rješenja o nasljeđivanju nisu bile osnovane zemljišne knjiga za K. O. [katastarska općina].

10.1. Nadalje, iza smrti AM ud. J, sin MM i MM RM, prema rješenju o nasljeđivanju vršitelja dužnosti javnog bilježnika Vinka Bukić pod poslovnim brojem O-809/13, vidljivo je kako je istu za cijelo naslijedila UM, njezin kći, ovdje tužiteljica, a njezinu ostavinu da čine nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], nekretnine koje je ista naslijedila iza smrti svog supruga IM pok. U.

11. Pregledom skice mjesta očevida stalnog sudskog vještaka Borka Baranović od dana 25. kolovoza 2017. godine vidljivo je kako je vještak utvrdio da mjesto spora predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 1335m2 označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A, dio čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 542m2 označen slovima A-J-I-K-L-M-N-O-P-A i u površini od 100m2 označen slovima G-H-R-S-G, dio čest. zem. [katastarska čestica] u površini 90m2 označen slovima K-I-H-R-K te čest. zgr. [katastarska čestica] površine 28m2.

11.1. Budući da je tuženik VM imao prigovore na skicu mjesta očevida navodeći kako je ista neistinita, lažna, krivotvorena i ne predstavlja stvarno stanje na terenu. Posebice je osporavao granice koje je vještak označio na skici mjesta očevida i to kako iste ne odgovaraju stvarno stanju na terenu odnosno kako iste nikada nisu postojale na mjestu gdje je vještak iste odredio. S obzirom na navedeno sud je odredio provođenje novog očevida uz sudjelovanje vještaka mjernika Pjera Sladoljeva radi otklanjanja prigovora navedenog tuženika.

12. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Pjera Sladoljeva od dana 23. lipnja 2025. godine vidljivo je kako mjesto predmeta spora predstavljaju nekretnine i to dio nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označena slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A, dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označena slovima A- J-I-K-L-M-N-O-P-A dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označena slovima G-H- R-S-G, dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označena slovima K-I-H-R-K te čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] za cijleo. Nadalje, iz skice mjesta očevida također je vidljivo kako se na nekretnini označenoj kao dio kat. čest. [katastarska čestica] nalaze stambeni objekt odnosno kuća, stara kuća i štala, zatim vrt te različite kulture kao što su stablo mendule, smokve, kostele, višnje, masline i oraha. Na nekretnini označenoj kao dio čest. zem. [katastarska čestica] vidljiv je suhozid koji okružuje nekretninu. Vještak je u nalazu i mišljenju posebno naveo kako je po nalogu suda izvršen uvid u povijesno stanje katastarskog plana te je utvrđeno da se na lokaciji današnje čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] nekada bila evidentirana čestica zem. [katastarska čestica] .O. [adresa] koja je u istoj numeraciji na katastarskom planu postojala i na drugom mjestu, cca 330m sjeverno, sa druge strane željezničke pruge. Navedeno da je predstavljalo grešku katastarskog plana jer dvije čestice iste numeracije ne bi smjele postojali na različitim lokacijama. Državna Geodetska uprava, Područnu ured za katastara izvršio je korekciju katastarskih planova prije uspostavljanja Zajedničkog informacijskog sustava- baze podataka o zemljištu i nekretninama, za čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] da postoji evidentirana skica mjerenja oznake RN-5/2015 koja tu česticu smješta na lokaciju na kojoj je ona danas prema službenim podacima katastarskog plana. Do pristupne nekretnine da se pristupa nesmetano i to makadamskim putem a koja se nalazi u neposrednoj blizini željezničke postaje u Perkoviću i to u ulici Nova VI. Nekretnina da je u svom većem dijelu omeđena trajnim i vidljivim međnim oznakama u obliku suhozidova te zidova objekta koji se na njoj nalaze i susjednih objekata. Na predmetnoj nekretnini prilikom očevida, zatiče se stambeni objekt sa starom štalom a dok ostatak nekretnine predstavlja dvorišni i vrtni prostor u kojem postoji formirani maslinik. Među sa sjeverne strane da predstavlja makadamski put.

12.1. Na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Pjera Sladoljeva, kojeg je sud u cijelosti prihvatio kao stručan, stranke nisu imale posebne primjedbe osim tuženika Ad4 JŽ koji je i dalje osporavao nalaz i mišljenje vještaka navodeći da su sve skice koje su u ovoj pravnoj stvari sačinjene od strane stalnih sudskih vještaka lažne, neistinite i krivotvorene te ne odgovaraju stanju na teretnu.

12.2. Tužiteljica je u cijelosti suglasna sa nalazom i mišljenjem vještaka Pjera Sladoljeva za kojeg je isticala kako je u cijelosti u suglasnosti sa skicama mjesta očevida koje su sastavljene ranije za vrijeme postupka od strane vještaka Borka Baranovića te je sukladno predmetnoj skici uredila tužbu na način da je ispravno označila nasljednike u međuvremenu preminuli tuženika Ad2 i Ad 6 te kao tuženika Ad13 označila HŽ Infrastruktura koji je naveden kao zemljišnoknjižni vlasnik nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] K.,O. [adresa].

13. Iz iskaza svjedoka GŽ, starog 81 godinu proizlazi da su istom poznate stranke iz ovog predmeta, kao i da je tužiteljica predmet spora stekla nasljeđivanjem iza smrti svog oca IM. Kuću koja se nalazi na predmetu spora da su 60-tih godina prošlog stoljeća gradili pok. djed tužiteljice MM i njezin otac IM. Prije izgradnje nove kuće isti da su stanovali u staroj kučici čiji dijelovi da također postoje na predmetu spora. Prednici stranaka, točnije djed tužiteljice da je imao brata NM te da su u stvarnosti svaki držao svoje nekretnine te se nisu miješali jedan drugome u nekretnine. Nekretnine koje su predmet spora da je koristio MM.

14. Nadalje, tužiteljica je u svom stranačkom iskazu navela kako je na nekretninama koje su predmetom spora prvo bio njezin pradjed G koji je preminuo 1927. godine te njegova braća. Njezin pradjed G da je imao šestero djece i to četiri sina i 2 kćerke, a iza njegove smrti nekretnine da su naslijedili njegovi sinovi NM, T i U s tim da je T svoj dio dao NM pa su u konačnici nekretnine ostale NM i MM. U kući koja se nalazi na predmetu spora, a u kojoj tužiteljica da i danas stanuje, da su stanovali njezini baka RM i djed U te roditelji J i AM. Kuću da su sagradili njezini roditelji nakon što su se vjenčali i dobili odobrenje od strica NM, brata njezinog djeda, koji nije imao ništa protiv da se kuća sagradi. Njezini roditelji da su na predmetnoj nekretnini imali više vrtova, uzgajali sezonsko povrće i voće, te kulture badema i orasa, a također da su imali i životinja. Njezin otac da je preminuo 1975. godine a nakon njegove smrti kuću da je naslijedila njezina majka koja da je preminula 2013. godine. Nakon smrti njezine majke u kući da stanuju ona i njein suprug te obrađuju zemlju i nikada nitko da nije ometao njihov posjed niti zahtijevao da se sa iste nekretnine uklone. EM da je, otkada se rodio 1955. godine, živio u jednoj maloj kućici koja nije kuća u kojoj danas živi tužiteljica i koju su sagradili njezini roditelji.

15. Tužena C u svom stranačkom iskazu navela je kako se ista rodila 1969. godine i njezini roditelji da su tada živjeli u [adresa]. Nakon smrti bake i djeda u rješenju on nasljeđivanju da je navedeno da imovina pripada njihovim sinovima EM i J. Ona da je u svom životu jako rijetko išla u kuću koja je predmet ovog spora, ni moj otac nije išao pa tako da nije išla niti ona. Njoj njezin otac da nikada nije pričao o nekretninama moje bi eventualno imao u O pa tako niti ona nema nikakav saznanja o tom. Njezin otac da na mjestu spora nikada nije ništa obrađivao niti je imao životinje.

16. VM tuženik Ad4 isticao je u svom iskazu kako su njegov djed NM i djed tužiteljice bili dva brata te da isti smatra da na nekretninama koje su predmetom spora isti ima pravo na svoj dio. U odnosu na kuću u kojoj danas živi tužiteljica isti da nema saznanja niti tko ju je gradio niti koje ista pripada. Njegov djed NM da je imao četiri sina i dvije kćerke, a jedan od sinova da je njegov otac S kojem je nakon smrti djeda NM pripale određene nekretnine. Nakon smrti njegovog oca V nekretnine da su naslijedili on, njegov brat CM i brat LŽ. Nakon što je istom prikazana skica mjesta očevida koja se nalazi na listu 188 spisa isti je iskazivao kako na predmetnoj skici nisu sporni objekti koji predstavlja kuću, staru kuću i štalu te da iste pripadaju tužiteljicu, a da je sporan dio koje je na skici mjesta očevida prikazan kao bivše guvno i dio označen kao čest. broj 1050/28 i 1050/12 te ustraje u navodima da bi predmetne čestice bile krivotvorene. U odnosu na nekretninu koja je na skici mjesta očevida označena kao kuća a koja je predmetom ovog postupka da su živjeli tužiteljica i njezini roditelji. U odnosu na nekretninu na kojoj je na skici mjesta očevida označeno bivše guvno ističe da on tamo ništa ne obrađuje te da je tužiteljica prije 25 godina tamo zasadila masline.

17. Dakle, iz svega naprijed navedenog proizlazi kako je tužiteljica utužene nekretnine naslijedila iza smrti svojih roditelja, kao i da su na istima prvo stanovali njezini baka i djed. Iz rješenja o nasljeđivanju iza smrti bake i djeda vidljivo je kako je djed IM rođen dana 1929. godine a preminuo 1975. godine, dok je baka IM RM rođena 1937. godine a preminula 2015. godine. Da su u predmetnoj nekretnini živjeli baka i djed potvrđuje i svjedok PM u svom iskazu u kojem navodi kako su kuću počeli graditi baka i djed tužiteljice 60-tih godina prošlog stoljeća, dok su prije izgradnje predmetne kuće živjeli u staroj kući koja se nalazila na predmetnoj nekretnini a čiji tragovi su vidljivi i danas.

18. Prema odredbi članka 388. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 46/10, 143/12, 152/14 dalje: ZV) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema njegovih odredbama, ako prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije što drugo propisano.

18.1. Odredbom članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV), a koji propis je stupio na snagu 1. siječnja 1997., bilo propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu kao i za stjecanje prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, s tim da je ta odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. („Narodne novine“ br. 137/99.), te je ujedno Zakonom o izmjenama i dopunama ZV-a („Narodne novine“ br. 114/01.) dopunjen članak 388. na način da je novom odredbom stavka 4. propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću na nekretninama koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu kao i stjecanje stvarnog prava na tim nekretninama dosjelošću ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma.

18.2. Prema stajalištu ovog suda da se u konkretnom slučaju, neovisno o vremenu podnošenja tužbe (prije ili poslije naprijed citirane odluke Ustavnog suda RH), i to glede sporne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u vrijeme dosjelosti valja uračunati i vrijeme proteklo prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, te u svezi s tim da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela (u konkretnom slučaju izvorna odredba članka 388. stavak 4. ZV-a) mora snositi država i iste se ne smiju ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba (kakvo pravno shvaćanje je, primjerice, izneseno i u odluci Europskog suda za ljudska prava: Trgo protiv Hrvatske). Presudom ESLJP od 11. lipnja 2009. godine u predmetu F protiv Republike Hrvatske zauzet je stav da bi se podnositelju zahtjeva za zaštitu ljudskih prava i sloboda u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću računalo i vrijeme posjedovanja u kojemu su te nekretnine prema važećim zakonskim propisima Republike Hrvatske bile u društvenom vlasništvu.

18.3. Stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZVDSP-a se prosuđuje prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. U vremenskom razdoblju prije 1. rujna 1980. godine (kao dana stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, stjecanje prava vlasništva na nekretninama prosuđuje se primjenom odredbi Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ).

18.4. Pravna pravila OGZ-a koji se na ovim prostorima primjenjuje od 1853. godine, s time da se od 1946. godine primjenjivao na temelju odredbe članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (“Službeni list” FNRJ broj 86/1946). Prema pravnom pravilu paragrafa 1472. OGZ-a pravo vlasništva nekretnine na kojoj je bilo upisano državno vlasništvo kao općenarodna imovina temeljem izvanredne dosjelosti moglo se steći nakon neprekidnog četrdesetgodišnjeg posjedovanja iste i to do 6. travnja 1941.

18.5. Posebice valja naglasiti da u vrijeme kada je počelo posjedovanje utuženih nekretnina od strane prednika tužiteljice ( 1960-tih godina prošlog stoljeća) mjerodavne su odredbe bivšeg Općeg građanskog zakonika koje se na ovim prostorima primjenjuju od 1853. godine, s tim da se od 1946. godine primjenjuju na temelju Zakona o primjeni pravnih propisa donesenih za vrijeme neprijateljske okupacije i prije 06. travnja 1941. godine (Službeni list FNRJ broj 89/46), zatim odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91), te odredbe sada važećeg Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( Narodne novine broj: 91/96, 73/00, 114/01, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 u daljnjem tekstu ZVDSP) koje odredbe su određivale rok od 40 godina za stjecanje vlasništva dosjelošću na državnoj imovini.

18.6. Prema odluci Ustavnog suda RH U-III/4145/2017 gdje je navedeno u tumačenju odredbe čl. 388. st. 2. ZVDSP, da rokovi za stjecanje stvarnih prava ako su počeli teći stupanjem na snagu ZVDSP, dakle, prije 01. siječnja 1997. godine, tada ti rokovi nastavljaju teći ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ZVDSP. Isto tako prema stajalištu VSRH stjecanje prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 08. listopada 1991. godine, ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP, nego na temelju drugih odredbi zakona, dakle, ukoliko ne postoji suprotstavljeni interes.

19. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, a posebice iskaze svjedoka i stranaka koje je sud cijenio kao vjerodostojne i iste u cijelosti prihvatio, u postupku je nedvojbeno utvrđeno da je predmet spora koji je na skici mjesta očevida vještaka mjernika Pjera Sladoljev označena kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označena slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A, dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označena slovima A-J-I-K-L-M-N-O-P-A dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označena slovima G-H-R-S-G, dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označena slovima K-I- H-R-K te čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] za cijelo, bio u dugogodišnjem nesmetanom posjedu tužiteljice i njezinih prednika, da je ne nekretnini prvo bio djed i baka tužiteljice koji su 1960-tih godina prošlog stoljeća započeli za gradnju kuće, zatim otac i majka tužiteljice a na posljetku i sama tužiteljica i njezin suprug.

20. Stoga, zaključno, imajući u vidu, a polazeći od utvrđenja ovog suda da je kontinuirani, samostalni i od nikoga ometani posjed pravnih prednika tužiteljice glede nekretnina koja su predmet spora izvršavan počevši od 60-tih godina prošlog stoljeća ( što proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka i stranaka u ovom postupku) a koji posjed je ovaj sud našao savjesnim odnosno poštenim, te koja kvaliteta posjeda se presumira po samom zakonu, a kako u konkretnom slučaju u odnosu na potraživanje tužiteljice ne postoji suprotstavljeni pravni interes trećih osoba, zaključak je ovog suda kako je pravni prednik tužiteljice i to djed iste nekretninu stekao ispunjenjem za to propisanih pretpostavki, točnije izvanrednom dosjelošću rok koje je propisan odredbom čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odnosno u trajanju od 40 godina, svakako dovršen stupanjem na snagu ZV-a, a onda se nekretnina prenosila generacijama u obitelji sve do tužitelja.

21. Prema odredbi čl. 219. ZPP-a svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika.

21. 1. Tuženici Ad2, Ad5, Ad13 i Ad4 nisu do zaključenja glavne rasprave sudu dostavili dokaz kojim bi osporili navode tužiteljice ili dokaze kojima bi potvrdili svoje navode. Navodi tuženika Ad4 JŽ su usmjereni na pogrešku u katastarskim planovima i samim granicama na teretnu ali ne i pitanju vlasništva spornih nekretnina od strane tužiteljice. Naime, sam je isti u tijeku postupka naveo kako nije sporno da bi nekretnine predstavljale vlasništvo tužiteljice.

22. U odnosu na nekretninu označenu kao kat. čest. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na kojima je kao vlasnik upisan tuženik Ad13 HŽ Infrastruktura d.o.o. prema stajalištu ovog suda tužbeni zahtjev je također osnovan.

22.1. Naime, na temelju Zakona o hrvatskim željeznicama ( Narodne novine broj: 53/1994) kojim je osnovano javno poduzeće, sredstva tog poduzeća postala državno vlasništvo, što znači da je vlasnik nekretnina i sredstava poduzeća bila Republika Hrvatska. Međutim, Zakonom o izmjeni Zakona kojim su osnovana javna poduzeća (Narodne novine broj: 61/91) je brisana odredba o tome da su sredstva javnog poduzeća državno vlasništvo te je propisano da je HŽP-Hrvatsko Željezničko poduzeće u vlasništvu Republike Hrvatske. Zakonom o hrvatskim željeznicama iz 1994. godine javno poduzeće HŽ-Hrvatske željeznice se preoblikovalo u trgovačko društvo HŽ-Hrvatske Željeznice d.o.o. a kapital javnog poduzeća je postao temeljni ulog Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu društva. Stupanjem na snagu Zakona o željeznici (Narodne novine broj. 123/03, 30/04, 79/07, 75/09) koji se počeo primjenjivati 01. siječnja 2006. godine došlo je do promjena u odnosu na pravni status nekretnine, s tim da je u čl. 15. tog zakona definirano što čini željezničku infrastrukturu te je propisano da je željeznička infrastruktura javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske, koje mogu koristiti svi zainteresirani željeznički prijevoznici, pod jednakim uvjetima.

22.2. Iz navedenog valja zaključiti da je do stupanja na snagu Zakona o željeznici sva imovina društva HŽ-Hrvatske željeznice d.o.o., pa tako i željeznička infrastruktura, bila u vlasništvu tog trgovačkog društva, a stupanjem na snagu Zakona o željeznici, željeznička infrastruktura je postala vlasništvo Republike Hrvatske sa statusom javnog dobra u općoj uporabi, dok je preostala imovina, pa tako i nekretnine koje nisu predstavljale željezničku infrastrukturu ostala u vlasništvu tog trgovačkog društva. Na temelju odredbe čl. 15. st. 4. Zakona o željeznici nadležni ministar je donio Pravilnik o željezničkoj infrastrukturi ( Narodne novine broj. 127/05) kojim su pobliže određeni dijelovi željezničke infrastrukture te je definirano što se smatra željezničkom prugom, infrastrukturnim pojasom, što čini građevinski, elektroenergetski te prometno upravljački infrastrukturni podsustav tako da je moguće utvrditi što čini željezničku infrastrukturu.

22. 3. Za ovaj parnični postupak je bitno za zaključiti kako sporna nekretnina predstavlja sastavni dio okućnice objekta u vlasništvu tužiteljice te ne predstavlja željezničku infrastrukturu, što znači da nema status javnog dobra u općoj uporabi, već je postala vlasništvo prednika tužiteljice, odnosno sada vlasništvo same tužiteljice. Činjenica da je došlo do greške katastarskog plana, prema navodima vještaka u nalazu i mišljenju, kojim je na mjestu današnje čest. br. 1050/28 K. O. [katastarska općina] bila evidentirana čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koja je naknadno smještena na lokaciju na kojoj je ona danas prema službenim podacima katastarskog plana ide u prilog ovakvom utvrđenju suda, odnosno da na današnjoj nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica] nikada nije bilo željezničke infrastrukture. Naime, kao suvlasnici nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koja se ranije nalazila na mjestu današnje kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] upisana je upravo JŽ [adresa], majka tužiteljice te BM odnosno sama tužiteljica imenom koje je ranije nosila.

23. Slijedom svega naprijed navedenog valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice pa je odlučeno kao u izreci.

24. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 dalje: ZPP-a). Budući da je tužitelj u cijelosti uspio u tužbenom zahtjevu istom je priznat trošak postupka i to sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Đ. 7. toč.1, trošak za sastav tužbe od dana 26. svibnja 2015. godine u iznosu do 200,00 eura, trošak pristupa na ročište dana 31. ožujka 2016. godine u iznosu do 50,00 eura, trošak za pristup na ročište dana 25. travnja 2016. godine u iznosu od 200,00 eura, trošak pristupa na ročište dana 06. srpnja 2020. godine u iznosu od 50,00 eura, trošak pristupa na ročište dana 19. listopada 2020. godine u iznosu od 50,00 eura, trošak pristupa na ročište dana 14. prosinca 2020. godine u iznosu od 200,00 eura, trošak pristupa na ročište dana 29. ožujka 2021. godine u iznosu od 200,00 eura, trošak pristupa na ročište dana 13. travnja 2021. godine u iznosu do 200,00 eura, trošak za pristup na ročište dana 04. svibnja 2021. godine u iznosu od 200,00 eura, trošak za pristup na ročište dana 14. lipnja 2021. godine u iznosu od 50,00 eura, trošak za pristup na ročište dana 08. srpnja 2021. godine u iznosu od 200,00 eura, trošak za pristup na ročište dana 31. kolovoza 2021. godine u iznosu od 50,00 eura, trošak za pristup na ročištu dana 22. rujna 2021. godine u iznosu od 200,00 eura, trošak za pristup na ročište dana 20. prosinca 2022. godine u iznosu do 200,00 eura, pristup na ročište dana 22. svibnja 2025. godine u iznosu do 200,00 eura, pristup na ročište dana 14. listopada 2025. godine u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište dana 09. prosinca 2025. godine u iznosu od 200,00 eura, trošak za pristup na ročište dana 03. veljače 2026. godine u iznosu do 200,00 eura, trošak za pristup na ročište dana 11. ožujka 2026. godine, trošak za sastav podneska od dana 03. svibnja 2016. godine u iznosu do 100,00 eura, trošak za sastav podnesak od dana 17. svibnja 2017. godine, trošak za sastav podneska od dana 30. lipnja 2021. godine u iznosu od 200,00 eura, trošak za sastav podneska od dana 22. svibnja 2024. godine u iznosu od 50,00 eura, trošak podneska od dana 05. svibnja 2025. godine u iznosu od 200,00 eura, trošak podneska od dana 23. rujna 2025. godine u iznosu od 200,00 eura, trošak predujma za očevidu u iznosu od 530,89 eura, trošak za pristup na očevid dana 31. ožujka 2017. godine u iznosu od 200,00 eura, trošak predujma za očevid u iznosu od 300,00 eura te trošak za pristup na očevid dana 11. lipnja 2025. godine u iznosu od 200,00 eura, trošak punomoćnika za prijem pismena u iznosu od 132,72 eura, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu do 54,46 eura te trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 53,09 eura. Dakle, ukupan trošak parničnog postupka u iznosu od 5.421,16 eura.

U Šibeniku, 29. travnja 2026. godine

SUTKINJA

Martina Miletić Lovrić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

Žalba se podnosi putem ovog suda za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka sud i protivnu stranu.

DN-a:

- tužiteljici po punomoćnici Barbari Škugor Juričev, odvjetnici u Šibeniku

- BM JM, [adresa]

- Krnić Ana, Gornji Krnići 29, Konjevrati

- VŽ iz [adresa]

- VŽ VM iz [adresa] CM iz [adresa]

- za tuženika Ad6 ŠM i Ad7) Jakelić Milenko punomoćnik Šime Mrdeža, odvjetnik u Šibeniku

- TM, 6 [adresa], Kanada

- OM, 6 [adresa], Kanada

- SM, 6 [adresa], Kanada

- FM, 6 [adresa], Kanada

- Klanjčić Zlata, 152 Harold St, Thorn Bury [adresa], Victoria, Australija

- HŽ Infrastruktura d.o.o. Mihanovićeva 12, Zagreb