Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-34/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sutkinji Tihani Cišper, sucu pojedincu, u ostavinskom predmetu iz pokojnog ZC, OIB: [osobni identifikacijski broj], sina Z, rođenog **.**.1949., a umrlog **.**.2017., državljanina Republike Hrvatske, odlučujući o žalbi nasljednice JC protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku poslovni broj O- 535/2025-62 od 17. rujna 2025., 29. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba nasljednice JC kao osnovana te preinačava rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku poslovni broj O- 535/2025-62 od 17. rujna 2025. i rješava:

Odbijaju se prijedlozi [adresa], ZCV i JCV za raspoređivanje naknadno pronađene imovine iza pokojnog ZC.

II. Odbija se zahtjev nasljednice JC za naknadom troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem utvrđena je naknadno pronađena imovina iza pokojnog ZC, njegovom nasljednicom proglašena je temeljem zakona i nasljedničkih izjava kći ŠC te su zakonski nasljednici ŠC, TC i VC upućeni da u parnici odnosno u upravnom postupku dokažu da predmetne nekretnine ne spadaju u naknadno pronađenu ostavinsku imovinu iza pok. ZC.

2. Nasljednica ŠC podnijela je žalbu protiv navedenog rješenja zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Osporava ovlaštenje [adresa], ZCV i JCV da pokreću postupak radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine te osporava sastav naknadno pronađene imovine, odnosno osporava da je ostavitelj u trenutku smrti bio vlasnik nekretnina koje navode predlagatelji kao naknadno pronađenu imovinu. Predlaže uvažiti žalbu, preinačiti pobijano rješenje odbacivanjem prijedloga podnesenih od neovlaštenih predlagatelja te zahtijeva troškove postupka i troškove sastava žalbe u iznosu 27.279,69 eura.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nasljednice JC je osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25. - dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno članku 365. stavak 2. ZPP-a u vezi članka 381. ZPP-a i članka 175. stavak 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19. – dalje: ZN/03).

6. Iza pokojnog ZC provedena je ostavinska rasprava te je javna bilježnica Javorka Martinić iz Zaboka donijela rješenje o nasljeđivanju poslovni broj P-436/17, UPP-OS-47/17 od 16. listopada 2017. kojim je utvrđena ostavinska imovina te je nasljednicom u cijelosti proglašena kći ostavitelja ĆC.

7. Republika Hrvatska (Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Krapina, Ispostava Zabok) te ŠCV i TCV podnijeli su prijedloge za provođenje postupka radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine ostavitelja te navode da je ostavitelj vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Dubašnica.

8. Žaliteljica osporava [adresa], ŠCV i TCV ovlaštenje za podnošenje prijedloga za raspoređivanje naknadno pronađene imovine i tvrdi da takvo ovlaštenje imaju samo nasljednici te da prvostupanjski sud nije bio ovlašten voditi postupak po prijedlogu neovlaštenih osoba.

9. Na ovakve žalbene navode valja odgovoriti da je člankom 234. stavak 1. ZN/03 propisano da ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem, sud neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku. Stavkom 2. istog članka određuje da ako prije nije bila vođena ostavinska rasprava, sud će je po službenoj dužnosti provesti samo ako su pronađene nekretnine ili s njima izjednačena prava, dok je stavkom 3. tog članka propisano da ako prije nije bila vođena ostavinska rasprava, a pronađene su pokretnine ili s njima izjednačena prava, sud će provesti ostavinsku raspravu samo na zahtjev zainteresiranih osoba.

10. Dakle, zakon ne određuje krug osoba koje su ovlaštene predložiti provođenje postupka radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine što ujedno znači da ovlaštenje na iniciranje postupka radi raspodjele naknadno pronađene imovine nije ograničeno na ostaviteljeve nasljednike, već su na to legitimirane sve osobe koje imaju pravni interes da se utvrdi ostavinska imovina i nasljednici (ovakvo pravno shvaćanje izraženo je u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev- 1519/2024 od 19. veljače 2025.).

11. Republika Hrvatska, kao vjerovnik ostavitelja s osnove poreznog dugovanja i uknjiženim pravom zaloga na dijelu nekretnina, ima pravni interes da se rasporedi naknadno pronađena imovina. Također, prema pravnom shvaćanju ovog drugostupanjskog suda, pravni interes imaju ŠCV i TCV budući su s ostaviteljem 11. kolovoza 2005. sklopili Kupoprodajni ugovor za kupnju apartmana broj 6-A, površine 47,90 m2 koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na kat. čest. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je u zemljišnoj knjizi pod brojem Z-411/09 od 27. siječnja 2009 i Z-6020/09 od 5. listopada 2009. zabilježeno odbijajuće rješenje njihovog prijedloga. Stoga nisu osnovani žalbeni navodi nasljednice da se radi o prijedlogu neovlaštenih osoba i da prvostupanjski sud nije bio ovlašten voditi postupak radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine.

12. Međutim, osnovano u žalbi navodi žaliteljica da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo s obzirom na sadržaj izjava zakonskih nasljednika JC, VC i TC u pogledu sastava naknadno pronađene imovine.

13. Ostavina se sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti te ostavinski sud ostavinsku imovinu utvrđuje onako kako su je prijavili nasljednici, osim ako se radi o imovini koja se ne može naslijediti zbog svoje prave prirode ili po zakonu. U tom smislu sud će kao ostavinsku imovinu utvrditi i nekretnine koje nisu upisane u zemljišnu knjigu kao vlasništvo ostavitelja, jer ostavinski sud ne utvrđuje jesu li na strani ostavitelja ispunjene pretpostavke stjecanja prava vlasništva. U takvom slučaju se rješenje o nasljeđivanju ili rješenje o naknadno pronađenoj imovini neće moći provesti u zemljišnoj knjizi, međutim to ne sprečava zakonske nasljednike da takve nekretnine prijave kao ostavinsku imovinu (naknadno pronađenu imovinu) i da ostavinski sud istu rasporedi. Argumentum a contrario, u slučaju da je ostavitelj upisan u zemljišnu knjigu kao vlasnik nekretnina, a zakonski nasljednici te nekretnine nisu prijavili kao ostavinsku imovinu (naknadno pronađenu ostavinu) ili, kao u ovom slučaju, osporavaju da je ostavitelj bio vlasnik tih nekretnina u trenutku smrti, tada ostavinski sud, bez obzira na podatke iz zemljišne knjige kao javne isprave, nema zakonskog uporišta za raspoređivanje takvih nekretnina, a sve iz razloga što se ostavinska imovina utvrđuje onako kako su je prijavili nasljednici.

14. U odnosu na naknadno pronađenu imovinu valja istaknuti i to da se o takvoj imovini može odlučivati samo pod pretpostavkom da se radi o imovini koja nesporno ulazi u ostavinu. U okolnostima kad je između nasljednika sporno pripada li prijavljena naknadno pronađena imovina u ostavinu i u kojem opsegu, tada sud donosi rješenje kojim se odbija prijedlog da se naknadno pronađena imovina rasporedi na nasljednike te u takvom slučaju nema mjesta donošenju rješenja kojim se raspoređuje naknadno pronađena imovina. Također nema mjesta niti donošenju rješenja o prekidu postupka, jer je ostavinski postupak u takvom slučaju već pravomoćno okončan donošenjem rješenja o nasljeđivanju.

15. Uzimajući u obzir da su zakonski nasljednici ĆC, VC i TC izjavili da nekretnine za koje predlagatelji [adresa], ŠCV i TCV predlažu da se rasporede kao naknadno pronađena imovina, ne ulaze u ostavinu jer je tim nekretninama ostavitelj raspolagao za života, zatim da se ostavina utvrđuje onako kako su je prijavili nasljednici, tada valja zaključiti da nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ne predstavljaju naknadno pronađenu imovinu ostavitelja pokojnog ZC zbog čega prijedlog za raspoređivanja naknadno pronađene imovine treba odbiti.

16. Prema tome, pogrešno je prvostupanjski sud primijenio članak 224. stavak 1. i 2. ZN/03 kada je rasporedio naknadno pronađenu imovinu te uputio nasljednike FC, VC i TC na pokretanje parnice odnosno upravnog postupka radi utvrđenja da predmetne nekretnine ne spadaju u naknadno pronađenu ostavinsku imovinu iza pokojnog ZC.

17. Slijedom navedenoga, na temelju članka 380. točka 3. ZPP-a u vezi članka 373. točka 3. ZPP-a i članka 175. stavak 2. ZN/03, valjalo je uvažiti žalbu nasljednice JC kao osnovanu i preinačiti prvostupanjsko rješenje te riješiti kao u izreci.

18. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na članku 191. stavak 1. ZN/03 te je zahtjev nasljednice JC odbijen kao neosnovan budući u ostavinskom postupku svaka stranka snosi svoje troškove, dok prema članku 191. stavak 3. ZN-a sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi troškove drugoj stranci koje joj je prouzročila očito nesavjesnim postupkom, što znači da takvu eventualno obvezu ima stranka u postupku, a predlagatelji [adresa], ŠCV i TCV (od kojih žaliteljica zahtijeva naknadu troškova postupka) se ne mogu smatrati strankama u smislu članka 179. ZN-a.

Velikoj Gorici 29. travnja 2026.

Sutkinja

Tihana Cišper