Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: Pn-1228/2025-25

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji tog sutkinji Ivani Galić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja US iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Stjepanu Babić, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., [adresa], OIB: 26187994862, zastupanog po punomoćnici ŽS, mag. iur., zaposlenici tuženika, temeljem generalne punomoći Su-189/26, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 19. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Stjepana Babić, odvjetnika i punomoćnice tuženika ŽS, zaposlenice tuženika, po gen. pun. Su-189/26, dana 29. travnja 2026. godine

    p r e s u d i o  j e

    I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., [adresa], OIB: 26187994862 isplatiti tužitelju ĐS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] s osnova neplaćene razlike rente za tuđu pomoć i njegu iznos od 675,36 EUR sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, i to na iznos od:

    237,60 EUR od 15.03.2025. pa do isplate

    36,48 EUR od 15.04.2025. pa do isplate

    36,48 EUR od 15.05.2025. pa do isplate

    36,48 EUR od 15.06.2025. pa do isplate

    36,48 EUR od 15.07.2025. pa do isplate

    36,48 EUR od 15.08.2025. pa do isplate

    36,48 EUR od 15.09.2025. pa do isplate

    36,48 EUR od 15.10.2025. pa do isplate

    36,48 EUR od 15.11.2025. pa do isplate

    36,48 EUR od 15.12.2025. pa do isplate

    36,48 EUR od 15.01.2026. pa do isplate

    36,48 EUR od 15.02.2026. pa do isplate

    36,48 EUR od 15.03.2026. pa do isplate,

    po godišnjoj stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve to u roku od 15 dana.

    II. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., [adresa], OIB: 26187994862 plaćati tužitelju ĐS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] daljnju rentu s osnova tuđe pomoći i njege u iznosu od 237,60 EUR mjesečno, počevši od 01.04.2026. pa nadalje, a koji mjesečni iznosi dospijevaju svakog 15. u mjesecu za tekući mjesec, sve sa zakonskim zateznim kamatama po godišnjoj stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve to u roku od 15 dana.

    III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 2.337,50 EUR, u roku od 15 dana.

    IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška ovog postupka.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj u tužbi od 13.06.2025. navodi da tuženik plaća tužitelju mjesečnu rentu s osnova tuđe pomoći njege, a koja je ostvarena temeljem presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-3592/1992, , Pn-6443/1995, Pn-290/1998, izvansudske nagodbe sa tuženikom i to 62 AOF 8121/2002 (RT 1169/15 od 07.02.2019. i 62 AOF-8121/2002 (RT 1169/2015) od 09.06.2022., a sve stoga jer je tužitelj stradao u prometnoj nesreći dana 11.03.1992. godine, te je tužitelju potrebna tuđa pomoć i njega 12 sati tjedno odnosno 48 sati mjesečno. Cijena neto sata tuđe pomoći i njege utvrđivana je prema prosječnoj plaći NKV radnika u Republici Hrvatskoj. S obzirom da je od nagodbe stranka AOF-8121/2002 (RT 1169/2015) od 09.06.2022, a kojom je određen iznos rente od 1.032,00 kn tj. sada 136,97 EUR nastupilo povećanje visine vrijednosti neto plaće NKV radnika u RH na iznos od srpanja 2024. pa nadalje od 894,00 EUR. Kada se mjesečni iznos neto plaće NKV radnika u RH od 894,00 EUR podjeli sa 185 radnih sati u mjesecu dobiva se iznos od 4,83 EUR. Nadalje, kada se iznos od 4,83 EUR (cijena jednog sata) pomnoži sa 48 sati (mjesečni broj sati potrebne tuđe pomoći i njege tužitelju) dobije se iznos od 231,84 EUR. Dakle, tužitelj smatra da bi mjesečna renta bi sada trebala iznositi 231,84 EUR, a koliku tužitelj tužbom u ovom predmetu i potražuje. Tužitelj se u mirnom postupku 13.03.2025. obratio tuženiku tražeći povećanje rente, no tuženik je odbio zaključiti nagodbu sa tuženikom. S obzirom na navedeno, tužitelj u tužbi predlaže donošenje presude

    -(Ad I) kojom se nalaže tuženiku plaćati tužitelju počevši od 01.03.2025. rentu s osnova tuđe pomoći i njege u iznosu od 231,84 EUR mjesečno do svakog 15-og u mjesecu za tekući mjesec, sve sa zakonskim zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate,

    -(Ad II) kojom se nalaže tuženiku naknaditi tužitelju troškove ovog parničnog postupka.

    2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 10.07.2025. navodi da tuženik čini nespornim činjenicu da je temeljem pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-640/2011 od 28.12.2014. godine, utvrđena obveza tuženika na plaćanje rente s osnova tuđe pomoći i njege u korist tužitelja, u opsegu od 48 sati mjesečno. Također, tuženik čini nespornim činjenicu da je visina mjesečnog iznosa rente u razdoblju nakon donošenja navedene presude, temeljem sporazuma stranaka usklađivana, tj. povećavana. Posljednje, zaključenom nagodbom od 09.06.2022. godine, utvrđena je obveza tuženika na plaćanje rente u mjesečnom iznosu od 152,90 EUR / 1.152,00 kn. Navedeni iznos mjesečne rente s osnova tuženik je redovito isplaćivao tužitelju svakomjesečno. Nadalje, nesporno je da je tužitelj prije podnošenja ove tužbe, dana 19.03.2025. godine, podnio tuženiku zahtjev za povišenje rente, te da je tuženik obavijestio tužitelja da je u mogućnosti udovoljiti navedenom zahtjevu na način da umjesto dosadašnjeg iznosa od 152,90 EUR, ubuduće plaća povišeni iznos rente u mjesečnom iznosu od 201,12 EUR. Navedeni povišeni iznos mjesečne rente od 201,12 EUR tuženik isplaćuje tužitelju počev od 01.04.2025. godine. Tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Naime, tuženik smatra da plaćanjem povišenog iznosa rente s osnova tuđe pomoći i njege, koju rentu od 01.04.2025. godine plaća u mjesečnom iznosu od 201,12 EUR, u cijelosti izvršava svoju obvezu prema tužitelju, te da je navedeni iznos u skladu s ranije utvrđenom metodologijom obračuna rente za istoga. Zahtjevu tužitelja za povišenjem rente tuženik se protivi u cijelosti iz razloga jer smatra da tužitelj nije pružio dokaze o visini mjesečnog iznosa koji potražuje, odnosno, nije priložio dokaze o visini neto plaće NKV radnika na području RH, a koja plaća je prema ranijim presudama bila orijentir za utvrđivanje visine mjesečnog iznosa rente. Samim time, tužitelj nije dokazao da su u konkretnom slučaju nastupile okolnosti iz odredbe članka 1096. ZOO-a, značajne za donošenje odluke o povišenju buduće rente. Ovo tim više što tuženik, od 01.04.2025. godine isplaćuje tužitelju rentu u mjesečnom iznosu od 201,12 EUR, pa stoga drži da tužitelju nije dao razloga za podnošenje predmetne tužbe. Dokaznom prijedlogu tužitelja za pribavom podataka od Zavoda za statistiku RH tuženik se protivi kao paušalnom i neodređenom, jer tužitelj nije naveo koje to konkretno podatke predlaže pribaviti službenim putem. Također, tuženik se protivi i zahtjevu tužitelja za povišenjem rente počev od 01.03.2025. godine, kako to isti potražuje tužbom, te smatra da se povišenje iste, sukladno važećim zakonskim propisima, može tražiti od podnošenja tužbe, a nikako retroaktivno. Slijedom svega iznesenoga, tuženik se tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja protivi u cijelosti, te predlaže isti odbiti kao neosnovan, uz obvezivanje istoga na naknadu prouzročenog parničnog troška tuženiku.

    3. Tužitelj je, a nakon provođenja financijskog vještačenja u ovom predmetu na koje tužitelj nije imao primjedbi, u podnesku od 10.03.2026. preinačio (na način da je isti povećao) tužbeni zahtjev, navodeći da tužitelj s obzirom na nalaz i mišljenje vještaka za knjigovodstvo od 11.12.2025. usklađuje tužbeni zahtjev tako da sada potražuje isplatu i to sa zakonskim zateznim kamatama za svakog 15. u mjesecu: za ožujak 2025. 237,60 EUR, te mjesečnu razliku od 36,48 EUR od travnja 2025. do ožujka 2026 (ukupno 675,36 EUR), te daljnju rentu od travnja 2026. pa nadalje u iznosu od 237,60 EUR mjesečno. Naime, tuženik u spornom periodu nije plaćao puni iznos povećanja rente, te i nadalje uplaćuje tužitelju samo 201,12 EUR umjesto 237,60 EUR, dakle 36,48 EUR manje nego što bi trebao plaćati. S obzirom na navedeno, tužitelj predlaže donošenje slijedeće presude:

    ''I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., [adresa], platiti (s osnova neplaćene razlike rente za tuđu pomoć i njegu) tužitelju iznos od 675,36 EUR sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, i to na iznos od 237,60 EUR od 15.03.2025. pa do isplate

    36,48 EUR od 15.04.2025. pa do isplate

    36,48 EUR od 15.05.2025. pa do isplate

    36,48 EUR od 15.06.2025. pa do isplate

    36,48 EUR od 15.07.2025. pa do isplate

    36,48 EUR od 15.08.2025. pa do isplate

    36,48 EUR od 15.09.2025. pa do isplate

    36,48 EUR od 15.10.2025. pa do isplate

    36,48 EUR od 15.11.2025. pa do isplate

    36,48 EUR od 15.12.2025. pa do isplate

    36,48 EUR od 15.01.2026. pa do isplate

    36,48 EUR od 15.02.2026. pa do isplate

    36,48 EUR od 15.03.2026. pa do isplate,

    po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

    II. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., [adresa], plaćati tužitelju ĐS daljnju rentu s osnova tuđe pomoći i njege u iznosu od 237,60 EUR mjesečno, počevši od 01.04.2026. pa nadalje, a koji mjesečni iznosi dospijevaju svakog 15. u mjesecu za tekući mjesec, sve sa zakonskim zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

    III. Nalaže se tuženiku da plati tužitelju troškove parničnog postupka u roku od

    15 dana pod prijetnjom ovrhe.''

    4. Na ročištu od 19.03.2026. tuženik se usprotivio preinaci tužbenog zahtjeva kao u podnesku tužitelja od 10.03.2026., no na istom ročištu sud je dopustio tužitelju preinaku tužbenog zahtjeva kao u podnesku od 10.03.2026., iako se tuženik toj preinaci usprotivio, a sve primjenom odredbe čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), a stoga jer je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama i stoga jer tužitelj, bez svoje krivnje, nije mogao preinačiti tužbeni zahtjev do zaključenja prethodnog postupka, a imajući u vidu da je tužbeni zahtjev usklađen s provedenim financijskim vještačenjem u ovom predmetu, a upravo sud temeljem odredbe čl. 259. st. 1. ZPP-a rukovodi vještačenjem, odnosno određuje zadatak vještaku, pa tužitelji prije povođenja vještačenja u ovom predmetu nije mogao znati kakav će biti nalaz i mišljenje vještaka. Osim toga, tužitelj zatraženom preinakom nije promijenio identitet svog tužbenog zahtjeva koji je u slučaju generičkog zahtjeva kao što je ovaj, određen činjeničnom osnovom, već tužitelj u preinačenom zahtjevu temeljem iste činjenične osnove zahtijeva isplatu višeg iznosa, čime on nije promijenio istovjetnost zahtjeva, nego je riječ o istom zahtjevu o kojem parnica već teče od podnošenja tužbe i glede kojeg tužitelj ne može s uspjehom pokrenuti novi parnični postupak.

    5. Tuženik je na ročištu od 19.03.2026., a u odnosu na preinačeni tužbeni zahtjev, naveo da ostaje kod ranije danog odgovora na tužbu i svih do tada iznesenih navoda. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti, traži trošak u visini sudske pristojbe.

    6. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u zahtjev tužitelja za povišenje rente upućen tuženiku dana 13.03.2025. (list 4 spisa), e-mail korespondenciju između punomoćnika tužitelja i tuženika od 24.03.2025. do 26.03.2025. (list 5 – 7 spisa), presudu Općinskog suda u Zagrebu posl.br. Pn-290/98 od 24.10.2003. s potvrdom pravomoćnosti i ovršnosti (list 8 – 13 spisa), izvansudske nagodbe zaključene između stranaka dana 07.02.2019. i 09.06.2022. (list 14 – 15 spisa), nalaz vještaka Ivana Tkaleca u predmetu Općinskog suda u Zagrebu posl.br. Pn-290/98 od 17.12.2002. (list 16 – 18 spisa), izvadak po transakcijskom računu tuženika sa stanjem na dan 03.04.2025. (list 29 – 33 spisa), obavijest tuženika o isplati štete tužitelju od 10.04.2025. (list 34 spisa), dopis Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske od 10.10.2025. (list 43 spisa), u e-mail korespondenciju između zaposlenice tuženika i Hrvatskog zavoda za statistiku od 10. i 11.07.2025. (list 49 – 50 spisa) i u Kolektivni ugovor za graditeljstvo objavljen u Narodnim novinama 12.02.2025. (list 61-79 spisa). Sud je proveo financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o., Zagreb od 11.12.2025. (list 51 – 54 spisa), te je vještaka Zrinka Ručevića saslušao na ročištu od 19.03.2026. (list 87 spisa).

    7. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz pojedinačno, kao i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, a temeljem odredbe čl. 8. ZPP-a, te primjenjujući materijalno pravo na tako utvrđeno činjenično stanje sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev (kao u podnesku tužitelja od 10.03.2026.) osnovan.

    8. Među strankama nije sporno, a isto proizlazi i iz presude Općinskog suda u Zagrebu posl.br. Pn-290/98 od 24.10.2003. s potvrdom pravomoćnosti i ovršnosti (list 8 – 13 spisa), izvansudske nagodbe zaključene između stranaka dana 07.02.2019. i 09.06.2022. (list 14 – 15 spisa) i nalaza vještaka Ivana Tkaleca u predmetu Općinskog suda u Zagrebu posl.br. Pn-290/98 od 17.12.2002. (list 16 – 18 spisa):

    - da je tužitelj ozlijeđen u prometnoj nesreći dana 11.03.1992. uslijed čega mu je trajno potrebna tuđa pomoć i njega,

    - da je tuženik tužitelju temeljem presuda Općinskog suda u Zagrebu posl.br. Pn- 3592/1992, Pn-6443/1995 i Pn-290/1998, presude ovoga suda posl. br. Pn- P- 640/2011 od 28.12.2014. i temeljem dvije izvansudske nagodbe stranaka broj 62 AOF 8121/2002 (RT 1169/15) od 07.02.2019. i 62 AOF-8121/2002 (RT 1169/15) od 09.06.2022. dužan plaćati rentu s osnova tuđe pomoći i njege, s tim da je tužitelju potrebna tuđa pomoć i njega 12 sati tjedno odnosno 48 sati mjesečno,

    - da je tuženik temeljem izvansudske nagodbe stranaka broj 62 AOF-8121/2002 (RT 1169/15) od 09.06.2022. dužan plaćati rentu tužitelju u mjesečnom iznosu od 1.152,00 kn, odnosno sada 152,90 EUR (po fiksnom tečaju konverzije koji za 1 EUR iznosi 7,53450 kn) počevši od 01.06.2022.

    9. Nadalje, a uvidom u zahtjev tužitelja za povišenje rente upućen tuženiku dana 13.03.2025. (list 4 spisa), e-mail korespondenciju između punomoćnika tužitelja i tuženika od 24.03.2025. do 26.03.2025. (list 5 – 7 spisa), izvadak po transakcijskom računu tuženika sa stanjem na dan 03.04.2025. (list 29 – 33 spisa) i u obavijest tuženika o isplati štete tužitelju od 10.04.2025. (list 34 spisa), s tim da niti ovo među strankama nije sporno, sud je utvrdio da tuženik, a postupajući po zahtjevu tužitelja za povišenje rente od 13.03.2025. (list 4 spisa), a za koji zahtjev tuženik tvrdi da ga je primio 19.03.2025. i u kojem tužitelj zahtjeva povišenje rente počevši od srpnja 2024. na iznos od 250,00 EUR mjesečno, tužitelju počevši s 01.04.2025. isplaćuje rentu u mjesečnom iznosu od 201,12 EUR.

    10. Sud je dopisom od 24.09.2025. od Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske zatražio podatak o tome koliko iznosi prosječna plaća NKV radnika u razdoblju od 01.03.2025. pa nadalje, odnosno u razdoblju koje prethodi tome, a na koji upit suda je Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske odgovorio dopisom od 10.10.2025. (list 43 spisa) u kojem navodi da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća NKV radnika u Republici Hrvatskoj iznosila za III. 2025. 967,00 EUR, za IV. – VI. 2025. 966,00 EUR, a za VII. 2025. 960,00 EUR, te da su podaci za 2025. izračunati na temelju koeficijenata odnosa prosječne mjesečne isplaćene neto plaće NKV radnika u Republici Hrvatskoj prema ukupnom prosjeku za 2023. i na temelju podataka iz obrasca JOPPD, a da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća čista isplata i ne sadrži doprinose, poreze i prireze.

    11. Tuženik je u podnesku od 11.12.2025. naveo kako ne prihvaća podatke koje Državni zavod za statistiku dostavlja dopisom od 10. listopada 2025. Naime, prema navedenom dopisu prosječna neto plaća NKV radnika za II. mjesec 2025 iznosi 967 eura. Za period od IV.-VI. mjeseca iznosi 966 eura. Iz potvrde pak koju je na upit zaprimio tuženik za period od I. do IV. Mjeseca 2025. neto plaća NKV radnika u RH iznosi 951 eura, te da je dokaz tome mail Državnog zavoda za statistiku od 11.07.2025. (list 49 spisa). Kako je iz navedenog razvidno da su podaci nepouzdani i podložni interpretaciji, tuženik se protivi da se renta za tuđu pomoć za ubuduće utvrđuje temeljem ovih podataka. Isto tako tuženik predlaže da ukoliko sud i kao okvirno bude uzimao prosječnu NKV plaću za satnicu naknade tuđe pomoći, treba uzeti u obzir i slijedeće činjenice: 1.) u prijašnjim postupcima nesporno utvrđeno da je tužitelju tuđu pomoć pružala supruga besplatno, a što je jedno od osnovnih načela Obiteljskog zakona ( NN 103/15,98/19, 47/20,49/23,156/23) - načelo uzajamnog poštivanja i pomaganja svih članova obitelji opisano u članku 4. istog; 2.) Prosječna neto plaća obuhvaća različite djelatnosti kao što je građevina ili javna uprava. Zbog promijenjenih okolnosti- veća potražnja za radnom snagom u građevinarstvu i porast plaća u javnoj upravi došlo je do statističkog povećanja neto plaća NKV radnika koji nije temeljen na stvarnosti; 3.) Sud mora uzeti u obzir i činjenicu da cijena rada ne raste istim tempom kao i inflacija; 4.) Neto naknada plaće ne uključuje poreze i doprinose, ali uključuje socijalnu sigurnost, mirovinu i zdravstvenu zaštitu koja ovdje nije potrebna. Radi svega navedenog tuženik predlaže da sud kod ocjene eventualnih promijenjenih okolnosti koje utječu na promjenu iznosa rente za tuđu pomoć kod tužitelja vodi računa o činjenicama i navodima iz tog tuženikovog podneska.

    12. Uvidom u e-mail korespondenciju između zaposlenice tuženika i Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske od 10. i 11.07.2025. (list 49 – 50 spisa) sud je utvrdio je tuženik dopisom od 10.07.2025. zatražio od Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske podatke o visini prosječne neto plaće NKV radnika na području cijele RH tijekom 2024. i od 01.01.2025. do 30.06.2025., a na što je Državni zavod za statistiku dopisom od 11.07.2025. odgovorio da je prosječna mjesečna isplaćena plaća NKV radnika U RH za 2024. – 881,00 EUR, a za I. – IV. 2025. - 951,00 EUR.

    13. Uspoređujući sadržaj dopisa Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske od 10.10.2025. upućenog sudu (list 43 spisa) i e-maila Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske od 11.07.2025. upućenog tuženiku (list 49 spisa) sud je utvrdio da se u dopisu ovog Zavoda upućenom sudu (list 43 spisa) daju podaci o plaći NKV radnika za razdoblje koje je različito od razdoblja iz dopisa ovog Zavoda upućenom tuženiku (list 49 spisa). Naime, u dopisu upućenom tuženiku (list 49 spisa) daju se podaci za cijelu 2024. godinu i razdoblje od siječnja do travnja 2025., a u dopisu upućenom sudu (list 43 spisa) daju se podaci za ožujak 2025., te za razdoblje od travnja do lipnja 2025. i za srpanj 2025., pa je jasno da iznosi prosječne neto plaće NKV radnika na području cijele RH koji se navode u ovim dopisima nisu jednaki, ali to, a suprotno tvrdnji tuženika, ne upućuje na to da su podaci Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske nepouzdani i podložni interpretaciji. Osim toga, podaci koje je sud pribavio od Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske (list 43 spisa) su pribavljeni od tijela čija je metodologija rada propisana Zakonom o službenoj statistici (''Narodne novine'' broj 25/20, 124/25 i 155/23), pa je i stoga prigovor tuženika o nepouzdanosti ovih podataka neosnovan, kao i ostali navodi i prijedlozi tuženika iz podneska od 11.12.2025.

    14. Uvidom u Kolektivni ugovor za graditeljstvo objavljen u Narodnim novinama 12.02.2025. (list 61-79 spisa), a koji je dostavio tuženik, sud nije utvrdio niti jednu odlučnu, a spornu činjenicu u ovom predmetu.

    15. Sud je na prijedlog tužitelja proveo financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o., Zagreb od 11.12.2025. (list 51 – 54 spisa), a sa zadatkom sudu očitovati se na okolnost cijene jednog sata pružanja tuđe pomoći i njege u razdoblju od 01.03.2025. pa nadalje, kao i na okolnost visine naknade za pružanje tuđe pomoći i njege tužitelju u opsegu 48 sati mjesečno u razdoblju od 01.03.2025. pa nadalje, i u razdoblju od 19.03.2025. pa nadalje, a uvažavajući isplate tuženika tužitelju opisane u dokumentaciji koja prileži uz odgovor na tužbu. U svom pisanom nalazu i mišljenju vještak u bitnome navodi da je on za odgovaranje na postavljene zadatke, odnosno za utvrđivanje visine cijene sata tuđe pomoći i njege kao odgovarajući izvor podataka koriste se prosječna ostvarena primanja NKV radnika u Gradu Zagrebu (prema prebivalištu tužitelja) iz razloga što poslove pomoći u kući i njege (bez stručne medicinske njege) mogu pružati i nekvalificirane osobe. Prema tome, u nastavku nalaza očitovao se o visini cijene sata tuđe pomoći i njege na temelju podataka o prosječnim isplaćenim mjesečnim neto plaćama NKV radnika u Gradu Zagrebu. Podaci o prosječnim mjesečnim neto primanjima NKV radnika u Gradu Zagrebu pribavljeni su od Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, te je prosječna isplaćena neto plaća NKV radnika u Gradu Zagrebu prema posljednjem objavljenom podatku za 2023. iznosila 750,00 EUR. Za 2025. godinu prosječna mjesečna neto plaća NKV radnika u Gradu Zagrebu iznosila je 862,15 EUR (posljednji objavljeni podatak za 2023. usklađen postotkom povećanja prosječne neto plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj tijekom 2024. u odnosu na prosječne neto plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj tijekom 2023. nominalno povećanje za 14,80 %2) i taj će je podatak koristio do konca obrađenog razdoblja. U skladu s navedenim, cijena sata tuđe pomoći i njege izračunata je primjenom prosječnog broja radnih sati u mjesecu (174 sata) te je iznosila 4,95 EUR od 1. ožujka 2025. do dana izrade ovog nalaza i mišljenja. U skladu sa svim supra navedenim, iznos pretpostavljene mjesečne rente za tuđu pomoć i njegu za razdoblje od 1. ožujka 2025. do izrade nalaza i mišljenja vještak je dao u Tabeli 1 i to kao umnožak neto cijene jednog sata i broja sati u mjesecu koji su tužitelju potrebni za tuđu pomoć i njegu (48 sati mjesečno). Nadalje, s obzirom na dokumentaciju priloženu uz odgovor na tužbu kao i dokumentaciju naknadno pribavljenu od tuženika, nesporno je da tuženik tužitelju isplaćuje mjesečnu rentu u visini od 201,12 EUR počevši od rente za travanj 2025. Prema tome, dobiveni pretpostavljeni iznos mjesečne rente stavlja se u odnos s mjesečnom rentom koju tužitelju isplaćuje tuženik počevši od rente za travanj 2025. te se iskazuju razlike.

    16. U skladu s utvrđenjima i izračunima iz nalaza vještak je mišljenja kako slijedi:

    - cijena jednog sata tuđe pomoći i njege u razdoblju od 1. ožujka 2025. do dana izrade ovog nalaza i mišljenja iznosi 4,95 EUR,

    - pretpostavljena renta na ime tuđe pomoći i njege koja je tužitelju bila potrebna u razdoblju od 1. ožujka 2025. do dana izrade ovog nalaza i mišljenja, iznosila je ukupno 2.376,00 EUR,

    - ako sud utvrdi da tužitelju pripada pravo na povišenje rente od 1. ožujka 2025. tada ukupna neisplaćena renta za tuđu pomoć i njegu za razdoblje od 1. ožujka 2025. do zaključno prosinca 2025. iznosi ukupno 565,92 EUR; pojedini mjesečni iznosi razlika dani su u stupcu ‘h’ Tabele 1 iz nalaza,

    - počevši od 1. siječnja 2026., na bazi prosjeka posljednjih šest obrađenih mjeseci, mjesečna renta na ime tuđe pomoći i njege iznosi 237,60 EUR (povećanje za 36,48 EUR u odnosu na mjesečnu rentu koju tužitelj prima).

    Vještak napominje da su iznosi iz nalaza i mišljenja iskazani isključivo u eurima, u skladu s odredbama članka 13. stavka 5. i članka 57. stavka 2. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 57/2022. i 88/2022.).

    17. Tužitelj nije imao primjedbi na provedeno vještačenje, te je sukladno istome konačno postavio svoj tužbeni zahtjev, dok je tuženik u podnesku od 21.01.2026. provedenom financijskom vještačenju prigovorio u bitnome navodeći da da nalaz vještaka ima određene manjkavosti, osim onih koje je već naveo u podnesku od 11.12.2025. Kao što je već rečeno u prijašnjim postupcima nesporno je utvrđeno da je tužitelju tuđu pomoć pružala supruga besplatno, a što je jedno od osnovnih načela Obiteljskog zakona (NN 103/15,98/19, 47/20,49/23,156/23) - načelo uzajamnog poštivanja i pomaganja svih članova obitelji opisano u članku 4. istog. Visina takve naknade utvrđuje se prema neto zaradi osobe koja bi u mjestu u kojem je tuđa pomoć pružana bila sposobna pružati takvu uslugu, a ako takva osoba ne postoji visina naknade štete dosuđuje se prema slobodnoj ocjeni suda primjenom čl. 223. ZPP-a. Tuđa pomoć koja je ovdje utvrđena u naravi predstavlja nekvalificirane poslove bez težih uvjeta rada. Prosječna plaća NKV radnika obuhvaća i poslove bez otežanih uvjeta rada i one sa otežanim uvjetima rada. Nekvalificirani poslovi prema uvjetima rada su oni koji ne zahtijevaju visoku stručnu spremu, ali mogu biti izuzetno zahtjevni zbog specifičnih opasnosti, napora ili uvjeta poput teškog fizičkog rada (npr. dizanje tereta > 25/15 kg), rada na visini, izloženosti opasnim kemikalijama (olovo, kiseline) ili štetnoj mikroklimi, buci, vibracijama, te opasnostima u prometu, zdravstvu, rudarstvu, i drugim sektorima, pri čemu se ti poslovi definiraju pravilnicima o zaštiti na radu. Primjerice, prema Kolektivnom ugovoru u graditeljstvu ( NN 24/2025) dodatak na plaću zbog otežanih uvjeta rada može ići i do 50% na osnovnu plaću, a dokaz tome je Kolektivni ugovor u graditeljstvu NN 24/2025. Većina neto plaća NKV radnika temeljem kojih vještak izrađuje svoj nalaz obuhvaća upravo poslove u građevinarstvu čija je djelatnost narasla od potresa do danas, pa se ne može uzeti kao objektivna za utvrđenje cijene sata tuđe pomoći u konkretnom slučaju, već se ista mora kritički ocijeniti uzimajući u obzir i okolnosti konkretnog slučaja, kao i sve prethodno navedeno. Radi svega navedenog tuženik predlaže da sud kod ocjene eventualnih promijenjenih okolnosti koje utječu na promjenu iznosa rente za tuđu pomoć kod tužitelja vodi računa o činjenicama i navodima iz ovog podneska.

    18. Sud je radi usmenog obrazlaganja nalaza i mišljenja, kao i radi očitovanja na primjedbe tuženika saslušao vještaka Zrinka Ručevića na ročištu od 19.03.2026. (list 87 spisa), te je vještak tom prilikom naveo: ''Ja sam prije današnjeg ročišta proučio primjedbe tuženika iz podneska od 21.01.2026. te se na iste očitujem kako slijedi. Tuženik u tom podnesku navodi da sam u primjeni podataka o prosječnim neto mjesečnim primanjima NKV radnika u Zagrebu uzeo u obzir i primanja radnika u građevinarstvu, za koje se dobro znade da su im se plaće povisile zbog potresa u Zagrebu i Petrinji prije nešto manje od pet odnosno šest godina, u pogledu čega mogu reći da sam izračune u ovom predmetu kao i u brojnim drugim predmetima iste pravne osnove sačinio polazeći od dugogodišnje usuglašene sudske prakse prema kojoj, a imajući u vidu da pomoć u kući i njegu bez stručne medicinske njege mogu pružati nekvalificirane osobe, sačinio polazeći od podataka o prosječnim primanjima takvih nekvalificiranih osoba u mjestu prebivanja tužitelja, dakle na bazi podataka o objavljenim prosječnim mjesečnim neto primanjima NKV radnika u gradu Zagrebu, a kako su ista bila objavljena za grad Zagreb za 2023., taj sam podatak uskladio prema postotku nominalnog povećanja prosječne neto plaće isplaćene u RH tijekom 2024. u odnosu na iste te plaće tijekom 2023., a svi navedeni podaci su oni koje je prikupio, obradio i objavio Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (na stranici 2 naveo sam točan izvor podataka na kojima se isti mogu provjeriti). Napominjem da je u međuvremenu objavljen podatak o porastu prosječne neto plaće isplaćene u RH tijekom 2025. u odnosu na 2024., pa bi primjenom tih podataka moji izračuni bili još veći. Slijedom svega iznesenog, u cijelosti ostajem kod danog nalaza i mišljenja.'' Na posebno pitanje tuženika vještak je odgovorio: ''Na pitanje da li sam uzeo u obzir da je ovdje tužitelj 1957. godište, pa da bi mu zbog godina svakako trebala pomoć u kući odgovaram da navedeno nadilazi područje moje stručnosti pa se o navedenom ne mogu očitovati.''

    19. Tuženik nakon saslušanja vještaka nije imao daljnjih primjedbi na provedeno financijsko vještačenje, a sud provedeno financijsko vještačenje prihvaća u cijelosti, jer je vještak svoj nalaz i mišljenje izradio savjesno, stručno, objektivno i na temelju brižljive analize sve raspoložive dokumentacije koja prileži spisu, te u potpunosti sukladno zadatku suda, a vještak je prilikom saslušanja precizno i argumentirao odgovorio na sva pitanje i primjedbe tuženika, te ih tako otklonio kao neosnovane.

    20. Slijedom ovako provedenih i ocijenjenih dokaza, a osobito imajući u vidu:

    -da je tuženik temeljem sudske odluke dužan plaćati tužitelju rentu s osnova tuđe pomoći i njege, s tim da je tužitelju potrebna tuđa pomoć i njega 12 sati tjedno odnosno 48 sati mjesečno,

    - da je tuženik od 09.06.2022. dužan plaćati i plaćao je rentu tužitelju u mjesečnom iznosu od 152,90 EUR mjesečno, a da tuženik od 01.04.2025. isplaćuje rentu tužitelju u mjesečnom iznosu od 201,12 EUR,

    - da je tužitelj zahtjevom upućenim tuženiku 13.03.2025. (list 4 spisa), a za koji zahtjev tuženik tvrdi da ga je primio 19.03.2025., zahtijevao od tuženika povišenje rente,

    - da se prema ustaljenoj sudskoj praksi u istovrsnim predmetima u kojima se utvrđuje visina naknade za nestručnu tuđu pomoć i njegu se visina takve naknade u sudskim postupcima utvrđuje prema prosječnoj plaći NKV radnika u mjestu prebivališta primatelja tuđe pomoći i njege,

    - da je provedenim financijskom vještačenjem u ovom predmetu, a koje je vještačenje provedeno koristeći se podacima o prosječnoj plaći NKV radnika u mjestu prebivališta tužitelja, utvrđeno da cijena jednog sata tuđe pomoći i njege u razdoblju od 01.03.2025. do izrade nalaza i mišljenja u ovom predmetu (11.12.2025.) iznosi 4,95 EUR, a da počevši od 01.01.2026., na bazi prosjeka posljednjih šest obrađenih mjeseci, mjesečna renta na ime tuđe pomoći i njege iznosi 237,60 EUR, što je povećanje za 36,48 EUR u odnosu na mjesečnu rentu koju tužitelj prima,

    - da je povećanje plaće NKV radnika u mjestu prebivališta tužitelja svakako predstavlja znatnu promjenu okolnosti koje je sud imao na umu prilikom donošenja ranije odluke, odnosno okolnosti prilikom sklapanja izvansudske nagodbe stranaka broj 62 AOF- 8121/2002 (RT 1169/15) od 09.06.2022.

    21. Stoga, a kako je tužitelj zahtjevom upućenim tuženiku 13.03.2025. (list 4 spisa) zahtijevao od tuženika povišenje rente, te kako je sud provođenjem dokaza u ovom predmetu, a osobito provođenjem financijskog vještačenja u ovom premetu utvrdio da su se znatno promjenu okolnosti koje je sud imao na umu prilikom donošenja ranije odluke, odnosno okolnosti prilikom sklapanja izvansudske nagodbe stranaka broj 62 AOF-8121/2002 (RT 1169/15) od 09.06.2022., te da, a primjenom podataka o prosječnoj plaći NKV radnika u mjestu prebivališta tužitelja, cijena jednog sata nestručne tuđe pomoći i njege u razdoblju od 01.03.2025. do izrade nalaza i mišljenja u ovom predmetu (11.12.2025.) iznosi 4,95 EUR, a da počevši od 01.01.2026. mjesečna renta na ime tuđe pomoći i njege iznosi 237,60 EUR, što je povećanje za 36,48 EUR u odnosu na mjesečnu rentu koju tužitelj prima, to je sud primjenom odredbi čl. 1096., čl. 1086. i čl. 29. st. 1., te čl. 1088. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 - dalje: ZOO) utvrdio da tužitelju pripada pravo na povišenje rente počevši od ožujka 2025. i to na iznos od 237,60 EUR mjesečno, a što je povećanje za 36,48 EUR u odnosu na mjesečnu rentu koju tužitelj prima od 01.04.2025. (iznosu od 201,12 EUR), pa je sud stoga usvojio u cijelosti konačno postavljeni zahtjev tužitelja, i to kako glede glavnog zahtjeva, tako i u pogledu tražbine s naslova kamata, odlučivši kao u izreci ove presude u točkama I i II. Sud je odluku o visini stope zatezne kamate iz izreke ove presude donio sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a, jer se radi o "ostalim" odnosima.

    22. Odluka o naknadi parničnog troška tužitelju temelji se odredbama čl. 154. st. 1., čl. 155. i čl. 164. st. 1. - 4. ZPP-a, a imajući u vidu da je tužitelj uspio u ovom sporu u cijelosti s konačno postavljenim tužbenim zahtjevom. Sud je tužitelju priznao kao potreban i dosudio trošak financijskog vještačenja u iznosu od 400,00 EUR i trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku. Trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku odmjeren je sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore i vrijednosti predmeta spora prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu od 14.931,36 EUR, a trošak zastupanja tužitelja koji je priznat kao potreban i dosuđen tužitelju se sastoji od troška sastava tužbe (Tbr. 7/1), sastava podneska od 10.03.2026. (Tbr. 8/1), te troška zastupanja na ročištu od 24.09.2025. (Tbr. 9/1) od po 250 bodova za svaku radnju, te za sastav podneska od 18.07.2025. (Tbr. 8/4) od 25 bodova, što ukupno iznosi 775 bodova. Uz vrijednost jednog boda s paušalom u iznosu od 2,00 EUR, to ukupno iznosi 1.550,00 EUR. Uz PDV od 25% u iznosu od 387,50 EUR, to ukupno iznosi 1.937,50 EUR, a uz trošak vještačenja, to ukupno iznosi 2.337,50 EUR, pa je stoga sud upravo ovaj iznos dosudio tužitelju s naslova naknade parničnog troška, odlučivši kao u izreci ove presude u točci III.

    23. Primjenom odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a sud tužitelju nije dosudio naknadu za sastav podneska od 21.01.2026., jer podnesak bilo sastavljen bilo sudu upućen toga dana ne prileži spisu.

    24. Kako je tuženik u cijelosti izgubio ovaj spor, to mu primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a ne pripada pravo na naknadu parničnog troška, pa je stoga sud zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška odbio, odlučivši kao u izreci ove presude u točci IV.

    U Zagrebu, dana 29. travnja 2026. godine

    Sutkinja

    Ivana Galić

    Uputa o pravu na podnošenje pravnog lijeka:

    Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana računajući od dana objave iste, odnosno u slučaju iz čl. 335. st. 11. ZPP-a od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, za županijski sud, pisanim podneskom u 4 primjeraka.

    DNA:

    1. Pun. tužitelja – uz rješenje nalog tužitelju za plaćanje sudske pristojbe na ovu presudu u iznosu 195,77 EUR

    2. Tuženiku

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.