Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-1845/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Lidiji Bošnjaković, kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja Republika Hrvatska OIB: 52634238587 za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Zastupano po Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, protiv ovršenika ZH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po opunomoćenici Doroteji Marković, odvjetnici u Zagrebu. radi ovrhe odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini posl. br. Ovr-808/2024-2 od 23. rujna 2024., dana 28. travnja 2026.,
r i je š i o j e
I Ukida se rješenje ovrsi Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini posl. br. Ovr-808/2024-2 od 23. rujna 2024., i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu.
II O troškovima nastalim povodom pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci suda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem određena je predložena ovrha na nekretninama ovršenice na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Slatini posl. br. K-68/09-80 od 20. studenog 2009., a radi naplate dosuđenog imovinskopravnog zahtjeva u iznosu od 28.635,13 eura i troškova postupka u iznosu od 464,53 eura, na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja Općinskog suda u Slatini posl. br. Ovr- 1053/10-2 od 4. siječnja 2011. radi naplate troškova osiguranja u iznosu od 331,81 eura i troškova ovršnog postupka od 500,00 eura, te troška ovog ovršnog postupka, kako je to pobliže određeno pobijanim rješenjem (toč. I).
U točki II ovrhovoditelju se određuje trošak ovrhe od 500,00 eura.
2. Citirano rješenje žalbom pobija ovršenica iz žalbenih razloga iz čl. i 354. st. 2. toč. 6. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 - dalje u tekstu: ZPP), a u svezi s člankom 21. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/17., 131/20 - dalje u tekstu: OZ) i čl. 50. st. 1. toč. 6. OZ-a.
3. Žalba je osnovana.
4. U odnosu na istaknuti žalbeni razlog iz čl. 354. st. 2. toč. 6. na koji u žalbi upire ovršenica navodeći kako joj je propuštanjem dostave onemogućeno da sudjeluje u postupku budući da joj nije pravovremeno dostavljeno rješenje o ovrsi s prilozima, valja reći kako je ovršni postupak u kom sud postupa po prijedlogu ovrhovoditelja i to na temelju podnesaka i drugih pismena (čl. 7. OZ-a) u tom postupku nije propisana dostava prijedloga za ovrhu već sud ukoliko su ispunjene zakonske pretpostavke za donošenjem rješenja o ovrsi takav prijedlog prihvaća i rješenje o ovrsi dostavlja ovršeniku koji se u žalbi isticanjem propisanih žalbenih razloga može očitovati o prijedlogu.
5. U tom smislu budući daje ovršenik dostavljeno rješenje o ovrsi na koje je ona pravodobno izjavila žalbu koja je predmetom odlučivanja u ovo žalbenom postupku utvrđeno je da nije ostvaren istaknuti žalbeni razlog iz čl. 364. st. 2. toč. 6. ZPP-a.
6. Postupak u ovom predmetu pokrenut je prijedlogom ovrhovoditelja za ovrhu na nekretninama ovršenika, na temelju ovršne isprave – pravomoćne i ovršne sudske presude odluke – presude Općinskog suda u Slatini posl. br. K-68/09-80 od 20. studenog 2009., i na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja Općinskog suda u Slatini posl. br. Ovr-1053/10-2 od 4. siječnja 2011. a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja radi čega ovrhovoditelj predlaže odrediti ovrhu.
7. Kako se u konkretnom slučaju radi o tražbini koja za ovrhovoditelja proizlazi iz pravomoćne i ovršne sudske odluke, kao ovršne isprave koja je podobna za ovrhu (čl. 23. i 29. OZ-a), kako je prijedlog za ovrhu razumljiv i sadrži sve ono što propisuje odredba čl. 39. st. 1. OZ-a, kako tijekom postupka ovršenik nije dostavio nikakav dokaz da je tražbinu koja proizlazi iz navedene ovršne isprave podmirio, to je i po ocjeni ovoga suda, prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odredio predloženu ovrhu.
8. Niti pozivanje ovršenika na odredbe čl. 91. OZ-a nije osnovano. Naime, odredbom čl. 91. st. 1. OZ-a propisano je koje nekretnine ne mogu biti predmet ovrhe, a to su poljoprivredno zemljište i gospodarske zgrade poljodjelca u opsegu potrebnom za njegovo uzdržavanje i uzdržavanje članova njegove uže obitelji te drugih osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati i one nekretnine za koje je posebnim zakonom određeno da se na njima ne može provesti ovrha i to u opsegu propisanim tim zakonom. U svojoj žalbi ovršenik ne obrazlaže u kom su opsegu predmetne nekretnine potrebne za njegovo uzdržavanje ili uzdržavanje osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.
9. Međutim ovršenik u žalbi iznosi i prigovor da je narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, posebice iz razloga što je vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnina na kojima je određena ovrha.
10. Odredbom članka 80.b st. 2. OZ propisano je da ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5.300,00 eura, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini, ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito: je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga, je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine (st. 3.).
11. Prema pravnom shvaćanju zauzetom na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 5. studenoga 2020., u slučaju kada je ovršenik prigovor da je narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja u smislu čl. 80.b st. 2. i 3. OZ prvi put istaknuo u žalbi, drugostupanjski sud bi trebao ukinuti prvostupanjsko rješenje i naložiti prvostupanjskom sudu da u ponovljenom postupku ocijeni navode ovršenika i da razloge je li (ili nije) došlo do narušavanja ravnoteže između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.
12. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud je propustio razmotriti, u okolnostima konkretnog slučaja, bi li prodaja nekretnine ovršenika narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, imajući u vidu vrijednost tražbine ovrhovoditelja i vrijednost predmetnih nekretnina te sve druge pravno značajne okolnosti na koje upućuju citirane odredbe članka 80.b OZ. 12. Prihvaćajući navedeno pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, te imajući u vidu da je ovršenik u žalbi iznio prigovor da u smislu odredbe čl. 80.b st. 2. i 3. OZ nisu postojali posebni uvjeti za određivanje ovrhe na nekretnini, valjalo je primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22.) u vezi s čl. 21. st. 1. OZ prihvatiti žalbu ovršenika te ukinuti pobijano rješenje o ovrsi i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, uz uputu da u ponovljenom postupku ocijeni navode ovršenika i utvrdi je li došlo do narušavanja pravične ravnoteže između interesa ovrhovoditelja i ovršenika.
U Zagrebu, 28. travnja 2026.
Sutkinja:
Lidija Bošnjaković
