P-1398/2023

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SINJU

Sinj, Petrovac 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sucu Boži Šitumu, u pravnoj stvari tužitelja SI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Mariju Bašuri, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika VI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi zaštite od uznemiravanja, nakon zaključene glavne rasprave, javno održane dana 12. ožujka 2026. godine, u prisutnosti punomoćnika tužitelja, dana 28. travnja. 2026. godine,

p r e s u d i o  j e:

I. Zabranjuje se tuženiku uznemiravati tužitelja u vršenju tužiteljeva prava suvlasništva na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a koje uznemiravanje tuženik vrši na način da na navedenoj nekretnini postavlja granje, kamenje, žicu, metalne ograde i cijevi, kante, blokove, palete, daske, staklo i druge stvari, a zbog kojeg postupanja tuženika tužitelj je onemogućen u korištenju predmetne nekretnine odnosno u obavljanja suvlasničkih ovlaštenja.

II. Nalaže se tuženiku da na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] uspostavi stanje koje je bilo prije čina uznemiravanja koji je opisan u točci I. izreke ove presude i to na način da sa predmetne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], i to baš u onom dijelu označenom kao LIK A-B-C-D-A, koji je prikazan u Skici lica mjesta od 12.10.2024. koju je u mjerilu 1:250 izradio stalni sudski vještak za geodeziju, Ivica Pojatina, dipl.ing.geod., a koja Skica lica mjesta je sastavni dio ove izreke, ukloni granje, kamenje, žicu, metalne ograde i cijevi, kante, blokove, palete, daske, staklo i druge stvari, u roku od 15 dana.

III. Zabranjuje se tuženiku ubuduće takvo i slično uznemiravanje tužitelja u suvlasništvu na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

IV. Odbija se dio tužbenog zahtjeva u točci III, kojim se predlaže zabraniti tuženiku ubuduće takvo i slično uznemiravanje tužitelja u suvlasništvu na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica]. Z. U. [broj ZK uloška]. K. O. [katastarska općina] pod prijetnjom novčane kazne u iznosu od 1.328,00 EUR-a, a sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

V. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana tužitelju nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.406,18 EUR-a, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske odluke pa sve do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja , a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 13. travnja 2023. godine, podnio tužbu protiv tuženika, radi zaštite od uznemiravanja u kojoj navodi da je tužitelj na predmetnoj nekretnini upisan u zemljišnim knjigama kao suvlasnik za 3/32 idealna dijela dok je stvarni suvlasnik predmetne nekretnine za 1/4 dijela. Naime, tužitelj je temeljem rješenja o nasljeđivanju od 30.01.2010.g. br. O-569/09 naslijedio za 1/2 dijela svog pok. oca PI pok. S, koji je pak u katastru upisan za 1/2 dijela kada je riječ o predmetnoj nekretnini, nadalje navodi da je tuženik u zemljišnim knjigama upisan za 13/24 idealna dijela na predmetnoj nekretnini, da tužitelj i tuženik zajedno koriste predmetnu nekretninu. Osim toga, tužitelj jedino preko predmetne nekretnine može stupiti do nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koja nekretnina je međusobnom diobom pravnih prednika stranaka (pok. MI - otac tuženika i pok. PI - otac tužitelja) te sa bratom tužitelja, KI pripala u isključivo vlasništvo tužitelja, a na kojoj nekretnini se nalazi metalna kutija sa različitim alatom. Navodi, da tuženik uznemirava tužitelja na način da na predmetnoj nekretnini postavlja/odlaže različite stvari (granje, kamenje, žicu, metalne ograde i cijevi, kante, blokove, palete, daske, staklo i dr.), da ovakvim postupanjem, koje se može okarakterizirati kao i stvaranje odlagališta otpada, prije svega, znatno otežava tužitelja kao suvlasniku u korištenju predmetne nekretnine, a povrh toga bitno je ograničen pristup tužitelju njegovim stvarima i nekretnini u njegovom vlasništvu označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] te slijedom navedenog predlaže se tuženiku zabraniti sva opisana postupanja, naložiti uspostavu prijašnjeg stanja, zabraniti ubuduće uznemiravanje i naložiti mu da naknadi tužitelju troškove postupka.

2. U odgovoru na tužbu, tuženik se usprotivio tužbi, navodi da tužitelj samovoljno koristi nekretninu godinama, da je istu uzurpirao, godinama koristio bez dozvole i uzurpirao dio koji pripada tuženiku i njegovu bratu. Nadalje navodi da je odlagao građevinski materijal i drva na dijelu premetne nekretnine koja pripada tuženiku i bratu, da je u lošim odnosima s tužiteljem koji mu otima imovinu, da s istim godinama ne komunicira iz navedenih razloga, da je intencija stavljanja građevinskog materijala zaštita njegovog vlasničko dijela od daljnje uzurpacije.

3. Podneskom od 13. siječnja 2025. godine, tužitelj je uredio tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodoeziju Ivice Pojatine.

4. Radi razjašnjenja spornih, a za ovaj postupak odlučnih činjenica te pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je tijekom postupka pročitao cjelokupnu dokumentaciju u spisu, izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige za premetnu nekretninu ( list spisa 6-7), uvid u fotografije (list spisa 8-12 i 53- 54 ), izvod iz katastarskog plana (list 13-14), liječnička dokumentacija (list 15- 21), Presuda Općinskog suda u Splitu posl. br. K-1026/2019 (list 22-24), posjedovni list za [adresa], Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju posl. br. O-903/19 (38-41), obavijest PP Sinj(42- 43), Izjava (44), dopis ODO Split (45), skica (46), izveden je dokaz očevida na licu mjesta uz prisustvo vještaka geometra BI, te je izveden dokaz saslušanja parničnih stranaka.

5. Nakon izvedenih dokaza, sud smatra da je činjenično stanje raspravljeno u mjeri dovoljnoj da se na tako utvrđenom činjeničnom stanju može donijeti na zakonu utemeljena odluka te je odustao od izvođenja daljnjih dokaza određenih na pripremnom ročištu, a sve iz razloga ekonomičnosti postupka.

6. Na temelju tako izvedenih dokaza, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se naloži tuženiku da prestane uznemiravati i onemogućavati tužitelja u ostvarivanju suvlasničkih prava glede nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica]. K. O. [katastarska općina], da ukloni navedene predmete te da mu se zabrani svako daljnje i slično uznemiravanje.

8. Među strankama nije sporno da su tužitelj i tuženik, zajedno s svojom braćom pk. KI i V, suvlasnici predmetne nekretnine č. zem. [katastarska čestica]. K. O. [katastarska općina], nije sporno ni da je tuženik, odlagao grane, blokove, željezne ograde i druge metalne stvari na dijelu predmetne nekretnine, koji je u nalazu i mišljenju vještaka Pojatine, označen crvenom bojom.

9. Među strankama je sporno da li je u odnosu predmetnu nekretninu, tuženik uznemirava tužitelja u vršenju suvlasničkih ovlaštenja na predmetnoj nekretnini na način naveden u tužbi.

10. Člankom 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje ZV), propisano je da , ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane, te da vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

11. Člankom 38. st.1. ZV-a, propisano je da nije li što drugo određeno, svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika.

12. Člankom 41 st. 1. ZV.-a, određeno je da za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika te da se u sumnji smatra da posao premašuje okvir redovitoga upravljanja.

13. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu sud je utvrdio da su tužitelj (za 3/32 dijela) a tuženik (13/224 dijela) upisani kao suvlasnici predmetne, dok su kao posjednici iste upisani MI i PI, očevi stranaka a što je vidljivo uvidom u posjedovni list br. 215. K. O. [katastarska općina].

14. U odnosu na čin uznemiravanja predmetne nekretnine od strane tuženika, eventualnu realnu diobu i način vršenja suvlasništva na predmetnoj nekretnini sud je izveo, sud je izveo dokaze saslušanjem stranaka.

15. Očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodeta Ivice Pojatine identificiran je predmet spora, te je crvenom bojom u nalazu i mišljenu naveden sporni dio predmetne nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica]. K. O. [katastarska općina], te na isti stranke nisu imale primjedbi.

16. Tužitelj u svom iskazu ističe da u odnosu na spornu nekretninu 426, da su vlasnici iste on i njegov pok. brat P, te tuženik i njegov brat V, s tim da su on i brat vlasnici 5/7, a M i njegov brat 2/7 dijela, da pogledu predmetne nekretnine ne postoji nikakva dioba na način da bi mi držali dio te nekretnine a tuženikovi drugi dio nekretnine, da se u prošlosti ta nekretnina dok su stari bili živi, koristila za vršenje pšenice, što je bilo par dana godišnje, dok je ostatak godine se uopće nije ništa koristilo, odnosno ništa se nije odlagalo, da je 2019.godine M, tuženik, počeo na nekretninu stavljati i otpad, te je to stavljao na čitavoj nekretnini, da je isti nastavio ostavljati materijal na predmetnoj nekretnini do prije 7,8 mjeseci, da i sada stoji njegov materijal na predmetnoj nekretnini koja je guvno te da stroga ne može proći do svoje terase a koja je označena kao č. zgr. [katastarska čestica], da je pokušao problem usmeno riješiti sa tuženikom, koji se na to oglušio te sam u više navrata zvao policiju zbog te situacije od 2019., pa nadalje. Na poseban upit tuženika, iskazuje da se na guvnu od 1991. do 2000. godine se nije nalazilo ništa, dok sam 2000.g. stavio crvene "matune poroterm", koji su i vidljivi na skici vještva Ivice Pojatine vještaka i to 8 paleta tih matuna. Na poseban upit tuženika, tužitelj iskazuje da je nekad prije ovoga spornog perioda od 2019. znao ostaviti svoj traktor na predmetnom guvnu iz razloga što bi ga servisirao tu, a iz razloga što mi je tu bio radni stol koji se nalazi na kraju čestice 426. Na poseban upit tuženika, tužitelj iskazuje da je nakon što mu je zapaljena pojata 1985., znao po potrebi ostavljati bale i ostale stvari iz pojate na ovoj predmetnoj nekretnini ali je to bilo kratko po par dana, te da mu pok. MI, otac tuženika, nikada nije osporavao korištenje ove predmetne nekretnine.

17. Tuženik iskazuje, da su vlasnici predmetne nekretnine s jedne strane ja i moj brat V po ¼, kao nasljednici iza MI, a s druge strane tužitelj i njegov pok. brat P za po ¼, kao nasljednici iza svog pok. oca K. Nadalje, da dioba u pogledu predmetne nekretnine, nikada faktički nije podijeljena, mada se možda moglo shvatiti a s obzirom da je tužitelj stalno koristio cijelu nekretninu, a nama je ostavljao za prolaz zapadni dio nekretnine č. zgr. [katastarska čestica].da dok su bili stari živi koristilo se za vršidbu, da pk. otac MI nikada tužitelju nije dao pismeno dopuštenje za korištenje predmetne nekretnine, a niti usmeno, a isti je umro 2019.godine. nadalje iskazuje da je od 2021. znao sam odlagati grane, blokove i to na dijelu nekretnine koji je u vještvu vještaka Pojatine označen crvenom bojom i slovima A do D, da nikada nije odlagao ništa mimo ovog dijela koji je u vještvu naznačen crvenom bojom te da se nikada nisu vodili razgovori oko eventualne diobe na način da se ista podijeli na realne dijelove. Također. iskazuje da je znao odlagati na ovom crvenom dijelu predmetne nekretnine i iza ove 2021. godine, a da li je to točno bilo u ožujku 2023., da ne može točno reći, da je odlagao sam i dio željezne ograde i neke druge metalne stvari i to na dijelu koji je crvenom bojom označen u vještvu, da u predmetnom zaseoku živi cijeli živio osim perioda od 1985. do 1991., kada sam bio na studiju, te u periodu od 1995. do 2001 kada je bio u Zagrebu. Navodi da se pok. otac nekoliko puta se protivio načinu na koji je tužitelj koristio predmetnu nekretninu, ali to nije urodilo nikakvim rezultatom.

18. Iako je iz gore navedenog razvidno da stranke nisu suglasne u pogledu veličine suvlasništva na predmetnoj nekretnini (po tužitelju on i brat imaju 5/7 dijela a tuženik i brat 2/7 dijela, dok po tuženiku sva četvorica imaju po ¼ dijela), isto tako je jasno da su isti suglasni, da su upravo oni suvlasnici (zajedno s braćom) navedene nekretnine (č. zem. [katastarska čestica]. K. O. [katastarska općina]) pri čemu sporna veličina suvlasničkog dijela nije od presudnog značaja, u ovoj pravnoj stvari.

19. Nadalje iz iskaza stranaka je razvidno, da predmetna nekretnina nikada nije realno podijeljena, bilo između stranaka, bilo između njihovih prednika, niti je među (su)vlasnicima, dogovoren način korištenja iste.

20. Također, iz iskaza stranaka nesporno je da je tuženik, a što je sam i priznao u svom iskazu, na ovom spornom dijelu, koji je u nalazu i mišljenju vještaka Pojatine, naznačen crvenom bojom, odlagao grane, blokove, dio željezne ograde i neke druge metalne stvari to od 2021 pa nadalje te na taj način onemogućavao tužitelja u ostvarivanju svojih suvlasničkih ovlaštenja na dijelu nekretnine naznačenim crvenom bojom u nalazu i mišljenju.

21. Iz iskaza samog tužitelja, a na što tuženik ukazuje u odgovoru na tužbu i tijekom postupka, razvidno je da je i tužitelj koristio ostali dio predmetne nekretnine (dio č. zem. [katastarska čestica]. koji nije naznačen crvenom bojom u vještvu), na način da je onemogućavao ostale suvlasnike u ostvarenju svojih vlasničkih prava, ali to nije predmet ovoga postupka.

22. Dakle, po stavu ovoga suda, tuženik je koristio predmetnu nekretninu (crveni dio) na način koji vrijeđa prava ostalih suvlasnika, dakle i tužitelja, protivno odredbi 38. st. ZV-a, kao jednog od suvlasnika. Nadalje, da se u konkretnom slučaju radi o ovlaštenjima koja premašuju okvir redovitog upravljanja pa tuženik, iako suvlasnik, nije smio koristiti, na navedeni način predmetnu nekretninu, bez suglasnosti ostalih suvlasnika, a temeljem čl. 41. st. 1. ZV-a, unatoč činjenici da tužitelj drugi dio predmetne nekretnine koristi na sličan način, kao i tuženik sporni (crveni) dio.

23. Po stavu ovoga suda, a s obzirom da su ostvareni uvjeti iz čl. 38. st. 1. i 41. st. 1. u svezi s čl. 167. st.1. ZV-a, dakle, da je tužitelj suvlasnik nekretnine, da ga drugi suvlasnik (tuženik) uznemirava u izvršavanju suvlasničkih ovlasti, sud je stava da je tužbeni zahtjev u tom dijelu osnovan a sve iz razloga što svaki suvlasnik koji ima određeni udio u vlasništvu ima pravo korištenja te stvari, ali istovremeno mora poštivati prava i interese drugih suvlasnika, te tužitelj kao suvlasnik ima pravo na zaštitu svog suvlasništva od uznemiravanja tuženika i može tražiti zabranu određenih radnji drugih suvlasnika koje mu onemogućuju ili ograničavaju korištenje njihovog suvlasničkog dijela a što je tužitelj i dokazao tijekom postupka, posebno navodeći da stranke (a ni prednici), nikada nisu izvršili diobu, odnosno dogovorili način korištenja, predmetne nekretnine.

24. Odbijen je tužiteljev zahtjev, iz točke III. u dijelu kojim se tuženiku zabranjuje takvo ili slično uznemiravanje tužitelja na predmetnoj nekretnini a sve po prijetnjom novčane kazne u iznosu od 1.328,00 EUR-a, a sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe. Naime, pravo zaštite od uznemiravanja ostvaruje se u parničnom postupku, ali i u ovršnom postupku. Kod negatorijske tužbe tužiteljev zahtjev uvijek je usmjeren na propuštanje ponašanja kojim se čini uznemiravanje; činjenje kojim će se ukloniti izvor uznemiravanja; na traženje propuštanja ubuduće radnji uznemiravanja; na činidbu kojom se uspostavlja stanje kakvo je bilo prije uznemiravanja, te će vlasnik uvijek zahtijevati prestanak uznemiravanja. Prijetnja novčanom kaznom onog koji uznemirava za protivno ponašanje od zabranjenog nije propisano ZV-om. Kako je predmetni postupak parnični postupak to nema mjesta primjeni odredba o prisilnom ostvarenju tražbine propisanim Ovršnim zakonom zbog čega je taj zahtjev tužitelja neosnovan.

25. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a.

26. Tužitelju, a s obzirom da u sporu nije uspio u neznatnom dijelu, je sukladno važećoj odvjetničkoj Tarifi, VPS i popisanom trošku, trebalo obistiniti trošak, sastava tužbe, podneska od 10.07.2023 i podneska od 13.01.2025., svaka po 100 bodova, zastupanje na ročištima od 12.09.2023., 20.09.2024., 20.03.2025., 30.10.2025., 12.03.2023., svaki po 100 bodova, ukupno 800 bodova, trošak vještačenja od 250,00 EUR-a te pristojbe na tužbu i presudu od 106,18 što s brojem bodova pomnožen sa vrijednošću boda od 2,00 EUR i uvećano za PDV, daje iznos od 2.406,18 eura.

27. Imajući u vidu sve naprijed iznijeto, valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Sinju, 28. travnja 2026. godine

S U D A C :

Bože Šitum

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DN-a:

1. pun. tužitelja,

2. tuženik