Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Poslovni broj: K-592/2020.-91.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Dunji Petrović, uz sudjelovanje zapisničara Igora Đorđevića, u kaznenom predmetu protiv optuženog EO, zbog kaznenog djela iz članka 256. stavka 1. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. - dalje u tekstu: KZ/11.) povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku, od 27. siječnja 2017., poslovni broj K- DO-1171/2016-28, nakon javne rasprave održane 24. travnja 2025. i 26. siječnja 2026., a održane i zaključene 22. travnja 2026., u prisutnosti zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Osijeku Snježane Ivanko-Nikolić, te optuženog EO, i njegovog branitelja Ivana Jukić, odvjetnika u Osijeku, 28. travnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Optuženi EO, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin E i ŽO, rođene Ž, rođen **.**.1960. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], oženjen, otac petero punoljetne djece, sa završenom osnovnom školom, nezaposlen, bez imovine, bez čina i odlikovanja, kazneno osuđivan, prekršajno nekažnjavan,

k r i v  j e

što je:

1. u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 30. travnja 2015. u Osijeku, kao direktor trgovačkog društva Bella Istra d.o.o. za turizam i putničke agencije iz Višnjevca, u nakani da predmetno trgovačko društvo ne plati porez na dobit za 2014., suprotno odredbi članka 33. i članka 35. Zakona o porezu na dobit, nije utvrdio osnovicu poreza na dobit u iznosu od 678.651,50 kuna, niti je na istu obračunao pripadajući porez na dobit u iznosu od 135.730,30 kuna, niti je na temelju toga sačinio i predao nadležnoj Poreznoj upravi godišnji financijski izvještaj, na koji način je oštetio državni proračun Republike Hrvatske za 135.730,30 kuna,

dakle, s ciljem da potpuno izbjegne plaćanje poreza u slučaju obvezne prijave nije prijavio prihod, pa je zbog toga došlo do neutvrđenja porezne obveze u iznosu koji prelazi 20.000,00 kuna,

2. u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 8. travnja 2016. u Osijeku i Višnjevcu, kao direktor trgovačkog društva Bella Istra d.o.o. za turizam i putničke agencije iz Višnjevca, suprotno odredbi članka 65. Općeg poreznog zakona, neuredno vodio poslovne knjige, te ovlaštenim službenicima porezne uprave nije omogućio da obave nadzor nad poslovnim knjigama predmetnog društva,

dakle, nije vodio trgovačke knjige koje je po zakonu obvezan voditi,

čime je počinio kaznena djela protiv gospodarstva i to kazneno djelo utaje poreza ili carine iz članka 256. stavka 1. KZ/11. i kazneno djelo povrede obveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz članka 248. KZ/11., uz primjenu članka 51. KZ/11.

II. Optuženom EO na temelju članka 256. stavka 1. KZ/11.

u t v r đ u j e s e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD

10 (DESET) MJESECI

a na temelju članka 248. KZ/11. optuženom EO

u t v r đ u j e s e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD

5 (PET) MJESECI

te se optuženi EO uz daljnju primjenu članka 51. stavka 1. i 2. KZ/11.

o s u đ u j e

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA

U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE

III. Na temelju članka 158. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. - dalje u tekstu ZKP) nalaže se optuženom EO isplatiti oštećenoj Republici Hrvatskoj iznos od 18.014,51 eura (osamnaesttisućačetrnaesteuraipedesetijedancent), u roku od 15 (petnaest) dana.

IV. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP u vezi članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP i stavka 3. istog članka ZKP nalaže se optuženom EO platiti troškove kaznenog postupka i to trošak paušalnu svotu u iznosu od 300,00 eura (tristoeura), u roku od 15 (petnaest) dana.

V. Na temelju članka 148. stavka 6. ZKP optuženi EO oslobađa se obveze naknade troškova za svjedoke i troškova provedenih financijsko - knjigovodstvenih vještačenja.

Obrazloženje

1. Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku (dalje u tekstu: ODO u Osijeku), od 27. siječnja 2017., poslovni broj K-DO-1171/2016-28 optužen je EO zbog kaznenih djela protiv gospodarstva i to kaznenog djela utaje poreza ili carine iz članka 256. stavka 1. KZ/11. i kaznenog djela povrede obveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz članka 248. KZ/11., sve u vezi članka 51. KZ/11.

1.1. Presudom ovog suda, od 26. rujna 2019., poslovni broj K-246/2017-58. optuženi EO proglašen je krivim, te je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i dva mjeseca, time da mu je izrečena djelomična uvjetna osuda tako da je određeno da će se jedinstvena kazna zatvora u trajanju od sedam mjeseci izvršiti, dok se u preostalom dijelu u trajanju od sedam mjeseci neće izvršiti , ukoliko optuženiku u roku od tri godine ne počini novo kazneno djelo . Rješenjem Županijskog suda u Splitu od 27. rujna 2022., poslovni broj Kž- 581/2020-5, navedena presuda je ukinuta i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

1.2. Na raspravi od 22. travnja 2026. zamjenica općinskog državnog odvjetnika izmijenila je činjenični opis na način da isti sada glasi:

"1. u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 30. travnja 2015. u Osijeku, kao direktor TD "Bella Istra" d.o.o. za turizam i putničke agencije iz Višnjevca, u nakani da predmetno TD ne plati porez na dobit za 2014., suprotno odredbi članka 33. i članka 35. Zakona o porezu na dobit, nije utvrdio osnovicu poreza na dobit u iznosu od 678.651,50 kuna, niti je na istu obračunao pripadajući porez na dobit u iznosu od 135.730,30 kuna, niti je na temelju toga sačinio i predao nadležnoj Poreznoj upravi godišnji financijski izvještaj, na koji način je oštetio državni proračun Republike Hrvatske za 135.730,30 kuna.

2. u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 8. travnja 2016. u Osijeku i Višnjevcu, kao direktor TD "Bella Istra" d.o.o. za turizam i putničke agencije iz Višnjevca, suprotno odredbi članka 65. Općeg poreznog zakona, neuredno vodio poslovne knjige, te ovlaštenim službenicima porezne uprave nije omogućio da obave nadzor nad poslovnim knjigama predmetnog društva."

U preostalom dijelu optužnica je ostala neizmijenjena.

2. I u ponovljenom postupku optuženi EO očitovao se da se ne smatra krivim u odnosu na kaznena djela iz izmijenjene optužnice.

3. U dokaznom postupku na temelju članka 431. stavka 1. točke 6. i 8. ZKP pročitani su zapisnici o iskazu svjedokinje DO s rasprave od 23. srpnja 2018., svjedoka ĆO s rasprave od 18. listopada 2018. i od **.**.2021. TO s rasprave od 11. veljače 2019. i od 26. kolovoza 2021., svjedokinje MO s rasprave od 11. prosinca 2018., te svjedoka LO s rasprave od 12. lipnja 2019. Nadalje, provedena su dva financijsko- knjigovodstvena vještačenja po vještakinjama Tonki Vulić, dipl. oec. i Dajani Vuković dipl. oec., time da su na temelju članka 431. stavka 1. točke 6. i 8. ZKP pročitani zapisnici o iskazu vještakinje financijsko knjigovodstvene struke Tonke Vulić, dip. oec. s rasprava od 15. svibnja 2018., 6. srpnja 2021. i 27. siječnja 2022., te njezin pisani nalaz i mišljenje od 17. travnja 2018., a pročitan je i nalaz i mišljenje vještakinje financijsko-knjigovodstvene struke Dajane Vuković, dipl. oec., od 16. kolovoza 2023., kao i dopuna nalaza i mišljenja od 27. listopada 2025., te je vještakinja ispitana na raspravi od 26. siječnja 2026. Nadalje, pročitan je i nalaz i mišljenje vještaka PO, dipl. oec. od 26. siječnja 2022. kojeg je obrana pribavila izvan sudskog postupka. Nadalje, pročitano je porezno rješenje Porezne uprave Područnog ureda Slavonije i Baranje, Odjel za nadzor dobiti i doprinosa od 29. lipnja 2016., dopis Porezne uprave od 8. travnja 2016., očitovanje optuženika u Ministarstvu financija Poreznoj upravi od 27. travnja 2016., uvid u stanje računa poreznog obveznika, uvid u stanje računa poreznog obveznika na dan 4. studeni 2016., u uvid u stanje na dan 31. prosinca 2014., izvadak o stanju i prometu računa Raiffaieisen bank za tvrtku Bella Istra, izvadak o stanju i prometu OTP bank d.d. za tvrtku Bella Istra, povijesni izvadak iz sudskog registra na ime trgovačkog društva Bella Istra d.o.o., rješenje o otvaranju stečajnog postupka Trgovačkog suda u Osijeku za tvrtku Bella Istra d.o.o., pisani podnesak tvrtke Arios d.o.o. od 21. svibnja 2018., pisani podnesak Porezne uprave Područni ured Osijek od 24. svibnja 2018., pisani podnesak Uprave za zatvorski sustav od 1. kolovoza 2018., pisani podnesak FINE od 26. listopada 2018., izvršen je uvid u spis Trgovačkog suda u Osijeku broj St- 1695/2016., pročitani su izvaci iz prekršajne i kaznene evidencije za optuženika (stranice 561 do 568 spisa), a na kraju dokaznog postupka ispitan je optuženik.

3.1. Na temelju članka 421. stavka 1. točke 2. ZKP odbijen je kao nevažan dokazni prijedlog obrane za ispitivanjem u svojstvu svjedoka PO dipl. oec. budući da su u odnosu na inkriminaciju u ovom postupku već provedena dva financijsko-knjigovodstvena vještačenja, zbog čega nije bilo potrebe ispitivati i imenovanog svjedoka u odnosu na iste okolnosti, te dokazni prijedlog obrane za ponovnim ispitivanjem svjedokinje DO, budući da je ista u odnosu na odlučne činjenice već iskazivala na raspravi pred sudom i to u prisutnosti stranaka.

4. Iznoseći obranu optuženi EO je naveo da nije sporno da je u inkriminiranom razdoblju bio direktor trgovačkog društva Bela Istra, a sve ostalo za što ga se tereti po optužnici, smatra da nije kriv, jer cijelo vrijeme za koje ga se tereti, on je imao ovlašteni knjigovodstveni servis i sve je išlo preko njih, tako da su svi računi i sva dokumentacija putem knjigovodstvenih servisa bili dostupni Poreznoj upravi i Porezna uprava je mogla sve kontrolirati i vidjeti putem izviješća, koja su mogla dobiti od knjigovodstvenog servisa. On je u potpunosti knjigovodstvenim servisima prepustio i imao povjerenja u njih, tako da se on ne smatra odgovornim za bilo kakve činjenice vezano iz domene njihovog posla. Osim toga, ne može se njemu uzeti kao krivnja samo činjenice vezano za račun tvrtke i ne može se on samo gledati kao relevantan budući na računu mogu biti sredstva koja su nisu njegova a koja su njegova mogu se utvrditi upravo iz izviješća. Također i Porezna uprava je dala podatke iz činjenica vezano za poslovne knjige, a koje su vodili knjigovodstveni servisi, tako da on osobno ni ne može znati da li su te knjige bile uredno vođene, jer je i to bila stvar knjigovodstvenog servisa. Što se tiče završnog računa, koji uopće nije predan, razlog je tome što nije imao novca da plati knjigovodstvenom servisu, budući je potraživano 11.000,00 kuna, što on nije imao, a što je i potvrdila i svjedokinja MO. Osim toga, u konkretnom slučaju on smatra da se i ne radi o kaznenom djelu, jedino bi to mogao biti prekršaj, budući je za to predviđena novčana kazna u iznosu od 15.000,00-20.000,00kuna za pojedinca, a za pravnu osobu do 200.000,00 kuna.

5. Tijekom postupka nije bilo sporno da je optuženi EO u inkriminiranom vremenskom razdoblju dio direktor trgovačkog društva Bella Istra d.o.o. Višnjevac.

6. Bilo je sporno je li optuženik, kao direktor navedenog trgovačkog društva, u inkriminiranom razdoblju pod točkom 1., u nakani da to trgovačko društvo ne plati porez na dobit za 2014., nije utvrdio osnovicu poreza na dobit u iznosu od 678.651,50 kuna, niti je na istu obračunao pripadajući porez na dobit u iznosu od 135.730,30 kuna, niti je na temelju toga sačinio i predao nadležnoj Poreznoj upravi godišnji financijski izvještaj, na koji način da je oštetio državni proračun Republike Hrvatske za 135.730,30 kuna, te je li u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 8. travnja 2016. u Osijeku i Višnjevcu, kao direktor istog trgovačkog društva neuredno vodio poslovne knjige, te ovlaštenim službenicima porezne uprave nije omogućio da obave nadzor nad poslovnim knjigama predmetnog društva,

7. Svjedokinja SO u iskazu je navela da je ona obavljala nadzor u Bela Istra d.o.o vezano za inkriminirano razdoblje. Što se tiče dokumentacije koja joj je bila dostupna, to bili samo izvodi iz žiro računa tvrtke. Inače da od knjigovođe tvrtke nije dobila nikakvu dokumentaciju, budući je knjigovođa odbio dostaviti dokumentaciju jer rad knjigovođe nije bio plaćen. Pisala je optuženiku u zatvor da nekog opunomoći vezano za obavljanje nadzora, što isti nije učinio, tako da je ona nadzor obavila isključivo kako je i navela putem izvoda sa računa tvrtke, i to sa dva žiro računa OTP banke i Reiffesien bank d.d. Nije znala tko vodi knjigovodstvo u inkriminiranom razdoblju, a podatak o knjigovođi našla je u njihovom sustavu. Po njenom saznanju tvrtka Arios je vodila poslovne knjige do inkriminiranog razdoblja, dok u 2014. godini ne zna tko je vodio knjige, odnosno nije pronašla tvrtku. Ona je znala da je 2014. godine optuženik bio u zatvoru. Nisu joj bili poznati podaci - financijsko izvješće koje se mora predavati svaki mjesec Poreznoj upravi.

8. Svjedok CO u iskazu je naveo kako je vodio knjigovodstvo u svome knjigovodstvenom servisu za tvrtku Bella Istra u razdoblju od travnja do studenog 2014. Podnosio je PDV obrasce i obrasce za isplatu plaća u Poreznu preko njihovog portala. Nije podnosio završni račun za tvrtku Bella Istra budući je ranije došlo do prekida suradnje s tom tvrtkom. Dokumentaciju je predao nakon prekida suradnje ili optuženiku osobno ili njegovom sinu, a ne sjeća se točno zbog proteka vremena. Ne postoji mogućnost da on ne bi vratio poslovne knjige klijentu. Poslovne knjige predao je sigurno 2014.g., no točnog datuma se ne sjeća.

8.1. Nakon što je svjedoku predočena punomoć koja se nalazi na listu 260 spisa, isti navodi da je to ta punomoć koju je sklopio s VO a radi se o punomoći za predavanje obrazaca u Poreznu upravu. Na upit branitelja da li se po toj punomoći trebala raditi izrada godišnjeg obračuna, te porezna prijava, svjedok je naveo da je to trebalo, no međutim kako je naprijed naveo, njihov je ugovor zbog neisplate od tvrtke Bella Istre raskinut ranije i to u pisanom obliku. Predmetna punomoć odnosi se samo na slanje obrazaca u Poreznu upravu, a vodio je i poslovne knjige po ugovoru. Njegov knjigovodstveni servis je prijavio prijavu poreza na dodanu vrijednost za 2014. godine, a prijavu poreza na dobit nije radio zbog raskida ugovora. Nije bio obvezan raditi prijavu poreza na dobit i konačni obračun zbog ranijeg raskida ugovora, a to treba napraviti do kraja veljače, odnosno travnja sljedeće godine.

8.2. Nadalje, svjedok CO je dodao kako se ne može putem obrazaca PDV-a utvrditi osnovica poreza na dobit, budući je to nedovoljna dokumentacija. Za financijska izvješća odgovoran je član uprave. Ne zna na što su potrošeni milijun i 508 tisuća kuna na računu ZO.

9. Svjedokinja TO u iskazu je navela da radi kao knjigovođa u tvrtki ARIOS u Belišću, odnosno u to vrijeme, a misli na 2013. – 2015.g. je još bila Agencija ARIOS i sjeća se da su vodili knjigovodstvenu dokumentaciju za tvrtku Bella Istra za cijelu 2013., a 2014. nisu bili njihovi komiteti, dok su se 2015.g. vratili te su vodili dokumentaciju za siječanj i veljaču te godine. Što se tiče dostavljanja dokumentacije, istu je dostavljao sin optuženika, dok dokumentaciju vezano za 2013. se više ne sjeća da li je to činio osobno optuženik ili njegov sin. Što se tiče prakse dostavljanja dokumentacije, ukoliko bi direktor tvrtke bio spriječen istu dostavljati, to bi mogao i neki djelatnik, odnosno zaposlenik tvrtke činiti. Sam klijent je odgovoran za dostavu dokumentacije, dok je knjigovodstveni servis odgovoran za ispravnost knjiženja dokumentacije. Oni su vodili bilancu knjigu ulaznih i izlaznih računa, te popratnu dokumentaciju. Što se tiče 2013. oni su bili podnijeli prijavu poreza na dobit, te godišnji financijsko izviješće dok za 2015. to nisu mogli učiniti, jer je tvrtka bila samo prva dva mjeseca kod njih. Po ugovoru s klijentom imali su izvršiti mjesečna i godišnja izviješća.

9.1. Nadalje, nakon što joj je predočena punomoć za slanje PDV obrazaca u Poreznu upravu, svjedokinja je navela da se takva punomoć dostavlja vezano za dostavu dokumentacije odnosno obrađenih obrazaca, a ukoliko dokumentacije nema, ne može poslati. Knjigovodstveni servis Arios nije pravio završni račun za tvrtku Bela Istra za 2014, godine odnosno 2015. godinu.

10. Svjedokinja MO u iskazu je navela da je vlasnica agencije ARIOS u Belišću i poznata joj je tvrtka optuženika Bella Istra. Naime, tijekom svibnja 2013. godine oni su postali njihovi klijenti, te su za tu godinu podnijeli za njih prijavu poreza na dobit i godišnje financijsko izvještaje. Što se tiče 2014. oni nisu bili njihovi klijenti, jer su bili u drugom računovodstvenom servisu. Vratili su se njima 2015. no sve što su tada za njih učinili bio je obračun plaće za prvi i drugi mjesec te 2015. godine, a u konkretnom slučaju oni su poslali obrasce za plaće, jer se radilo u biti o neisplati plaće, jer nisu imali sredstava na žiro-računu i nisu platili doprinose niti poreze na plaću, te neto plaću, a također niti uslugu koju je učinila njena tvrtka za to. Oni kasnije nisu za tvrtku Bella Istra vodili knjige, odnosno nisu vodili knjige od 25. ožujka 2015. pa nadalje. Ne sjeća se točno tko je dogovarao vođenje posla tijekom 2015. za tvrtku Bella Istra, odnosno da li je optuženik ili njegov sin, a više joj je u sjećanju da je to bio sin. Vezano za tvrtku Bella Istra radila je njena radnica TO, a inače elektronička dokumentacija je proslijeđena stečajnoj upraviteljici. Oni su posao, kao što je uobičajeno, radili putem originalne dokumentacije, koju su preuzimali u Osijeku ili je bila dostavljena u Belišće osobno. Dokumentaciju obavezno dostavlja i vlasnik tvrtke ukoliko ovlasti nekoga ili direktor po zakonu.

11. Svjedok LO u iskazu je naveo da je bio privremeni stečajni upravitelj Bella Istra, te je u tom postupku stečajni sudac otvorio i zatvorio postupak stečaja, a što se tiče vođenja poslovnih knjiga trgovačkog društva Bella Istra može reći kako nije mogao doći do zakonskog zastupnika, javio mu se njegov sin GO, te mu je isti rekao da je sva dokumentaciju knjigovodstvenom servisu Arios u Belišću, no na upit u knjigovodstvenom servisu rekli da je cjelokupna dokumentacija vraćena, a ne zna točno da li je vraćena zakonskom zastupniku ili njegovom sinu. Inače u razgovoru s njima isti su rekli da je knjigovodstvo vođeno do 31. prosinca 2013., a da za 2014. nije ništa vođeno, te da je bilo još par računa za 2015. Sve ovo dešavalo se sredinom 2016., kada je on to potraživao, no rečeno mu je da je zakonski zastupnik na odsluženju kazne, a kasnije od njegovog sina više nije mogao dobiti nikakve informacije. Nije mu poznato da bi za 2014. Bella Istra imala drugi knjigovodstveni servis angažiran.

12. Sud je iskaze svjedoka DO, ĆO, TO, MO i LO ocijenio vjerodostojnim, budući da su imenovani svjedoci iskazivali o onome što su obavljali u okviru svog zanimanja (u svojstvu poreznog inspektora, knjigovođi, te privremenog stečajnog upravitelja), nemajući razloga neosnovano teretiti optuženika iznošenjem netočnih činjenica.

13. Provedenim financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po vještakinji Tonki Vulić, dip. oec. utvrđeno je da, na temelju raspoloživih podataka iz spisa, te proknjiženih knjigovodstvenih podataka primljenih iz Vilić j.d.o.o. za poslovne usluge, bez godišnjih financijskih izvještaja za 2014. godinu, pod pretpostavkom da nije bilo dodatnih knjiženja, ukupni prihodi tvrtke Bella Istra d.o.o. za 2014. godinu iznose 17.143.696,68 kuna, dok ukupni rashodi tvrtke Bella Istra d.o.o. za 2014. godinu iznose 16.493.229,42 kune. Računovodstvena dobit prije oporezivanja iznosi 650.467,26 kuna, a ukupna povećanja porezne osnovice iznose 28.184,24 kune. Ukupnih smanjenja porezne osnovice nema. Dobit nakon povećanja i smanjenja porezne osnovice iznosi 678.651,50 kuna. Porezna osnovica za izračun poreza na dobit stoga bi iznosila 678.651,50 kuna. Porezna obveza za porez na dobit = porezna osnovica 678.651,50* porezna stopa 20% što iznosi 135.730,30 kuna . Porezna osnovica za izračun poreza na dobit za 2014. godinu prema gore navedenim uvjetima bi iznosila 678.651,50 kuna, a obaveza za porez na dobit po stopi od 20% bi iznosila 135.730,30 kuna za 2014. godinu na temelju raspoložive dokumentacije trgovačkog društva Bella Istra do.o. Višnjevac bez godišnjih financijskih izvještaja.

13.1. Ispitana na raspravi vještakinja je navela da je trgovačko društvo Bela Istra vodilo poslovne knjige negdje do kraja 2014. godine, ali nije predalo financijsko izvješće za tu godinu. Vezano za plaćanje poreza na dobit, po njezinim saznanjima nije bio plaćen do kraja 2014. godine, a da li je kasnije plaćen to ne zna, a ovi podaci se mogu provjeriti u Poreznoj upravi. Optuženik je vodio dnevnik knjiženja i knjigu ulaznih i izlaznih računa. Knjigovodstvo za tvrtku optuženika vodila je tvrtka Vilić j.d.o.o. iz Tenja te je knjigovodstvo vođeno do kraja 2014. godine nakon toga sredinom siječnja 2015. dokumentacija je vraćena sinu optuženika, a da li je netko za 2015. u inkriminiranom razdoblju vodio knjigovodstvo, to nema saznanja. Za predaju završnog računa odgovorna je odgovorna osoba poduzeća. Optuženik je u inkriminiranom razdoblju bio u zatvoru (2014. godine). Poslovne knjige za tvrtku Bela Istra d.o.o. vodila je knjigovodstvo tvrtka Vilić j.d.o.o. međutim početkom 2015. godine zbog neplaćanja knjigovodstvenih usluga ista je otkazala suradnju. Tvrtka Bela Istra nije dalje predala vođenje poslovnih knjiga i izradu završnog računa za spornu 2014. godine drugoj knjigovodstvenoj tvrtci. Odgovorna osoba može dati punomoć drugoj osobi da preda na uvid knjigovodstvenu dokumentaciju tražitelju, u ovom slučaju je bila Porezna uprava. Tvrtka Vilić j.d .o.o. koja je vodila poslovne knjige tijekom 2014. godine je zbog neplaćanja tvrtke Bela Istra na ime knjigovodstvenih usluga otkazala poslovnu suradnju. Vezano za utvrđivanje osnovice poreza na dobit vještakinja je koristila bruto bilancu tvrtke. Porezni obrasci nemaju utjecaj na utvrđivanje poreza na dobit.

14. Nadalje, provedenim financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po vještakinji financijsko-knjigovodstvene struke Dajani Vuković dipl. oec. proizlazi da je visina prihoda za trgovačko društvo Bella Istra d.o.o. Višnjevac za 2014. godinu 17.143.696,68 kuna, dok ukupni rashodi tvrtke Bella Istra d.o.o. za 2014. godinu iznose 16.493.229,42 kune. Dobit nakon povećanja/smanjenja porezne osnovice iznosi 678.651,50 kuna. Porez na dobit za 2014. godinu iznosi 135.730,30 kuna, a tijekom 2014. nije evidentirana uplata akontacije poreza na dobit. Zadnji godišnji financijski izvještaj za trgovačko društvo Bella Istra d.o.o. Višnjevac je predan za 2013. godinu, a za 2014. godinu nije sačinjen. Od 1. siječnja 2015. do 28. veljače 2015. za trgovačko društvo Bella Istrad.o.o. Višnjevac knjige je vodio knjigovodstveni servis Arios d.o.o. Porezna prijava za 2014. godinu nije podnesena. U skladu s člankom 35. Zakona o porezu na dobit i članka 46. Pravilnika o porezu na dobit porezni obveznik poreza na dobit dužan je za razdoblje za koje se utvrđuje porez podnijeti prijavu poreza na dobit i to u roku od četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit (do 30. travnja ako je radni dan, odnosno prvi sljedeći radni dan ako je 30. travnja neradni dan), osim za porezne obveznike kojima je Porezna uprava donijela rješenje po kojemu porezno razdoblje nije kalendarska godina. Zaključno, visina poreznog duga iznosi 135.730,30 kuna, odnosno 18.014,51 eura, a dospijeće duga je 30. travnja 2015.

14.1. Nadalje, utvrđeno je da je u razdoblju 2014. godine došlo do prekida suradnje između Bella Istra i knjigovodstvenog servisa te da Završni račun koji uključuje i prijavu poreza na dobit nije predan. Druge poslovne aktivnosti u smislu vođenja poslovnih knjiga nisu niti u Nadzoru djelatnika Porezne uprave navedeni da su propušteni. U odnosu na pitanje u kojem razdoblju nisu vođene poslovne knjige, a obzirom da je do predaje između klijenata došlo u 20. siječnja 2015. godine, može pretpostaviti da je knjižen ili djelomično knjižen prosinac 2014. godine (obzirom da računi za 12/2014 stižu u 01/2015) odnosno da u odnosu na ne vođenje poslovnih knjiga problem nastaje u 12/2014 zbog neplaćanja usluga, te da se ne vođenje poslovnih knjiga odnosi na predaju Završnog računa za 2014. godinu, a koji uključuje i izradu PD obrasca, koji predstavlja obvezu poreza na dobit. Posebnim je odredbama Općeg poreznog zakona (članak 32. a) utvrđena odgovornost članova trgovačkog društva za nepodnošenje poreznih prijava. Smatra se da su ispunjene pretpostavke za odgovornost članova društva ako porezni obveznik nije podnio zakonom propisane mjesečne i godišnje porezne prijave. U slučaju nepodnošenja propisanih poreznih prijava, poreznu obvezu utvrđuje porezno tijelo, a u postupku utvrđivanja porezne obveze jednim poreznim rješenjem utvrđuje se porezna obveza i odgovornost člana društva, koji odgovara kao jamac platac. Dakle, porezno tijelo se može naplatiti bilo od poreznog obveznika – trgovačkog društva bilo od člana društva U slučaju nepodnošenja propisanih mjesečnih i godišnjih poreznih prijava, porezno tijelo rješenjem utvrđuje poreznu obvezu društva i odgovornost člana društva. Za utvrđene porezne obveze član društva odgovara kao jamac platac. Dakle, odredbama Općeg poreznog zakona propisana je odgovornost članova društva i to u taksativno navedenim slučajevima. Tako se, između ostalog, smatra da su ispunjene pretpostavke za odgovornost članova društva ako društvo ne podnosi zakonom propisana godišnja izvješća.

14.2. Ispitana na raspravi vještakinja Dajana Vuković, dipl. oec. navela je da ukupan promet po žiro računu nije kriterij za utvrđivanje poreza na dobit. Osnovica poreza na dobit se utvrđuje kao računovodstvena kategorija, odnosno razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda. Međutim, prilikom prijave poreza na dobit (PD obrazac) zakonodavac omogućuje da se tako izračunata osnovica povećava ili smanjuje po propisanim kriterijima. Nakon takvog utvrđenja se PD obrazac kao završni dokument prijave poreza na dobit šalje u nadležnu poreznu upravu i izračunati iznos visine poreza na dobit je porezna obveza. Primitak na žiro račun je inače kategorija koja se koristi kod onih pravnih osoba koje posluju po principu poreza na dohodak (obrtnici). Trgovačka društva posluju po principu poreza na dobit i ispostavljanje računa prema kupcima generira prihod, a računi zaprimljeni od dobavljača predstavljaju trošak odnosno rashod. Plaćanje računa u trgovačkim društvima je financijska kategorija i ne utječe na visinu ukupnog prihoda. Iz PDV obrasca porezna uprava vidi u određenom mjesecu za koji se obrazac predaje koliko je pravna osoba ispostavila oporezivih računa i to osnovicu i pripadajuću obvezu PDV-a, te koliko je računa od svojih dobavljača zaprimila i to osnovicu i pretporez. Ukoliko je obveza PDV -a veća od pretporeza tada pravna osoba ima za obvezu platiti izračunati iznos. Odnosno, ukoliko je pretporez veći od obveze tada je pravna osoba u pretplati. Sva plaćanja odnosno prometi stanja na žiro računu ne predstavljaju iznose prihoda, a najjednostavniji primjer za to je da na žiro računu se mogu nalaziti sredstva za plaćanje obveza iz prethodnih razdoblja (prethodnih godina). Porezna uprava ima ovlaštenja raditi procjenu ukoliko nema na raspolaganju svu dokumentaciju, nije sigurna po kojem točno zakonu i u kojim točno slučajevima. Krajnji rok za predaju prijave poreza na dobit ili tzv. PD obrasca za 2014. je 30. travnja 2015., a to se odnosi na razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014.

15. Nalazi i mišljenja vještakinja financijsko-knjigovodstvene struke, prihvaćeni su u cijelosti jer su dani jasno, potpuno i sukladno pravilima znanosti, iskustva i struke, te njegova vjerodostojnost nijednom oko lnošću nije dovedena u pitanje, time da su nalazi i mišljenja obje vještakinje sukladni glede zaključka da visina poreznog duga iznosi 135.730,30 kuna, odnosno 18.014,51 eura.

16. Pročitan je i nalaz i mišljenje vještaka financijsko-knjigovodstvene struke PO, dipl. oec. od 26. siječnja 2022., pribavljen od strane obrane izvan ovog postupka, iz kojeg proizlazi da Porezna uprava prilikom nadzora trgovačkog društva Bella Istra d.o.o. nije mogla surađivati sa zakonskim zastupnikom društva budući je isti bio na izdržavanju kazne zatvora u Gospiću, te je pravilno primijenila odredbu članka 82. Općeg poreznog zakona važećeg u vrijeme inkriminacije i nadzora temeljem koje je procjenom utvrdila osnovicu i obvezu poreza na dobit trgovačkog društva Bella Istra u kojemu je u vrijeme inkriminacije optuženi EO bio zakonski zastupnik. No, procjena porezne osnovice te obveze poreza na dobit ne iskazuje stvarno stanje (na što upućuje i sam pojam procjena) već je ista utvrđena temeljem određenih kriterija. U konkretnom slučaju vještačenjem provedenom po vještaku Ivando konta - sudskom vještaku Tonki Vulić utvrđeno je da temeljem knjigovodstvene dokumentacije i evidencije trgovačkog društva Bella Istra d.o.o. porezna osnovica, a time i obveza poreza na dobit od strane Porezne uprave nije utvrđena u točnom iznosu. Trgovačko društvo Bella Istra d.o.o. gdje je optuženi EO bio zakonski zastupnik uredno je vodilo svoje poslovne knjige, temeljem kojih je vještak Ivando konta - sudski vještak Tonka Vulić kao nepristrana stručna osoba koja nije sudjelovala u poslovnom događaju u primjerenom roku stekla pregled nad poslovanjem poduzetnika i pravilno utvrdila visinu dobiti i obvezu poreza na dobit.

16.1. Vezano da gore navedeni nalaz i mišljenje kojeg je obrana dostavila u spis, sud ga nije prihvatio glede zaključka da je trgovačko društvo Bella Istra d.o.o. uredno vodilo poslovne knjige, budući da je takvo utvrđenje u suprotnosti s ostalim dokazima koji priliježu spisu, a osobito s iskazima svjedoka DO koja je navela da joj prilikom provedbe nadzora nije bila dostupna dokumentacija tvrtke, a niti je istu mogla dobiti od knjigovodstva, te svjedoka ĆO koji je naveo da njegovo knjigovodstvo nije podnijelo završni račun jer je ranije došlo do prekida suradnje, a također i privremeni stečajni upravitelj tvrtke Bella Istra LO nije mogao doći do dokumentacije.

17. Iz materijalne dokumentacije koja priliježe spisu, a vezano da provedeni porezni nadzor, proizlaze činjenice utvrđene provedenim financijsko-knjigovodstvenim vještačenjima.

18. Iz povijesnog izvatka iz sudskog registra na ime trgovačkog društva Bella Istra d.o.o. proizlazi da je optuženik bio direktor društva ovlašten isto zastupati pojedinačno i samostalno od 18. veljače 2013.

19. Iz podneska trgovačkog društva Arios d.o.o. od 21. svibnja 2018. proizlazi da isti nisu vodili knjigovodstvo za tvrtku Bella Istra u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014. U 2015. su vodili poslovne knjige od 1. siječnja 2015. pa do 28. veljače 2015., te se nakon toga korisnik nije javljao pa su dokumentaciju vratili.

20. Iz podneska Porezne uprave Područni ured Osijek od 24. svibnja 2018. proizlazi da trgovačko društvo Bella Istra d.o.o. u stečaju u inkriminiranom razdoblju nije vršila uplate na ime dugovanja poreza na dobit.

21. Iz podneska Uprave za zatvorski sustav od 1. kolovoza 2018. proizlazi da je optuženi EO bio na izdržavanju kazne od 31. listopada 2015., kad je počeo izdržavati jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od tri godine i pet mjeseci, koja mu je izrečena presudom Općinskog suda u Požegi, od 8. siječnja 2018., poslovni broj Kv-67/2017-12.

22. Iz spisa Trgovačkog suda u Osijeku broj St-1695/2016., koji uključuje i rješenje o otvaranju stečajnog postupka Trgovačkog suda u Osijeku za tvrtku Bella Istra d.o.o., proizlazi da je 10. studenog 2016. otvoren stečajni postupak nad tvrtkom Bella Istra d.o.o. Višnjevac, te istog dana i zatvoren budući stečajna masa nije dovoljna niti za namirenje troškova postupka. Uvidom u obrazloženje navedenog rješenja utvrđeno je da dužnik nije vodio uredno niti ažurirao knjigovodstvenu dokumentaciju, a posljednji završni račun predan u Poreznu upravu datira sa 31. prosincem 2013. godine. Poslije toga je izvršeno knjiženje prometa za prva tri mjeseca 2015.godine bez unošenja početnog stanja pozicija prenijetih iz 2014.godine.

23. Iz izvatka iz kaznene evidencije za optuženika proizlazi da je isti višestruko osuđivan i to između ostalog više puta zbog kaznenog djela prijevare.

24. Iz izvatka iz prekršajne evidencije proizlazi da optuženik nije prekršajno kažnjavan.

25. Nakon provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući svaki dokaz posebno i sve zajedno, primjenom materijalnog prava na utvrđeno činjenično stanje, nedvojbeno je utvrđeno da je optuženi EO počinio kaznena djela koje mu se optužnicom stavljaju na teret.

26. Da je tomu tako proizlazi prvenstveno iz rezultata oba provedena financijsko- knjigovodstvena vještačenja kojima je utvrđeno da visina poreznog duga iznosi 135.730,30 kuna, odnosno 18.014,51 eura, a dospijeće duga je 30. travnja 2015., a koja vještačenja su utemeljena na dokumentaciji koja priliježe spisu. Nadalje, odgovornost optuženika proizlazi i iz iskaza svjedoka ispitanih na raspravi, čije iskaze je sud prihvatio vjerodostojnim, a iz kojih slijedi da je optuženik kao direktor trgovačkog društva Bella Istra d.o.o. neuredno vodio poslovne knjige, te da nije omogućio ovlaštenim službenicima da obave nadzor nad poslovnim knjigama predmetnog društva.

27. Sud nije prihvatio obranu optuženika u kojoj je isti osporio počinjenje kaznenih djela za koja se tereti navodeći da je sva dokumentacija vezana za tvrtku Bella Istra d.o.o. išla putem knjigovodstvenog servisa, te da su svi računi i sva dokumentacija bili dostupni Poreznoj upravi, te da je ista mogla sve kontrolirati i vidjeti putem izvješća koja su dobivali od knjigovodstvenih servisa. Optuženik za sve smatra odgovornim postupanje knjigovodstvenih servisa, jer je sve njima prepustio, a što se tiče završnog računa isti nije predao jer nije imao novca da plati knjigovodstveni servis, te isti smatra da se u konkretnom slučaju ni ne radi o kaznenom djelu već isključivo o prekršaju. No, takva obrana optuženika je neutemeljena i usmjerena na izbjegavanje kaznenopravne odgovornosti.

27.1. Naime, optuženik je kao direktor trgovačkog društva Bella Istra d.o.o. Višnjevac bio osoba koja je dužna voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika, dakle znao je i morao biti svjestan da mora platiti porez na dobit za svaku godinu, pa tako i za 2014., te da sukladnoj ovoj obvezi mora predati i godišnje financijsko izvješće odnosno uredno voditi poslovne knjige, a što sve optuženik nije činio, sve svjesno i želeći da tvrtka Bella Istra d.o.o. ne plati porez na dobit za 2014. godinu, te je tako s namjerom oštetio državni proračun Republike Hrvatske za iznos od 135.730,30 kuna. Pri tom su nevažni navodi optuženika o tome da je isti bio u zatvoru na izdržavanju kazne, budući da je mogao opunomoćiti i drugu osobu da obavi njegove dužnosti kao direktora, a osim toga iz podneska Uprave za zatvorski sustav od 1. kolovoza 2018. proizlazi da je optuženi EO bio na izdržavanju kazne od 31. listopada 2015., dok je krajnji rok za predaju prijave poreza na dobit ili tzv. PD obrasca za 2014. bio 30. travnja 2015. (za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014.)

28. Kazneno djelo protiv gospodarstva – utaju poreza ili carine iz članka 256. stavka 1. KZ/11. čini onaj tko s ciljem da potpuno izbjegne plaćanje poreza u slučaju obvezne prijave ne prijavi prihod, pa zbog toga dođe do neutvrđenja porezne obveze u iznosu koji prelazi 20.000,00 kuna (sada 2.654,46 eura), dok kazneno djelo povrede obveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz članka 248. KZ/11., čini onaj koji ne vodi trgovačke knjige koje je po zakonu obvezan voditi.

28.1. Optuženi EO počinio je navedena kaznena djela tako što je u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 30. travnja 2015. u Osijeku, kao direktor trgovačkog društva Bella Istra d.o.o. za turizam i putničke agencije iz Višnjevca, u nakani da predmetno trgovačko društvo ne plati porez na dobit za 2014., suprotno odredbi članka 33. i članka 35. Zakona o porezu na dobit, nije utvrdio osnovicu poreza na dobit u iznosu od 678.651,50 kuna, niti je na istu obračunao pripadajući porez na dobit u iznosu od 135.730,30 kuna, niti je na temelju toga sačinio i predao nadležnoj Poreznoj upravi godišnji financijski izvještaj, na koji način je oštetio državni proračun Republike Hrvatske za 135.730,30 kuna, te kao direktor trgovačkog društva Bella Istra d.o.o. za turizam i putničke agencije iz Višnjevca, suprotno odredbi članka 65. Općeg poreznog zakona, neuredno vodio poslovne knjige, te ovlaštenim službenicima porezne uprave nije omogućio da obave nadzor nad poslovnim knjigama predmetnog društva.

29. Prilikom počinjenja kaznenih djela za koja je proglašen krivim optuženi EO postupao s izravnom namjerom, svjesno i želeći izbjeći plaćanje porezne obveze. Naime, a kako je to gore već obrazloženo, optuženik je u kritično vrijeme nesporno bio direktor trgovačkog društva Bella Istra d.o.o. Višnjevac, te je u tom svojstvu imao obvezu postupati s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika, koji je svjestan obveze prijave poreza na dobit, te urednog vođenja poslovnih knjiga. Pri tom se ističe da su neosnovane tvrdnje optuženika kojima svu odgovornost prebacuje na knjigovođe, budući da samo knjiženje obračuna ili ispunjavanje, odnosno sastavljanje porezne prijave od strane neke druge osobe ne ekskuplira onog tko je tu poreznu prijavu dužan potpisati i podnijeti nadležnoj poreznoj upravi, a to je u konkretnom slučaju bio optuženik, kao direktor društva.

29.1. Optuženik je svojim postupanjem povrijedio blanketne odredbe članka 33. i članka 35. Zakona o porezu na dobit, odnosno članka 65. Općeg poreznog zakona budući članak 33. Zakona o porezu na dobit propisuje da se porezna osnovica utvrđuje na temelju podataka evidentiranim u poslovnim knjigama koje se vode u skladu s propisima o računovodstvenim i financijskim izvješćima, odnosno da porezni obveznik podnosi prijavu poreza na dobit najkasnije u roku četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit, a članak 65. Općeg poreznog zakona propisuje da se knjigovodstvo mora voditi sukladno propisima i na način da treća stručna osoba može u primjerenom roku steći pregled nad poslovanjem poduzetnika.

30. Ubrojivost optuženika, kao niti njegova svijest o protupravnosti tijekom postupka nije dovedena u pitanje.

31. Nije utvrđeno postojanje niti jednog ispričavajućeg razloga.

32. Slijedom svega navedenog, nedvojbeno je utvrđeno da je optuženi EO počinio kaznena djela protiv gospodarstva koja mu se stavljaju na teret, te je za navedena kaznena djela i proglašen krivim.

33. Sukladno članku 47. KZ/11., pri izboru vrste i mjere kazne, sud je, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijenio sve okolnosti koje utječu na to da kazna za svako pojedino kazneno za koje je optuženik proglašen krivim po vrsti i mjeri bude lakša ili teža.

33.1. Od olakotnih okolnosti sud je optuženom EO uzeo u obzir činjenicu što je prekršajno nekažnjavan, nezaposlen i bez imovine.

33.2. Od otegotnih okolnosti sud je optuženom EO (u odnosu na oba kaznena djela) uzeo u obzir njegovu višestruku kaznenu osuđivanost, dok mu je u odnosu na kazneno djelo utaje poreza ili carine uzeo u obzir i činjenicu što visina poreznog duga u većoj mjeri premašuje minimalan iznos koji je potreban da bi se radilo o kaznenom djelu utaje poreza ili carine (iznos od 20.000,00 kuna).

33.3. Analizirajući olakotne i otegotne okolnosti na strani optuženog EO ovaj sud nalazi da će se svrha kažnjavanja, u smislu članka 41. KZ/11 (specijalna i generalna prevencija), u konkretnom slučaju postići utvrđenjem kazni koje su u okviru zakonom propisanih za kaznena djela za koja je optuženik proglašen krivim, pa je tako optuženom EO za kazneno djelo utaje poreza ili carine na članka 256. stavka 1. KZ/11. utvrdio kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci (za navedeno kazneno djelo propisana je kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina), dok mu je za kazneno djelo povrede obveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga na članka 248. KZ/11. utvrdio kaznu zatvora u trajanju od pet mjeseci (za navedeno kazneno djelo propisana je kazna zatvora do tri godine).

34. Nadalje, uz daljnju primjenu članka 51. stavka 1. i 2. KZ/11., cijeneći ličnost optuženog EO i kaznena djela u njihovoj ukupnosti (osoba sklona činjenju imovinskih delikata, koja je sada počinila dva kaznena djela protiv gospodarstva čiji zbroj izrečenih kazni iznosi jednu godinu i tri mjeseca) sud je optuženika osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine.

35. Na temelju članka 158. stavka 2. ZKP naloženo je optuženom EO isplatiti oštećenoj Republici Hrvatskoj imovinskopravni zahtjev u iznosu od 18.014,51 eura, budući da je visina imovinskopravnog zahtjeva nedvojbeno utvrđena provedenim financijsko knjigovodstvenim vještačenjem, kojeg je sud prihvatio u cijelosti.

36. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP u vezi članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP i stavka 3. istog članka ZKP naloženo je optuženom EO platiti troškove kaznenog postupka i to paušalnu svotu u iznosu od 300,00 eura, koja je odmjerena s obzirom na složenost i trajanje ovog postupka, sukladno točki I. Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka („Narodne novine“ broj 145/11.), a koje troškove je optuženik dužan uplatiti u državni proračun nakon pravomoćnosti presude, o čemu će primiti poziv suda na plaćanje s uplatnicom.

37. Na temelju članka 148. stavka 6. ZKP optuženi EO oslobođen je obveze naknade troškova za svjedoke i troškova provedenih financijsko- knjigovodstvenih vještačenja, budući da bi plaćanjem navedenih troškova s obzirom na njihovu visinu, bilo dovedeno u pitanje uzdržavanje optuženika, koji je nezaposlen i bez imovine.

38. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Osijek, 28. travnja 2026.

Sutkinja

Dunja Petrović

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke i branitelj mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud, protivnu stranku i branitelja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. ODO u Osijeku, na poslovni broj K-DO-1171/2016

2. optuženi EO

3. branitelj Ivan Jukić, odvjetnik u Osijeku