REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. Pr-460/2024-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Danijeli Marotti Andrić, u pravnoj stvari tužitelja BV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Maji Buhin, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 23. ožujka 2026., u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnice tužitelja Maje Buhin, odvjetnice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 28. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku, Croatia osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, da isplati tužitelju, BV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos naknade neimovinske štete od 12.600,00 € zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na navedeni iznos od podnošenja odštetnog zahtjeva tj. od 13. ožujka 2024. pa do isplate, a koje kamate se određuju za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnje te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku, Croatia osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, da isplati tužitelju, BV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos naknade imovinske štete od 729,12 € zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na navedeni iznos od 28. travnja 2026. pa do isplate, a koje kamate se određuju za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnje te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja u dijelu kojim traži isplatu zatezne kamate na iznos imovinske štete od 729,12 eura za period od 13. ožujka 2024. do 28. travnja 2026.

IV. Nalaže se tuženiku, Croatia osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, da isplati tužitelju, BV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pripadajući parnični trošak u iznosu od 4.725,00 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, tekućim od 28. travnja 2026. pa do isplate, a koje kamate se određuju za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječanja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

V. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška za preostali iznos preko dosuđenog.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 31. kolovoza 2023. pretrpio ozljedu na radu. Tvrdi da je zaposlen kod poslodavca PIK Vrbovec plus d.o.o., Zagrebačka 146, Vrbovec, na radnom mjestu – mesara. Navedenog dana tužitelj je tijekom radnog vremena prilikom obavljanja redovitog posla svojeg radnog mjesta, zadobio ozljedu lijeve šake, točnije zadobio je višestruke prijelome prstiju na način da mu je banzek (stroj za piljenje kostiju) zahvatio ruku, a sve uslijed klizavosti radne površine i predmeta rada. Tužitelju je navedena ozljeda priznata kao ozljeda na radu od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Obzirom da je poslodavac tužitelja na dan nastanka štetnog događaja imao kod tuženika sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti za štetu koju radnici istog poslodavca pretrpe na radu odnosno prilikom obavljanja redovitih poslova svojeg radnog mjesta, to je uvodno naznačeni tuženik pasivno legitimiran i odgovoran za naknadu štete tužitelju. Slijedom navedenog, tužitelj tužbom potražuje od tuženika pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 4.200,00 € i to zbog pretrpljenog straha, fizičkih bolova i duševnih boli zbog umanjenja životne i radne aktivnosti te duševnih boli zbog naruženja, zajedno sa zateznim kamatama, tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate te iznos imovinske štete od 800,00 € za pruženu tuđu pomoć i njegu, zajedno sa zateznim kamatama, tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate. Navodi da je 13. ožujka 2024. podnio odštetni zahtjev tuženiku vezano uz predmetni štetni događaj, kojeg je tuženik zaprimio, sve u cilju mirnog rješenja spora, do kojeg međutim nije došlo.

1.1. Nakon provedenog medicinskog vještačenja tužitelj konačno uređuje tužbeni zahtjev podneskom od 23. lipnja 2025. na način da na ime naknade neimovinske štete potražuje iznos od 12.600,00 eura, a na ime imovinske štete iznos od 729,12 eura, sve zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate. Tužitelj također potražuje da mu tuženik naknadi parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da priznaje da je PIK VRBOVEC PLUS d.o.o., u vrijeme nastanka štetnog događaja bio osiguran kod tuženika po polici osiguranja broj [broj police osiguranja], kojom policom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima. Priznaje činjenicu nastanka štetnog događaja, dok osporava visinu tužbenog zahtjeva, kao i odgovornost osiguranika tuženika za predmetnu štetu. Opreza radi, tuženik ističe da sve i kada bi se utvrdila obveza tuženika na isplatu iznosa s osnova naknade štete, tuženik osporava zatraženi tijek zateznih kamata na neimovinsku štetu budući da se iste računaju od završetka liječenja i stabilizacije tužiteljeva zdravstvenog stanja narušenog štetnim događajem te na imovinsku štetu koju tužitelj potražuje na ime tuđe njege i pomoći iz razloga što tužitelj nije uz tužbu dostavio dokaz da je istu plaćao pa se pretpostavlja da su mu istu pružali ukućani. S obzirom da se radi o nerepariranoj šteti, zatezne kamate se mogu računati jedino od dana kada visina nereparirane štete bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

3. Sud je tijekom dokaznog postupka izvršio uvid u svu dokumentaciju koju su stranke priložile u spis, provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku prof.dr.sc. Božidaru Šebečić te je saslušan tužitelj kao stranka u postupku.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja u pretežitom dijelu osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao radnika od tuženika kao osiguravatelja njegovog poslodavca, PIK VRBOVEC PLUS d.o.o., za naknadom neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za tuđu pomoć i njegu, sve po osnovi ozljeđivanja na radnom mjestu 31. kolovoza 2023. kada je tužitelj za vrijeme redovnog radnog vremena prilikom obavljanja posla svog radnog mjesta zadobio ozljedu lijeve šake, točnije zadobio je višestruke prijelome prstiju.

6. Među strankama nije sporno da je tužitelj zaposlen kod poslodavca PIK VRBOVEC PLUS d.o.o., čiji je osiguravatelj tuženik i nije sporan nastanak štetnog događaja. Među strankama je sporna odgovornost osiguranika tuženika za predmetnu štetu te osnov i visina tužbenog zahtjeva.

7. U odnosu na dinamiku nastanka štetnog događaja izveden je dokaz saslušanjem tužitelja kao parnične stranke te je izvršen uvid u priležeću dokumentaciju.

8. Iz Prijave o ozljedi na radu proizlazi da se ozljeda tužitelja dogodila 31. kolovoza 2023. u Vrbovcu, da je došlo do lakše ozljede, da se ozljeda odgodila u radnom okolišu, pogon mikrorasjeka, za vrijeme radnog procesa piljenja svinjskih carskih rebara na banzeku (tračna pila), da se radniku prilikom piljenja pomaklo rebro te mu je pila uhvatila drugi i treći prst lijeve ruke. Iz Prijave proizlazi da je nadležno tijelo priznalo tužitelju nastalu ozljedu kao ozljedu na radu.

9. Tužitelj je u svom iskazu naveo da je 31. kolovoza 2023. tijekom radnog vremena, prilikom obavljanja redovitog posla svoga radnog mjesta doživio ozljedu na radu za vrijeme dok je pilio obrađeno svinjsko carsko meso. Kako je meso bilo ljepljivo, masno, klizavo, nije bilo dovoljno smrznuto, lijeva ruka mu je uslijed toga skliznula te je pila zahvatila kažiprst lijeve ruke uslijed čega je zadobio višestruke prijelome prsta. Poslodavac je izričito zabranio da se koriste rukavice za vrijeme dok se obavlja posao piljenja mesa. Inače dok režu meso dužni su imati metalnu rukavicu, ali istu po izričitoj uputi poslodavca ne smiju koristiti za vrijeme dok koriste stroj za piljenje. Prije ove nezgode ovaj posao je obavljao već 20 godina, osposobljen je za rad na siguran način. Toga dana posao je obavljao na uobičajeni način, obratio je svu potrebnu pažnju, ništa ga nije ometao u poslu, pogled mu je bio usmjeren prema radnji koju obavlja te je bio skroz skoncentriran. Korištenje pile njegov je svakodnevni dio radnih zadataka kod poslodavca. Zbog zadobivene ozljede bio je četiri puta podvrgnut operativnom zahvatu, a planiran je i peti zahvat. Uslijed liječenja imao je više puta komplikacije jer se rana inficirala, ruka je bila imobilizirana sigurno dva mjeseca nakon prve operacije, pa potom ponovno nakon svakog operativnog zahvata po mjesec dana. Zbog toga je imao potrebu za tuđom pomoći i njegom prilikom osobne higijene, oblačenja i slično, a pomoć mu je pružala moj supruga. Zbog ozljede je odlazio na fizikalne terapije. Zbog ozljede prst je ostao u zakrivljenom položaju, više ga nikako ne može ispraviti, cirkulacija u prstu nije dobra, odnosno uopće je nema te osjeća konstantu hladnoću. Na bolovanju je od dana štetnog događaja..

9.1. Sud je neposrednim uvidom kažiprsta lijeve ruke tužitelja uočio da kažiprst na lijevoj ruci tužitelja stoji u zakrivljenom položaju, blago promijenjene boje u odnosu na druge prste kao i da je vidljiv rez operacije u potezu od kažiprsta do sredine podlaktice i to s donje strane šake i gornje strane šake.

10. Iz iskaza tužitelja, kojem je sud povjerovao u cijelosti, jer je iskazivao objektivno, jasno, logično, isti je sukladan dokumentaciji koja prileži spisu, posebno Prijavi o ozljedi na radu, a njegov iskaz niti jednim drugim dokazom nije doveden u pitanje, proizlazi da je do ozljeđivanja tužitelja došlo prilikom obavljanja redovite radne operacije radnika koji radi na radnom mjestu mesara, prilikom obavljanja piljenja svinjski carskih rebara na banzeku (tračnoj pili), prilikom koje radne operacije je tužitelj postupao na do tada uobičajeni način. Iz iskaza tužitelja proizlazi da u njegovom postupanju nije utvrđeno da je tužitelj ičim pridonio nastanku štetnog događaja, već da je meso zbog toga što nije bilo dovoljno zamrznuto bilo masno, ljepljivo i klizavo, zbog čega mu je ruka skliznula pod rezač. Također iz iskaza tužitelja proizlazi da je tužitelj obavljao poslove svog radnog mjesta uobičajenom metodom i da je uključio svu dužnu pažnju prilikom obavljanja redovnih radnih zadataka te da tužitelju po izričitoj uputi poslodavca nije bilo dozvoljeno koristiti rukavice za vrijeme obavljanja predmetne radne operacije.

11. Prema odredbi čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Prema odredbi čl. 25. st. 2. istog zakona poslodavac može biti oslobođen od odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Iz spisa ne proizlazi da bi postojao i jedan razlog za oslobođenje od odgovornosti poslodavca za štetu koja je proizašla tužitelju iz ovog štetnog događaja. Slijedom navedenog za svu štetu odgovoran je poslodavac, odnosno u ovom slučaju osiguratelj poslodavca.

12. Također, tuženik tijekom postupka nije ničim dokazao navodni doprinos tužitelja samom štetnom događaju odnosno tuženik ničim nije dokazao da je tužitelj nastupao nesmotreno ili da nije upotrijebio dužnu pažnju prilikom obavljanja poslova svog radnog mjesta. Tome valja nadodati da objektivna odgovornost za štetu u sebi sadrži i određeni stupanj rizika za odgovornu osobu, poslodavca, kojemu zakonodavac nalaže da (u granicama objektivno mogućeg) predvidi, otkloni ili izbjegne sve moguće okolnosti koje mogu dovesti do njegove potencijalne odgovornosti po načelu uzročnosti, a koje odgovornosti se može osloboditi samo ako dokaže da do štete nije došlo zbog njegovog propusta u organizaciji ili tehnologiji posla odnosno da je tužitelj isključivo kriv za štetu (čl. 1067. st.2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO)) ili da je šteta nastala od uzroka koji leži izvan stvari čije djelovanje nije mogao predvidjeti ni izbjeći niti otkloniti (čl. 1067. st.3. ZOO-a).

13. Na temelju odredbe čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023, dalje ZR), poslodavac je dužan naknaditi štetu koju radnik pretrpi na radu i u svezi s radom po općim propisima obveznog prava. Stoga, obzirom na utvrđenu dinamiku nastanka štetnog događaja, proizlazi da je za cjelokupnu štetu koja je proizašla iz ovog štetnog događaja odgovoran tuženik kao osiguravatelj tužiteljevog poslodavac, pri čemu, kako je već navedeno, ne postoje okolnosti koje bi isključile, odnosno umanjile odgovornost tuženika. Naime, ocjenjujući pitanje odgovornosti za štetu, ovaj sud utvrđuje postojanje cjelovite odgovornosti tuženika jer nastanak štete nije skrivio tužitelj i ne postoje niti drugi razlozi koji bi u smislu odredbi čl. 1067. ZOO-a tuženika oslobodili od odgovornosti pa u konkretnom slučaju tuženik kao osiguravatelj tužiteljevog poslodavca odgovara tužitelju za štetu prouzročenu povredom na radu.

14. Na taj način je utvrđena odgovornost tuženika za naknadu štete tužitelju te se u smislu navedenog u daljnjem tijeku postupka utvrđivala i visina nastale štete, prvenstveno provođenjem medicinskog vještačenja po vještaku prof.dr.sc. Božidaru Šebečiću.

15. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Božidara Šebečića od 8. lipnja 2025. proizlazi da je tužitelj 31. kolovoza 2023. stradao na radnom mjestu. Banzek (stroj za piljenje kostiju) mu je zahvatio lijevu ruku ruku. Zadobio je prijelom prvog članka drugog i trećeg prsta lijeve šake, razderotne rane drugog i trećeg prsta lijeve šake te presjecanje (prekid) fleksirnih tetiva za drugi prst. Prema preslici zdravstvenog kartona, tužitelj je do štetnog događaja u više navrata kao mesar zadobio rezne rane prstiju ali nikad kažiprsta lijeve šake. Rane su kirurški obrađene a fleksorne tetive sašivene. Kažiprst je imobiliziran. Zbog nezaraštanja fleksornih tetiva, u siječnju i svibnju 2024. učinjena je rekostrukcija tetive dubokog fleksora za kažiprst u dva akta. Zbog nestabilnosti fleksorne tetive i zglobova, 24. listopada 2024. učinjena je rekonstrukcija volarne ploče zgloba između prvog i drugog članka i transfiksacija zgloba K-žicom. Proveo je dugotrajnu fizikalnu terapiju. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu kod pregleda, kod tužitelja su zaostali bolovi u kažiprstu lijeve šake koji se pojačavaju kod udarca u prst, kod izlaganja prsta hladnoći. Kažiprst je deformiran, u fleksijskoj kontrakturi. Hvat kažiprstom je teško oštećen. Smanjenje životne aktivnosti iznosi 12%. Tužitelj je zbog zadobivene ozljede i tijekom liječenja (4 operacije) trpio fizičke bolove jačeg inteziteta 8 dana, srednjeg intenziteta 16 dana i manjeg intenziteta 4 mjeseca kumulativno. Zaostali kronični bolovi u kažiprstu uključeni su u smanjenje životne aktivnosti. Tužitelj je trpio primarni strah jačeg inteziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpio je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja, strah pred operacije) jačeg inteziteta 7 dana, srednjeg intenziteta 15 dana, manjeg intenziteta 3 mjeseca kumulativno. Nepravilan ožiljak na dorzalnoj strani kažiprsta duljine 2,5 cm, širine 2 mm, boje okolne kože, postoperativan ožiljak na volarnoj strani distalne podlaktice, dlana i kažiprsta u obliku slova „Z“ ukupne duljine 18 cm, širine 2-3 mm. Na prstu i šaci je boje okolne kože, na podlaktici je širine oko 5 mm i crveniji od okolne kože i fleksijski deformitet kažiprsta tipa „napete tetive na luku“ predstavljaju naruženje srednjeg stupnja zbog čega tužitelj trpi odgovarajuće duševne boli. Tuđa pomoć i njega mu je bila potrebna, u opsegu 3 sata dnevno 4 tjedna, u opsegu 2 sata dnevno 4 tjedna i u opsegu 1 sat dnevno 8 tjedna za pomoć kod održavanja osobne higijene u periodu imobilizacije kažiprsta, za obavljanje kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl. Zdravstveno stanje tužitelja se stabiliziralo 10. ožujka 2025.

16. Tužitelj nije imao primjedbi na zaprimljeni nalaz i mišljenje već je sukladno istom postavio konačni tužbeni zahtjev u ovom predmetu podneskom od 17. siječnja 2025.

17. Tuženik se nije posebno očitovao na zaprimljeni nalaz i mišljenje vještaka, niti na podnesak tužitelja od 17. siječnja 2025., kojim je tužitelj postavio konačni tužbeni zahtjev u ovom postupku.

18. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka ocijenivši isti stručnim, logičnim, detaljnim i u skladu s pravilima struke te sukladan s materijalnim dokazima u spisu te je potpuno prihvaćen kao stručna pomoć u dokazivanju tužiteljevih tegoba, pri čemu je vještak detaljno, jasno i argumentirano dao razloge za nalaz i mišljenje decidirano navodeći koje činjenice nalazi utvrđenima temeljem takvoga nalaza i mišljenja. Osim toga, niti stranke nisu imale prigovora na nalaz i mišljenje vještaka.

19. Na temelju provedenih dokaza sud je utvrdio kako je tužitelju u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. ZOO, čime mu je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO-a. Naime, u ovoj pravnoj stvari došlo je do kumulacije nekoliko povreda prava osobnosti (prava na tjelesno i duševno zdravlje), a obzirom na činjenicu povezanosti (isprepletenosti) oblika tih povreda sud smatra da je opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve povrede.

19.1. Pri tome je sud uzeo u obzir odredbu čl. 1100. st. 2. ZOO-a koja propisuje da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

20. Obzirom na utvrđenja iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu na ime neimovinske štete, pri čemu je sud uzeo u obzir duljinu, intenzitet i trajanje fizičkih bolova te intenzitet i trajanje straha. Sud je također uzeo u obzir činjenicu da se tužitelj ozlijedio u dobi od 48 godina kada je još uvijek bio radno sposoban, da je od dana štetnog događaja na bolovanju, da je u četiri navrata podvrgnut operativnom zahvatu, da je u više navrata podvrgnut RTG i UZV šake, da je provodio dugotrajnu fizikalnu terapiju, da mu je ruka u više navrata bila imobilizirana, da su uslijed štetnog događaja kod tužitelja zaostale trajne posljedice u vidu bolova u kažiprstu lijeve šake, da je kažiprst trajno deformiran i hvat otežan, a što je uzrokovalo trajno smanjenje životne aktivnosti za 12%, da je morao mirovati, da je koristio medikamente zbog bolova, dakle da je trpio i trpi bolove, kao i da se radilo o štetnom događaju koji je izazvao strah jačeg intenziteta, odnosno također i sekundarni strah zbog zabrinutosti za zdravlje i ishod liječenja kao posljedice tjelesne ozljede, a što je sud sve uzeo u obzir prilikom određivanja visine pravične novčane naknade. Stoga, obzirom na opseg štetnih posljedica tužitelju pripada pravo na naknadu neimovinske štete u zatraženom iznosu od 12.600,00 eura.

20.1. Naime, kako je tužitelj uslijed zadobivenih tjelesnih ozljeda trpio intenzivne fizičke bolove te imajući u vidu njihovo trajanje i intenzitet prema nalazu i mišljenju vještaka, sud smatra da tužitelju za ovaj vid nematerijalne štete pripada pravična novčana naknada u zatraženom iznosu od 3.100,00 eura.

20.2. Ocjenjujući trajanje straha kao i njegov intenzitet sukladno nalazu i mišljenju vještaka, sud je zaključio da tužitelju za ovaj vid nematerijalne štete pripada pravična novčana naknada u zatraženom iznosu od 2.600,00 eura.

20.3. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka prema kojem kod tužitelja kao posljedica predmetne ozljede nastalo trajno smanjena životna aktivnost za 12%, sud smatra da tužitelju za ovaj vid nematerijalne štete pripada pravična novčana naknada u zatraženom iznosu od 2.400,00 eura.

20.4. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka prema kojem kod tužitelja kao posljedica predmetne ozljede zaostalo naruženje u srednjem stupnju, uvijek vidljivo trećim osobama sud smatra da tužitelju za ovaj vid nematerijalne štete pripada pravična novčana naknada u zatraženom iznosu od 4.500,00 eura.

21. Na temelju odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO-a tužitelju za potrebe tuđe pomoći i njege također pripada pravična novčana naknada. Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužitelju bila potrebna nestručna tuđa pomoć i njega u opsegu od 196 sati. Budući da se cijena sata tuđe pomoći i njege uzima u obzir sukladno mjesnim prilikama oštećenika, a tužitelj prema podacima u spisu živi u [adresa], sud je o istoj odlučio prema slobodnoj ocjeni sukladno odredbi čl. 223. ZPP-a u iznosu od 3,72 eura po satu, koju cijenu je zatražio i tužitelj u svom uređenom tužbenom zahtjevu, a koju cijenu sata tuđe pomoći i njege tuženik nije osporio te je iznos od 3,72 eura po satu pružene tuđe pomoći i njege primjeren iznos u situaciji kada istu pružaju ukućani. Stoga je sud utvrdio da tužitelju pripada pravična novčana naknada imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u zatraženom iznosu od 729,12 eura.

22. Slijedom navedenog, a u smislu odredbe čl. 1100. ZOO u vezi čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023, dalje: ZR), sud je tužitelju na ime neimovinske štete dosudio zatraženi iznos od 12.600,00 eura te na ime imovinske štete za tuđu pomoć i njegu zatraženi iznos od 729,12 eura.

23. Zahtjev tužitelja koji se odnosi na isplatu zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 1103. ZOO-a koja propisuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Tužitelj osnovano potražuje zakonsku kamatu na iznos neimovinske štete počevši od 13. ožujka 2024. pa do isplate, obzirom da je uvidom u spis utvrđeno da je upravo toga dana tužitelj podnio tuženiku odštetni zahtjev. U odnosu na zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete, prema odredbi čl. 1089. st. 2. ZOO-a sud visinu naknade štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, što znači da tužitelj ima pravo na isplatu zatezne kamate na ime imovinske štete počevši od presuđenja pa do isplate. Visina stope zatezne kamate određena je sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a koje je propisana za ostale odnose.

24. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP-a u svezi s čl. 155. st. 1. ZPP-a, budući da tužitelj nije uspio u postupku samo u razmjerno neznatnom dijelu svoga zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi. S obzirom da je tuženik izgubio parnicu dužan je tužitelju naknaditi troškove parničnog postupka. Visina troška tužitelja određena je sukladno odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23, dalje OT), budući da je tužitelj zastupan po odvjetniku, a prema vrijednosti predmeta spora u odnosu na konačno precizirani tužbeni zahtjev.

25. Tako su tužitelju priznati slijedeći troškovi: za sastav odštetnog zahtjeva 250 bodova (Tbr. 32 OT), za sastav tužbe 250 bodova (Tbr. 7/1 OT), za sastav obrazloženog podneska od 20. rujna 2024. 250 bodova (Tbr. 8/1 OT), za zastupanje na ročištu održanom 7. listopada 2024. 250 bodova (Tbr. 9/1 OT), za zastupanje na ročištu održanom 17. ožujka 2025. 250 bodova (Tbr. 9/1 OT), za sastav obrazloženog podneska od 23. lipnja 2025. 250 bodova (Tbr. 8/1 OT) te za zastupanje na ročištu održanom 23. ožujka 2026. 250 bodova (Tbr. 9/1 OT), dakle ukupno 1750 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura, uvećano za trošak PDV-a od 25% te za troškove vještačenja u iznosu od 350,00 eura, sveukupno trošak tužitelja iznosi 4.725,00 eura, a koji trošak je dužan platiti tuženik.

25.1. Tužitelju su temeljem članka 27. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP-a („Narodne novine“, broj 80/22), dosuđene zatezne kamate na parnični trošak po stopi zatezne kamate određene čl. 29. st. 2. ZOO-a, tekućima od presuđenja do isplate.

26. Tužitelju nije priznat zatraženi trošak za pristup na ročište za objavu presude budući da isti za tužitelja nije ni nastao te je ročište održano u odsutnosti stranaka. Slijedom navedenog, zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu preko dosuđenog je odbijen.

27. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Zagrebu, 28. travnja 2026.

Sutkinja:

Danijela Marotti Andrić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 4 primjerka, putem ovog suda.

DNA:

1. punomoćnici tužitelja

2. tuženiku, S-570/2024