REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Pr-1035/2023-53
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Marini Braje Meznarić, u pravnoj stvari tužitelja RH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Bruni Spizu, odvjetniku iz Zagreba, protiv I- tuženika DŽAKULE GRAĐENJE d.o.o. iz Zagreba, V. Ravnice 6, OIB: 48440870621, II-tuženika MONT-KRAN d.o.o. iz Polonje, Polonje 68C, OIB: 34530820693, zastupan po punomoćniku CH, odvjetniku iz [adresa], III-tuženika EKO ELEKTRO VOD d.o.o. iz Sesveta, Ulica Pavla Štoosa 10A, OIB: 35955468622, zastupan po punomoćnici Nermini Stančić-Rokotov, odvjetnici iz Zagreba i umješača EUROHERC osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupan po punomoćniku Davoru Bubalu, odvjetniku iz Zagreba, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 18. ožujka 2026., održane u prisutnosti punomoćnika tužitelja Brune Spiza, odvjetnika, punomoćnika II-tuženika CH, odvjetnika, punomoćnika III-tuženika RHH, odvjetnice, i u punomoćnika umješača CHH, odvjetnice, dana 28. travnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"Tuženici II. MONT-KRAN d.o.o., Sv. I. Zelina, Polonje 68c, OIB 34530820693 i III. EKO ELEKTROVOD d.o.o. Sesvete, Ulica Pavla Štoosa 10A, OIB 35955468622 dužni su tužitelju RH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] solidarno platiti iznos od 25.000,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 8. travnja 2020. pa do isplate te naknaditi parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate, u roku od 15 dana."
II Nalaže se tužitelju nadoknaditi II tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 1.750,00 eura, u roku 15 dana.
III Nalaže se tužitelju nadoknaditi III tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 1.750,00 eura, u roku 15 dana.
IV Nalaže se tužitelju nadoknaditi umješaču trošak parničnog postupka u iznosu od 750,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ove presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.
r i j e š i o j e
I Nastavlja se i obustavlja se postupak u odnosu na I-tuženika DŽAKULE GRAĐENJE d.o.o. iz Zagreba, V. Ravnice 6, OIB: 48440870621.
II Dopušta se preinaka tužbe, povišenjem tužbenog zahtjeva.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 8. travnja 2020. stradao u nesreći na radu kao zaposlenik -tuženika Džakule građenje d.o.o. na gradilištu u Zagrebu, u ulici Ivane Brlić Mažuranić – Oranice, u času kada je na njega s velike visine pao teški teret – dvije palete stiropora težine nekoliko stotina kilograma. Za ozljedu na radu prema Zakonu o radu odgovara poslodavac, ali za štetu koja je prouzročena opasnom djelatnosti i opasnom stvari odgovaraju vlasnici opasne stvari, odnosno osobe koje se bave opasnom djelatnosti. Tužitelj navodi da je zaprimljen u bolnicu Jordanovac gdje su dijagnosticirane ozljede u vidu prijeloma V-VIII rebra desno, V-VII rebra lijevo s pneumotoraksom, natučenje glave te prijelomi XI i XII grudnog kralješka kao i II i III slabinskog kralješka. Tužitelj je jedanaest dana boravio na kirurškom odjelu bolnice Jordanovac, a zatim je otpušten na kućnu njegu uz nošenje ortoze. U štetnom događaju pretrpio je silan strah i ogromne fizičke bolove koji su trajali mjesecima nakon ozljeđivanja. Zaostale su znatne trajne posljedice s kirurškog i neurološkog aspekta, a tijekom liječenja tužitelj je razvio psihičke tegobe zbog straha za gubitak egzistencije i brige za budućnost. Stoga tužitelj u konačnici potražuje od svih tuženika da mu solidarno isplate iznos od 25.000,00 eura po osnovi neimovinske i imovinske štete (tuđa pomoć i njega), sa zateznom kamatom tekućom od 08.04.2020. do isplate te da mu naknade parnični trošak sa zateznom kamatom.
2. U odnosu na I-tuženika sud je rješenjem od 05.02.2025. utvrdio prekid postupka budući je tuženik brisan iz Sudskog registra trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj temeljem rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. Tt-24/28913 od dana 06.08.2024., čime je prestao postojati. Rješenjem je određeno da će se postupak nastaviti i istodobno obustaviti, ako pravni slijednik pravne osobe ne preuzme postupak ili protivna strana ne predloži da ga sud pozove da to učini u roku od 3 mjeseca od pravomoćnosti rješenja o prekidu postupka. Sve imajući u vidu odredbu čl. 215. b ZPP- a, koja propisuje da će postupak koji je prekinut zbog razloga čl. 212. t.4. sud nastaviti i istodobno obustaviti ako pravni slijednik pravne osobe ne preuzme postupak ili protivna strana ne predloži da ga sud pozove da to učini u roku od 3 mjeseca od pravomoćnosti rješenja o prekidu postupka. Budući da tužitelj nije predložio da sud pozove pravnog slijednika I tuženika na preuzimanje postupka u navedenom roku; sud je odlučio kao u stavku I ovog rješenja.
3. II-tuženik MONT-KRAN d.o.o. u odgovoru na tužbu navodi da osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja kako u osnovi tako i u visini. Navodi da o dinamici i okolnostima nastanka štetnog događaja u tužbi tužitelj nije naveo činjenice. Osim toga tužitelj u spis nije dostavio dokaz da je u kritično vrijeme bio zaposlen kod I tuženika, već je dostavio Ugovor o radu iz 2022., a štetni događaj je, kako navodi u tužbi, nastao 2020. Nastavno tuženik ukazuje da iz historijata tužbe nije razvidno po kojoj osnovi su kao tuženici obuhvaćeni II i III tuženik, koja je po tvrdnji tužitelja njihova uloga u utuženom događaju i u čemu je njihova odgovornost za štetni događaj. Tuženik ističe da između postupanja njega, po bilo kojem od njegovih radnika i štetnog događaja nema nikakve uzročno-posljedične veze. II tuženik predlaže da se o ovoj parnici obavijesti treća osoba- EUROHERC osiguranje d.d. jer je II tuženik kao osiguranik u kritično vrijeme imao sklopljenu policu osiguranja izvanugovorne odgovornosti broj: 804223080 s osiguravateljem EUROHERC osiguranje d.d., kojom policom je pokrivena naknada štete počinjene trećim osobama. II tuženik uz izloženi odgovor na tužbu ističe da osporava tužbu kako u osnovi, tako i u visini ne smatrajući se odgovornim za štetni događaj, te predlaže da se u odnosu na njega tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan uz dosudu parničnog troška.
4. III-tuženik EKO ELEKTRO VOD d.o.o. navodi da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan u odnosu na trećetuženika pa se predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev uz naknadu parničnih troškova trećetuženiku. Ovo temeljem odredbe iz čl. 1066. st. 1. ZOO-a koja regulira odgovornost za štetu od opasne stvari u slučaju predaje stvari trećoj osobi. Tako umjesto vlasnika stvari, i isto kao on, odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili osoba koja je inače dužna da nadgleda a nije kod njega na radu. U konkretnom slučaju, u vrijeme štetnog događaja trećetuženik uopće nije koristio niti upravljao dizalicom jer ju je dao u najam trećoj osobi – društvu ZK- GRADNJA d.o.o. u stečaju, u čijem najmu je predmetna dizalica bila od 2019. Poslovni je model trećetuženika da isključivo iznajmljuje građevinske dizalice koje najmoprimac onda preuzima sa skladišta trećetuženika. Sve daljnje radnje potrebne za rad dizalice kao i upravljanje dizalicom do trenutka isteka ugovora o najmu dalje samostalno i o svom trošku rješava najmoprimac (utovar, montažu, atest i sl.). Društvo ZK-GRADNJA d.o.o. - u stečaju je, pak, unajmilo drugotuženika za rukovanje i upravljanje dizalicom jer trećetuženik iznajmljuje građevinske dizalice bez rukovatelja (kraniste). Stoga se u vrijeme štetnog događaja dizalicom služio i upravljao drugotuženik. Stoga je jasno da u konkretnom slučaju za eventualnu štetu tužitelju ne odgovara trećetuženik kao vlasnik dizalice kao opasne stvari jer je tu stvar povjerio drugoj osobi da se njome služi, odnosno iznajmio je dizalicu društvu ZK-GRADNJA d.o.o. , koje je zatim povjerilo dizalicu na korištenje odnosno rukovanje drugotuženiku. Prema tome, u smislu odredbe čl. 1066. st. 1. ZOO-a, umjesto trećetuženika kao vlasnika, i u istom opsegu kao i vlasnik, odgovara onaj kome je vlasnik povjerio stvar da se njome služi. S obzirom na to da je kritične zgode dizalicom rukovodio zaposlenik drugotuženika, premda je vlasnik dizalice kao opasne stvari trećetuženik, isti ne odgovara za štetu nastalu upotrebom dizalice.
5. Umješač tijekom postupka ističe kako ima pravni interes sudjelovanja u ovoj parnici na strani II-tuženika, a navedeno ne znači priznanje odgovornosti. Pridružuje se svim navodima II-tuženika. Pri tome ističe kako se u tužbi ne navodi zbog čega bi II-tuženik bio odgovoran te se zbog toga osporava pasivna legitimacija, a II-tuženik nije vlasnik dizalice niti je bio izvođač ili podizvođač radova spornog dana. Neimovinska šteta sporna je u svojoj visini obzirom tužitelj nije dostavio cjelokupnu medicinsku dokumentaciju. Navedeno znači kako se tuženik, a ni umješač, ne može valjano očitovati, a podredno, ukoliko tužitelj nije nastavio liječenje tada je postupao protivno liječničkim uputama te je za sve posljedice svog propusta isključivo odgovoran . Osporava i zatraženi tijek kamata i ističe prigovor zastare, jer je od štetnog događaja do tužbe protekao rok od 3 godine. Slijedom navedenog osporava visinu zahtjeva i traženi tijek kamata.
6. Sud je proveo dokaze uvidom u: Prijavu o ozljedi na radu poslodavca Džakule građenje d.o.o. od 20.04.2020., Zapisnik o inspekcijskom nadzoru RH, Državnog inspektora od 19.05.2020., Zapisnik o izjavi povodom ozlijede na radu tužitelja, RH Državnog inspektorata od 19.05.2020., Ugovor o radu na određeno vrijeme zbog povećanog obima posla od 16.08.2022., medicinsku dokumentaciju, Policu osiguranja izvanugovorne odgovornosti broj:804223080 Euroherc osiguranja d.d. za osiguranika MONT- KRAN d.o.o., Račun broj 28-1-1/2019 od 12.11.2019., Račun broj 32-1-1/2019 od 03.12.2019., Račun broj 06-1-1/2020 od 27.01.2020., Račun broj 13-1-1/2020 od 02.03.2020., Račun broj 14-1-1/2020 od 06.04.2020., Eko elektro vod d.o.o. ispostavljeno ZK GRADNJA d.o.o., Zapisnik o obavljenom pregledu i ispitivanju radne opreme Tehnoekspert d.o.o., Zapisnik RH, Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Službe za nadzor zaštite na radu, povodom izjave ZH, Uvjerenje o osposobljenosti Pučkog otvorenog učilišta Zagreb od **.**.2007., ZH, Zapisnik o ocjeni o osposobljenosti radnika za rad na siguran način u odnosu na ZH, Kralj-zaštita j.d.o.o., Uvjerenje o osposobljenosti broj 06/12-20 za ZH od 18.03.2020. Kralj-zaštita j.d.o.o., Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti ZH, Ustanove za Zdravstvenu skrb Analiza Lav od 16.0.3.2020., Upute za siguran rad dizalica građevinska okretna stupna – toranjska, e-mail DH od 01.09.2023., ispis fotografija, izvršen je uvid u presliku spisa i dokumentaciju dostavljenu od RH, Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Ispostava u Sisku koji je sudu dostavljen 10.04.2024. , provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku Tomislavu Tra jbaru, izvršen je uvid u zdravstveni karton tužitelja, saslušan je svjedok ZH, te je saslušan tužitelj, zz II-tuženika JH i zz III-tuženik UH, svi u svojstvu stranaka u postupku.
7. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 88/22 i 114/22), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.
8. Temeljem dokumentacije u spisu, te iskaza stranaka i svjedoka sud je utvrdio slijedeće činjenično stanje;
-da je tužitelj ozlijeđen na radu 08.04.2020. Navedeno slijedi iz činjenica upisanih u Prijavu o ozljedi na radu koju je sastavio tada poslodavac tužitelja Džakule građenje d.o.o. (I tuženik), dana 20.04.2020. Iz iste proizlazi da je tužitelj nastradao na radu na lokaciji rada u Zagrebu, Ulica Ivane Brlić Mažuranić, kada je radio na privremenom gradilištu na prostoru ispred objekta, a na poslovima pripreme cementnog morta. Da je tužitelj bio zaposlenik I-tuženika slijedi i iz njegovog iskaza, ali i utvrđenja u Zapisniku Državnog inspektora koji je sastavljen dana 19.05.2020 . u poslovnim prostorijama I tuženika, koji je dostavljen uz dopis Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Ispostave Sisak od 08.04.2024.;
-da je do štetnog događaja došlo na način da je tužitelj negdje oko 12,40 sati izašao iz zgrade u kojoj su se odvijali radovi, kako bi napravio žbuku. Kada je uzeo vreću s maltom u prahu i krenuo prema miješalici, iz visine ga je pogodio rasuti stirodur. Tužitelj je pao i od udarca je ležao na tlu. Sve proizlazi iz jasnog iskaza tužitelja. Navedeno slijedi i iz Službene zabilješke RH Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor zaštite na radu od 16.06.2020., koja je dostavljena uz dopis Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Ispostave u Sisku dopisom od 10.04.2024. u kojoj se navodi da je do štetnog događaja, ozljeđivanja tužitelja došlo na privremenom gradilištu u Zagrebu, ulica Oranice - Ivane Brlić Mažuranić, kada je tužitelj obavljao poslove zajedno sa još šest radnika istog poslodavca, ovdje I tuženika na zidanju pregradnih zidova stambeno poslovne zgrade u izgradnji. Nadalje, da je utvrđeno da je neposredno prije ozlijede tužitelj izašao ispred zgrade kako bi pripremio žbuku, a nalazio se nekoliko metara od miješalice za beton kada je počeo padati stirodur na mjesto gdje se tužitelj nalazio;
-da je kranom tada upravljao ZH, u to vrijeme radnik II tuženika . Isto slijedi iz njegova iskaza kao svjedoka u ovom postupku. Iz iskaza ZH nadalje slijedi da se toga dana popeo na kran koji je bio visok 30 do 40 metara, jer je upućen da podigne teret, a radilo se o stiroduru odnosno o materijalu za termoizolaciju, koji paket stirodura ima 6 do 7 kg. Kran je već bio postavljen na radilištu . Kada se nalazio u kabini krana teret je zahvatio te ga je podigao na visinu i u trenutku kada je tu visinu namjestio, a kako bi se teret mogao spustiti na zgradu visine 15 do 20 metara, krenuo je s okretanjem tereta u desnu stranu. U tom trenu je opazio da se ispod tereta na tlu nalazi tužitelj, koji se na tlu odjednom stvorio, te mu je s krana potrubio. Da je prije opazio da se on tu nalazi izabrao bi drugu rutu kojom će zakretati teret. Svjedok nadalje iskazuje suglasno iskazu tužitelja a da je tada došlo do rasklapanja podignutog tereta te da je nekih 15-ak paketa stirodura popadalo na tlo te na tužitelja koji se na tlu nalazio;
-da je vezanje tereta (paketa sa stirodurom) i polaganje istog na palete, sve za potrebe podizanja s kranom, bilo učinjeno protivno struci i pravilima zaštite na radu. Navedeno slijedi iz jasnog iskaza svjedoka ZH kada iskazuje da je teret pogrešno postavljen za potrebe podizanja na dvije palete, a pojasi za podizanje tereta su bili vezani na način da su bili provučeni zasebno ispod svake od tih paleta. Dakle, svaka paleta je bila vezana posebno takvim pojasevima koji su na kraju imali omču. Taj teret je bio u konačnici omotan rastezljivom folijom. Navedeno je uzrokovalo da je na samoj visini došlo do pomicanja te dvije palete jer folija više nije mogla držati teret koji se u konačnici rasuo na tužitelja i na tlo. Logičan je iskaz svjedoka da je netko pogrešno složio teret na dvije umjesto na jednu paletu , pri čemu je na obje palete posložen stirodur i omotan je (stretch) rastezljivom folijom, dok bi ispravno bilo da je teret položen na jednu paletu te omotan rastezljivom folijom a potom vezan;
-da je kranista ZH, uočio da je teret pogrešno postavljen za potrebe podizanja, a na dvije palete, tek kada se on raspao i otvorio , što je vidio u onim trenutcima kada se nalazio u kabini krana. Nadalje da mu je signal da može prići podizanju tereta odnosno započeti podizanje tereta, dao netko od radnika iz izolaterske firme i vozač teretnog kamiona. Njih je tada vidio na većoj udaljenosti od možda 45 do 50 metara, već kada se nalazio u kabini na kranu. Oni su tada provlačili gurtne ispod tereta, konkretno ove dvije palete na koje je bio naslagan stirodur omotan stretch folijom dok je kranista ZH podigao teret direktno iz kamiona. Navedeno slijedi iz jasnog iskaza svjedoka ZH;
-da je prilikom čekanja policije u trenutcima kada se već štetni događaj dogodio, vozač teretnog kamiona rekao kranisti ZH da ima položen ispit za vezanje tereta, kako to slijedi iz iskaza svjedoka ZH;
-da dužnost kraniste nije bila da provjeri na koji način je vezan teret koji se nalazio na tlu, a koji je trebao podići s kranom. Navedeno slijedi iz iskaza svjedoka ZH, a sudu je logično jer bi u suprotnom rad kraniste bio onemogućen s obzirom da se mora popeti na kran visine 30 do 40 m, pa se za potrebe prenošenja tereta kranom ne bi mogao stalno penjati i silaziti iz kabine krana, kako bi provjeravao vezanost tereta kojeg kran podiže.
9. Nadalje, iz Službene zabilješke RH Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor zaštite na radu od 16.06.2020., koja je dostavljena uz dopis Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Ispostave u Sisku dopisom od 10.04.2024., te priložene dokumentacije, proizlazi da je u ovom slučaju;
- investitor objekta u izgradnji bilo društvo NN BILIĆ d.o.o. iz Zagreba, koje je imenovalo koordinatora za zaštitu na radu u fazi izvođenja radova . Iz Ugovora o obavljanju poslova koordinatora KK zaštite na radu od 1.8.2019. slijedi da je investitor isti sklopio s Sigurnom gradnjom d.o.o., koja se obvezala obavljati uslugu koordinatora II zaštite na radu na gradilištu sukladno Zakonu o zaštiti na radu, Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, tehničkoj i zakonskoj regulativi za vrijeme gradnje, dok iz Odluke o imenovanju investitora od 1.8.2019. slijedi da je KH imenovan koordinatorom;
- da je investitor izradio Plan izvođenja radova i da je ugovorio izvođenje radova s tvrtkom ZK GRADNJA d.o.o. iz Zagreba;
-da je glavni izvođač ZK GRADNJA d.o.o. sklopio Ugovor o poslovno tehničkoj suradnji na izgradnji stambene zgrade s I-tuženikom dana 15.04.2019.;
-da je inspektoru predočen dokaz da je građevinska dizalica proizvođača LIEBHERR, tip: 112 EC-H, tvornički broj: [tvornički broj], kojom je podizan i prenošen teret na gradilištu, ispitana i pregledana na propisan način. Spisu prileži i Zapisnik o obavljenom pregledu i ispitivanju radne opreme kojeg je za korisnika opreme ZK GRADNJA d.o.o. iz Zagreba sačinio TEHNOEKSPERT d.o.o., i iz kojeg Zapisnika slijedi da je navedena dizalica bila ispravna. Zapisnik je sačinjen 09.04.2019., dakle, prije ozljeđivanja tužitelja te je slijedeći pregled i ispitivanje trebao obaviti najkasnije do 09.04.2022. Iz citirane službene zabilješke Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor zaštite na radu dalje slijedi da je dizalica bila u vlasništvu III- tuženika, a unajmljena je ZK GRADNJI d.o.o.;
-da je u vrijeme nastanaka štetnog događaja dizalicom rukovao ZH koji je bio zaposlen kod II-tuženika i s kojim društvom je ugovoreno pružanje usluga rada kraniste dana 6.4.2020. Ujedno da je za R predočena dokumentacija, a da je isti bio zdravstveno sposoban za rukovatelja, stručno osposobljen za rukovatelja, osposobljen za rad na siguran način te da ima sklopljen Ugovor o radu s II tuženikom od 17.3.2020. Valja za dodati da je II tuženik dostavio Uvjerenje o osposobljenosti za ĐH, kojeg je izdalo Pučko otvoreno učilište Zagreb dana 15.5.2007., a iz kojeg slijedi da je isti osposobljen za obavljanje poslova rukovatelja toranjskom dizalicom i kombinirkom. Iz Zapisnika o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način i dokumenta Praktični dio provjere proizlazi da je ZH osposobljen za rad na siguran način koju provjeru je provela Kralj-zaštita j.d.o.o., dana 18.3.2020., a iz Uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti radnika Ustanove za Zdravstvenu skrb Analiza Lab od 16.3.2020., slijedi da je ZH bio zdravstveno sposoban, za obavljanje poslova kraniste, rukovatelja toranjskom dizalicom;
-da ZK GRADNJA d.o.o. u trenutku nastanaka ozljede nije izvodila radove na gradilištu, a svojih radnika na predmetnom gradilištu nije imala od ožujka 2020. kada su završili s ugovorenim poslovima;
-da je investitor izvođenje izolaterskih radova povjerio poslodavcu KRISTIĆ IZOLACIJA d.o.o. iz Mirkovaca, čiji radnici su postavljali ploče stirodura na stropnoj ploči objekta u izgradnji. Iz Očitovanja ovog Društva slijedi da je obaveza investitora bila osigurati kranistu i dizanje materijala na krov, a njihov radnik PH je pomogao vezati teret vozaču Bit prometa, kako bi se isti mogao dizati na krov kranskom dizalicom. Radnik PH je 3.3.2020. upisao osposobljavanje za signalistu i vezača tereta te je odslušao teorijski dio nastave od 3.3. do 7.3.2020., te radi nastale situacije uzrokovane Covidom-19, nije bilo moguće izvaditi uvjerenje, koje je dobio 28.5.2020. Međutim, iz Uvjerenja Učilišta Modus-Ustanova za obrazovanje odraslih od 28.05.2020. slijedi da je isti osposobljen za poslove signalista i vezača tereta koje osposobljavanje je trajalo u razdoblju od 3.3.2020. do 28.5.2020., a radnik je 28.5.2020. s uspjehom završio program osposobljavanja. Iz navedenog valja zaključiti da osoba koja je vezala teret (vezač tereta) nije imala Uvjerenje o osposobljenosti za poslove signalista i vezača tereta u vrijeme štetnog događaja, već je isto tek stjecala.
10. Iz Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu (Službeni list SFRJ br. 42/1968, 45/1968, Narodne novine br. 52/1971, 52/1973, 19/1983, 59/1996, 71/2014), proizlazi da o uređenju gradilišta i radu na gradilištu izvođač radova sastavlja poseban elaborat, koji u pogledu zaštite na radu obuhvaća, između ostalog i način transportiranja, utovarivanja, istovarivanja i deponiranja raznih vrsta građevnog materijala i teških predmeta. Prema čl. 208. na gradilištu na kome se za dizanje i prenošenje tereta koriste pokretne dizalice sa kukama i drugim zahvatnim napravama koje vise na čeličnom užetu, moraju se osigurati organizacijske i druge mjere za zaštitu od pada tereta-osoba koje rade u ugroženoj zoni. Prema čl. 134. Pravilnika, Izvođači građevinsko-zanatskih i drugih montažnih radova na gradilištu (opreme, instalacije i slično) i organizacija koja gradi investicijski objekt odnosno investitor, sporazumno osiguravaju provođenje zaštitnih mjera na radu kao i odgovorne osoba za njihovo provođenje na gradilištu. Ako odgovorna osoba iz stavka 1. ovog članka primijeti da izvođač građevinsko-zanatskih ili drugih montažnih radova ne primjenjuje pojedine zaštitne mjere pri svom radu, zabranit će mu daljnji rad dok ne provede te mjere zaštite.
11. Prema Pravilniku o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta (NN 49/86) u članku 4. Pravila zaštite na radu koja nisu utvrđena zakonom, ovim pravilnikom, drugim pravilnicima, standardima i tehničkim normativima, dužne su osigurati poslodavc i, primjenom priznatih pravila zaštite na radu. U članku 55. st.2. se navodi da teret mora biti zahvaćen zahvatnim sredstvom na način da ne može doći do ispadanja ili rasipanja tereta. Člankom 61. navedeno je da teret se mora zahvaćati tako da se težište tereta nalazi u okomici ispod kuke dizalice, a daljnje prenošenje tereta može se nastaviti samo ako je teret ovješen na dizalici u pravilan položaj i ako se ne njiše.
12. U pogledu odgovornosti za nastanak štetnog događaja i nastalu štetu tužitelju, kao i odgovornosti za naknadu te štete valja uputiti na odredbu čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine 71/14,118/14,154/14, 94/18, 96/18 - dalje ZZR) kojom je propisano da se za ozljedu na radu i profesionalnu bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječu od rada, i poslodavac za njih odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Odredbom st. 2. istog članka određeno je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku određena je i odredbama čl. 111. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 - dalje ZR). Tako je odredbom stavka 1. ovog članka propisano da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Stavkom 2. istog članka određeno je kako se pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovog članka odnosi i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa. Poslodavac koji odgovara prema kriteriju uzročnosti (objektivan ili kauzalna odgovornost) može se te odgovornosti osloboditi pod pretpostavkom iz odredbe članka 25. st. 2. ZZR-a i podredno pod pretpostavkama iz odredbe čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08,125/11, 78/15 - dalje ZOO). Ovim je propisima iznimno, u točno određenim slučajevima, dopušteno oslobađanje poslodavca od objektivne odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti u tri slučaja i to: a) ako je šteta nastala zbog više sile, b) ako je riječ o namjeri ili krajnjoj nepažnji radnika i c) ako je šteta nastala namjerom ili nepažnjom treće osobe, na što poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. U konkretnom slučaju poslodavac tužitelja, I tuženik, bi odgovarao za nastalu štetu tužitelju, prema navedenim propisima.
13. U odnosu na II tuženika, s kojim tuženikom je ugovoreno pružanje usluga rada kraniste koji poslovi su opasna djelatnost, u primjeni su odredbe čl. 1063. i 1064. ZOO-a, kojima je propisano da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. Budući da je kranista ZH bio radnik II tuženika, to sud smatra da se II tuženika ima smatrati nositeljem opasne djelatnosti koji temeljem pružanja usluga rada kraniste ustupa rad kraniste trećim osobama, čime više ne odgovara za štetu nastalu povodom rada kraniste, prema propisima iz radnih odnosa. U takvoj situaciji II tuženik se odgovornosti može osloboditi pod pretpostavkama propisanim čl. 1067. ZOO-a, dakle prema odredbama za naknadu štetu po općim propisima obveznog prava. U konkretnom slučaju II tuženik se ne nalazi u poziciji izvođača radova, podizvođača, kooperanta, odnosno ne sudjeluje u procesu izvođenja građevinskih radova, pa se može osloboditi svoje odgovornosti u slučaju da dokaže da je šteta tužitelju nastala radnjom treće osobe (čl. 1067.st.2. ZOO-a). Budući da je do štete došlo isključivo krivnjom radnika drugih poslodavaca, koji su teret osigurali i vezali protivno pravilima struke i pravilima zaštite na radu, II-tuženik ne odgovara za nastalu štetu tužitelju, jer se navedeni radnici drugih poslodavaca imaju u odnosu na II tuženika, smatrati trećim osobama. Kranista u konkretnom slučaju nije poduzeo niti jednu pogrešnu radnju u pogledu rukovanja i prenošenja tereta kranom, a isti je bio zdravstveno sposoban za rukovatelja, stručno osposobljen za rukovatelja i osposobljen za rad na siguran način za upravljanje kranom. Navedeno jer iz iskaza svjedoka ZH jasno slijedi da njegova dužnost nije bila da provjeri na koji način je vezan teret koji se nalazio na tlu, a koji je trebao podići s kranom. Isto tako da je uočio tužitelja koji se kretao ispod tereta kojeg je kran prenosio, tek u trenutku kada je krenuo s okretanjem tereta u desnu stranu. Sve navedeno sud prihvaća logičnim i istinitim te potvrđenim iskazom zz II tuženika JH kada iskazuje da kranista nema obavezu provjeravati kako je vezan teret na tlu, već to čini jedino ukoliko se nađe u situaciji da je i sam dolje na tlu do tereta, što u konkretnom događaju nije bio slučaj.
14. Pri tome sud polazi od činjenice da je II tuženik ugovorio pružanje usluga rada kraniste sa ZK sve 5 d.o.o., kako to slijedi iz iskaza zz II tuženika JH, svjedoka ZH kada iskazuje da je od II tuženika poslan da obavi uslugu kraniste a za ZK sve 5 d.o.o.i za koje Društvo je potpisivao svoje radne sate tj. upisivao one sate koje je proveo u poslovima kraniste na gradilištu, te Službene zabilješke RH Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor zaštite na radu od 16.06.2020.
15. Do nastanka štetnog događaja je došlo upravo iz razloga što teret pripremljen za podizanje, nije bio vezan prema pravilima struke i pravilima zaštite na radu, konkretno čl. 208. Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu i čl. 55.st.2. i čl.61.Pravilnika o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta, za koje nepravilnosti odgovaraju oni poslodavci čiji radnici kao vezači tereta, isti nisu vezali na adekvatan način. Neovisno što je čl. 134. Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu, propisano da izvođači građevinsko-zanatskih i drugih montažnih radova na gradilištu (opreme, instalacije i slično) i organizacija koja gradi investicioni objekt odnosno investitor, sporazumno osiguravaju provođenje zaštitnih mjera na radu kao i odgovorna osoba za njihovo provođenje na gradilištu, isto se ne može odnositi na II tuženika, kako je objašnjeno, već na Društvo ZK sve 5 d.o.o., koje je neovisno da li je bilo u položaju glavnog izvođača radova, podizvođača ili kooperanta, bilo dužno osigurati provođenje mjera zaštite na radu te surađivati s drugim izvoditeljima radova, kako bi se na privremenom gradilištu osigurale sve potrebne mjere provođenja zaštite na radu .
16. U odnosu na odgovornost III tuženika, valja primijeniti čl. 1066. st.1. i 2. ZOO-a, kojom je propisano da umjesto vlasnika stvari, i isto kao on, odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili osoba koja je inače dužna da je nadgleda a nije kod njega na radu, ali će pored nje odgovarati i vlasnik stvari ako je šteta proizašla iz neke skrivene mane ili skrivenog svojstva stvari na koje joj nije skrenuo pozornost. Naime, iz iskaza zz III tuženika UH slijedi da je u vrijeme nastanka štetnog događaja III tuženik, kran dao u najam ZK GRADNJI d.o.o. koja je bila glavni izvođač radova. Isto je preuzelo obavezu da preuzme kran u skladištu III tuženika, što znači da ga je to Društvo preuzelo na utovar, prevezlo ga do lokacije uz pomoć svojih radnika te je imalo obavezu vratiti ga u skladište III tuženika. Navedeni iskaz sud prihvaća jer iz Zapisnika o obavljenom pregledu i ispitivanju radne opreme Tehnoekspert d.o.o., proizlazi da je korisnik opreme ZK GRADNJA d.o.o., a građevinska okretna stupna dizalica (kran) se nalazio na stambeno poslovnoj građevini I.B.Mažuranić. Zapisnik je sastavljen 9.4.2019., dok iz računa III tuženika, broj 14 -1- 1/2020 slijedi da je ispostavljen na ZK GRADNJU d.o.o., u pogledu najma krana LIEBHERR 112 ECH koji se nalazi na navedenoj adresi s datumom računa 6.4.2020. i najmom dogovorenim na 30 dana.
17. Slijedom navedenog, nema odgovornosti II i III tuženika za nastanak štetnog događaja tužitelju, pa isti nisu u obvezi naknaditi neimovinsku i imovinsku štetu tužitelju. Iz tog razloga sud ne nalazi potrebnim posebno obrazlagati nalaz i mišljenje medicinskog vještaka, a niti provoditi bilo kakvih daljnjih dokaza. Preostalu dokumentaciju u spisu, a niti navode i prigovore stranaka i umješača, sud ne nalazi potrebnim posebno obrazlagati, kraj utvrđenog činjeničnog stanja na temelju opisanih dokaza u obrazloženju ove odluke.
18. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 88/22 i 114/22), a trošak je odmjeren II tuženiku koji je bio zastupan po odvjetniku temeljem VPS od 11.500,00 eura i 25.000,00 eura, temeljem važeće Odvjetničke Tarife i to za: zastupanje na ročištima: 17.06.2025., 21.10.2025., 20.01.2026., 18.03.2026., za svako u visini od 100 bodova (Tbr. 7.t.1.,9.t.1.), za sastav podnesaka od: 07.09.2023. (odgovor na tužbu), 03.11.2023., 30.09.2025., za svako u visini od 100 bodova (Tbr. 7.t.1.,8.t.1.), što ukupno iznosi 700 bodova, a imajući u vidu da jedan bod iznosi 2,00 eura, trošak iznosi 1.400,00 eura. U navedeni iznos je valjalo pridodati PDV u visini od 350,00 eura,pa je ukupni parnični trošak priznat i dosuđen u visini od 1.750,00 eura. II tuženiku nije priznat trošak za sastav podneska od 12.10.2023. kojim traži odobrenje roka radi očitovanja, budući se mogao očitovati i bez traženja tog roka. Odluka o zateznoj kamati na troškove postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a. O sudskim pristojbama u radnim sporovima sud odlučuje nakon pravomoćnosti sudske odluke kada je poznat omjer uspjeha stranaka u postupku.
19.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 88/22 i 114/22), a trošak je odmjeren III tuženiku koji je bio zastupan po odvjetniku temeljem VPS od 11.500,00 eura i 25.000,00 eura, temeljem važeće Odvjetničke Tarife i to za: zastupanje na ročištima: 22.03.2024., 17.06.2025., 21.10.2025., 20.01.2026., 18.03.2026., za svako u visini od 100 bodova (Tbr. 7.t.1.,9.t.1.), za sastav podnesaka od: 08.09.2023. (odgovor na tužbu), 08.10.2025., za svako u visini od 100 bodova (Tbr. 7.t.1.,8.t.1.), što ukupno iznosi 700 bodova, a imajući u vidu da jedan bod iznosi 2,00 eura, trošak iznosi 1.400,00 eura. U navedeni iznos je valjalo pridodati PDV u visini od 350,00 eura,pa je ukupni parnični trošak priznat i dosuđen u visini od 1.750,00 eura. Odluka o zateznoj kamati na troškove postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP -a. O sudskim pristojbama u radnim sporovima sud odlučuje nakon pravomoćnosti sudske odluke kada je poznat omjer uspjeha stranaka u postupku.
20. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 88/22 i 114/22), a trošak je odmjeren umješaču koji je bio zastupan po odvjetniku temeljem VPS od 11.500,00 eura i 25.000,00 eura, temeljem važeće Odvjetničke Tarife i to za: zastupanje na ročištima: 17.06.2025., 18.03.2026., za svako u visini od 100 bodova (Tbr. 7.t.1.,9.t.1.), za sastav podneska od 26.04.2024., u visini od 100 bodova (Tbr. 7.t.1.,8.t.1.), što ukupno iznosi 300 bodova, a imajući u vidu da jedan bod iznosi 2,00 eura, trošak iznosi 600,00 eura. U navedeni iznos je valjalo pridodati PDV u visini od 150,00 eura,pa je ukupni parnični trošak priznat i dosuđen u visini od 750,00 eura. Umješaču nije priznat trošak za sastav podneska od 19.01.2026. jer istim obavještava sud da neće pristupiti ročištu, pa je u pitanju slučaj koji se dogodio umješaču. Odluka o zateznoj kamati na troškove postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP -a. O sudskim pristojbama u radnim sporovima sud odlučuje nakon pravomoćnosti sudske odluke kada je poznat omjer uspjeha stranaka u postupku.
21. Sud dopušta preinaku tužbe (povišenje tužbenog zahtjeva), kako je to tužitelj učinio podneskom od 03.10.2025., ocjenjujući da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa između stranaka (čl. 190.st.3.ZPP-a).
22. Slijedom navedenog sud je odlučio kao u izrekama ove presude.
U Zagrebu, 28. travnja 2026.
Sudac:
Marina Braje Meznarić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku 15 dana, od dana dostave otpravka ove presude.
DNA:
1. Punomoćniku tužitelja
2. Punomoćniku II-tuženika
3.Punomoćniku III-tuženika
4. Punomoćniku umješača
