Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Upravni sud u Zagrebu

    Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

    Poslovni broj: Us I-1379/2025-7

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda Jasni Peroš Nikolić, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Hambašić, u upravnom sporu tužiteljice SJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Martin Sherri, odvjetnik iz Zagreba, Kordunska 1, protiv tuženika Grada Zagreba, Gradonačelnika, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, radi prestanka novčane pomoći za roditelja odgojitelja, nakon usmene i javne rasprave, dana 28. travnja 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    I Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Grada Zagreba, Gradonačelnika, KLASA: UP/II-551-06/25-014/16, URBROJ: 251-02-01/001-25-3 od 25. ožujka 2025.

    II Odbija se zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.

    Obrazloženje

    1.Osporavanim rješenjem tuženika odbijen je prigovor tužiteljice izjavljen protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Sektora za socijalnu politiku, Odjela za podršku djeci i obiteljima, Odsjeka obiteljske potpore, KLASA: UP/I-551-06/25-014/84, URBROJ: 251-09-14- 2/005-25-3 od 21. veljače 2025. kao neosnovan, te zahtjev za naknadu troška.

    2.Tužiteljica u tužbi i tijekom spora pobija zakonitost osporavanog rješenja, u bitnome navodeći da je postupak pokrenut po službenoj dužnosti bez prijedloga stranke, te da u konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo nije bilo nadležno odlučivati prema sistematizaciji radnih mjesta i ovlasti, da drugostupanjsko rješenje nezakonito jer ne sadrži vlastoručni potpis gradonačelnika Grada Zagreba. Poziva se na članak 164. stavak 4., a u vezi sa stavkom 1. navedenog članka Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba, broj: 26/16, 2/18, 3/20, 3/21 i 11/21 - pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Statut), tvrdeći da je, neovisno o nazivu u uputi prvostupanjskog rješenja koje navodi ''prigovor'', isključivo ministarstvo nadležno odlučivati o pravnom lijeku – žalbi, budući da je upravno tijelo postupalo u provođenju općeg akta predstavničkog tijela donoseći pojedinačni akt – prvostupanjsko rješenje, kojim je rješavalo o pravima odnosno obvezama fizičke osobe. Ukazuje da je Grad Zagreb, sukladno odredbi članka 6. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja (Službeni glasnik Grada Zagreba, broj: 25/22) bio dužan donijeti pojedinačne akte radi usklađenja novčane pomoći s odredbama ove Odluke do 31. prosinca 2022., pa su sve kasnije odluke nezakonite, jer dodatno potvrđuju da je tuženik postupao bez ovlasti. Dalje navodi da je tuženik postupao po službenoj dužnosti isključivo temeljem Odluke, pa nije bio ovlašten započeti upravni postupak u smislu članka 42. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09 i 110/21), te sukladno članku 16. Pravilnika ureda prema kojem je bio ovlašten samo voditi i rješavati u upravnim stvarima, ali ne i pokrenuti postupke po službenoj dužnosti. Navodi da nisu provođeni ispitni postupci, nije saslušana stranka, a što je suprotno članku 30. Zakona o općem upravnom postupku, prvostupanjsko rješenje nije obrazloženo te rješenje predstavlja prekomjeran teret stranci. Ističe prigovor prekluzije ovlasti tuženika da nakon proteka jedne godine od pravomoćnosti upravnog akta ukine određeno imovinsko pravo mimo zakona i to na štetu nositel ja prava izvan roka propisanog člankom 131. stavkom 2., u vezi s člankom 13. Zakona o općem upravnom postupku. Dodaje da je rok iz članka 6. stavka 6. Odluke iz 2022. prekluzivni procesno pravni rok koji daje procesno ovlaštenje tijelu da postupi do 31. prosinca 2022., te se nakon isteka tog roka postupak više ne može pokrenuti, te prema praksi Europskog suda za ljudska prava Gashi protiv Hrvatske rizik svake greške što ju napravi državno tijelo bi trebala snositi država, pa u konkretnom slučaju zadiranje u pravomoćno utvrđeno stanje u korist tužiteljice nakon isteka navedenog roka ne proizvodi nikakve posljedice. Ističe prigovor prekludiranosti da postupa nakon 30. prosinca 2022. s obzirom na protek roka propisanim člankom 6. Odluke/22. Nadalje ističe povredu prava vlasništva i legitimnog očekivanja s obzirom na pravomoćni aktom nije uređena pro futuro prava i obveze tužiteljice. Nadalje, ističe povredu prava na poštivanje obiteljskog i privatnog života, s obzirom da se jednostranom akcijom tuženika ta prava narušavaju zadiranjem u pravomoćni upravni akt, a temeljem kojeg je ranije organizirala svoj obiteljski i privatni život, pouzdajući se u načelo pravne sigurnosti te određenosti, a i u tumačenje koje je sam Grad Zagreb izdao još 2017., odgovarajući da u slučaju promjene općeg akta se svim korisnicima kojima je već riješeno pravo i obveze neće moći zadirati u njihova prava i obveze. Nadalje, ukazuje na diskriminaciju po kriteriju dobi jer osobe usporedive situacije su diskriminirane isključivo zbog dobi djeteta, pa tako korisnice kojima dijete još nije navršilo sedam godina uživaju prava iz pravomoćnog upravnog akta, dok oni kojima je navršeno više ne uživaju, iako su bili u usporedivoj situaciji, pa je evidentno da je jedini kriterij za promjenu postala dob djeteta. Nadalje, ukazuje da je Grad Zagreb ovakvim postupanjem narušio osnovnu zabranu iz ZUP-a, a to je da se upravni postupci mogu pokretati isključivo temeljem Zakona po službenoj dužnosti, a takav zakon ne postoji. Jedno je materijalno pravni propis temeljem kojeg su stranke stekle pravo i promjena istoga, a drugo je procesno pravni propis temeljem kojeg je donijet upravni akt i na koji se primjenjuje ZUP kao procesni zakon koji ne dozvoljava više da itko pokrene ikakav upravni postupak po službenoj dužnosti bez Zakona. Podsjeća da je originalni postupak vođen po zahtjevu u smislu čl. 41 ZUP-a i samim time zakonito, dok se predmetni upravni postupak vodio ex offo temeljem općeg akta pa samim time izostaje osnovni uvjeti iz članka 42. ZUP-a odnosno Zakona. Samim time je narušena pravna sigurnost te načelo određenosti. Ukazuje ujedno da je narušeno načelo razmjernosti jer sav teret predomišljanjem Grada Zagreba snosi isključivo ona. Ujedno ukazuje da je prekršeno načelo dobrog upravljanja jer je evidentno iz izreke novog rješenja da se zadire zakašnjelom akcijom javnopravnog tijela u vlasništvo i to ne samo pro futuro već i ex tunc gdje se zadire u period do 31. ožujka 2023. te period travnja 2023. i kasniji period, iako je drugostupanjsko rješenje tek naknadno donijeto u svrhu "usklađenja". Slijedom svega navedenoga, narušena su osnovna konvencijska i ustavna prava tužiteljice, a ZUP je kao takav eliminiran iz primjene, a sve to zbog jednostranog gledišta iz želje da se zaštiti državni proračun na teret korisnika mjere i zbog nerazumijevanja relevantne prakse ESLJP po ovom pitanju. Stoga predlaže izvesti dokaze pri čemu naročito inzistira da ju se sasluša na individualne okolnosti koje se odnose prije svega na njezin obiteljski i privatni život te da sudu neposredno iskaže o tome, naročito imajući u vidu specifične okolnosti koje, imajući u vidu narav demografske mjere, su razumljivo ne samo privatne nego često i intimne.

    3. Predlaže da Sud usvoji tužbeni zahtjev i poništi osporavano rješenje . Potražuje trošak za sastav tužbe u iznosu od 1.000,00 eura, pristup na ročište u iznosu od 1.000,00 eura, ročište za objavu presude u iznosu od 1.000,00 eura, sve uvećano za PDV 25%, ukupno 3.750,00 eura, sve zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

    4.Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom spora u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja. Navodi da tužiteljica citira propise koji se odnose na ustrojstvo i nadležnost odnosno citira propise koji su prestali važiti pokušavajući promašeno na taj način prikazati kako je rješenje prvog stupnja donijelo nenadležno tijelo. Ističe da prema članku 15. Odluke o ustrojstvu i djelokrugu gradskih upravnih tijela (Službeni glasnik Grada Zagreba 17/21) Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom obavlja poslove koji se, između ostalog, odnose na provedbu mjera populacijske politike. Navodi da je sve poslove dotadašnjeg Ureda za demografiju, koji je donio rješenje kojim je tužiteljica ostvarila pravo na novčanu pomoć, preuzeo je GU za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom. Člankom 4. Pravilnika o unutarnjem redu Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom (6/24, 13/24, 30/24) određeno kako je u Sektoru za socijalnu politiku, među ostalim, ustrojen i Odjel za podršku djeci i obiteljima u čijem je djelokrugu poslova i provedba i praćenje primjene gradskih odluka o obiteljskim potporama (novčana pomoć za roditelja odgojitelja te novčana pomoć za opremu novorođenog djeteta), rješavanje upravnih postupaka u prvom stupnju po gradskim odlukama o obiteljskim potporama, itd. Također, unutar navedenog Odjela ustrojen je i Odsjek za obiteljske potpore. U Odsjeku za obiteljske potpore obavljaju se poslovi provedbe i praćenja provedbe gradskih odluka o obiteljskim potporama (novčana pomoć za roditelja odgojitelja i novčana pomoć za opremu novorođenog djeteta), rješavanje upravnih postupaka u prvom stupnju po gradskim odlukama o obiteljskim potporama, neposredan rad sa strankama, poslovi vođenja propisanih evidencija i analiza podataka korisnika obiteljskih potpora, te ostali poslovi iz djelokruga Odsjeka. Pravilnikom je određeno da poslovi radnog mjesta unutar Odsjeka za obiteljske potpore obuhvaćaju i „rješavanje u najsloženijim upravnim stvarima u prvom stupnju sukladno Odluci o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja … (radna mjesta - voditelj odsjeka za obiteljske potpore, viši stručni savjetnik za demografsku politiku, stručni savjetnik za provedbu i kontrolu mjera demografske politike, viši stručni suradnik za provedbu mjera demografske politike). Slijedom navedenog, rješenje prvog stupnja doneseno u okviru propisanog djelokruga nadležnog gradskog upravnog tijela te po ovlaštenom službeniku. Navodi da pojam „rješavanja“, po prirodi stvari, odnosno razumski i pravno logično predstavlja pojam koji podrazumijeva donošenje rješenja, kojim se, sukladno odredbi članka 96. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine 47/09 i 110/21, u daljnjem tekstu: ZUP) odlučuje o upravnoj stvari, a istom se, sukladno odredbi članka 2. ZUP - a, smatra svaka stvar u kojoj javnopravno tije lo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje. Stoga je nesumnjivo kako je navedenim Pravilnikom određeno da postupanje po Odluci znači donošenje rješenja odnosno obavljanje upravnih poslova. Osim toga, relevantnom odredbom članka 6. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja (Službeni glasnik Grada Zagreba 25/22) određeno je kako će o razlozima prestanka novčane pomoći sukladno ovoj Odluci nadležno gradsko upravno tijelo po službenoj dužnosti donijeti pojedinačne akte. Ističe da je osnovano pokrenuo postupak po službenoj dužnosti sukladno prethodno navedenoj Odluci koja je bila predmet ocjene zakonitosti pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, a koji Sud je dana 27. veljače 2023. donio presudu broj: Usoz-143/22 kojom je navedenu Odluku ocijenio zakonitom. Obrazlaže da je u navedenoj presudi, ponovno, kao i u ranijoj presudi, poslovni broj: Usoz-8/22 od 5. srpnja 2022. sud zaključio da novčana pomoć za roditelje odgojitelje nije pravo u klasičnom smislu, već financijska pomoć koju je javna vlast ovlaštena dodijeliti, ali i oduzeti, a koja pomoć se ne temelji na obvezi javne vlasti, nego na solidarnosti, zbog čega adresati Odluke iz 2016. i Odluke iz 2017. nemaju legitimno pravo očekivati trajnu nepromjenjivost pravnog uređenja statusa roditelj odgojitelj. Također je sud ocijenio legitimnim pravo predstavničkog tijela Grada Zagreba da uredi odnosno modificira novčanu pomoć roditelja odgojitelja na način koji smatra odgovarajućim odnosno sukladno s politikom predstavničke većine u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, te da je prvostupanjsko rješenje donijeto upravo na temelju Odluke kojom se uređuje odnosno modificira predmetna novčana pomoć. Navedena pravna stajališta potvrđena su odlukom i rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1744/2023 i dr. od 14. studenog 2023. Ističe da ne postoji propis koji određuje točne elemente izgleda vlastoručnog potpisa pojedinca odnosno od čega se isti mora sastojati, te način na koji se pojedinac potpisuje ne mora uvijek izgledati identično. Visoki upravni sud Republike Hrvatske presudom broj Usoz-254/23 od 19. prosinca 2023. odbio je zahtjev i prijedlog za ocjenu zakonitosti članka 10. Odluke iz 2022., s obrazloženjem da određivanjem prigovora kao pravnog lijeka protiv pojedinačnog upravnog akta, o kojem odlučuje gradonačelnik, nije onemogućeno pravo stranke na kontrolu zakonitosti pojedinačnog upravnog akta od strane suda pune jurisdikcije pa je mogućnošću pokretanja upravnog spora osigurana sudska kontrola, a slijedom čega je prigovor definiran Odlukom zakonit. Tuženik je prema odredbi članka 49. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku mogao neposredno riješiti upravnu stvar u postupku pokrenutom prema službenoj dužnosti, jer se pravo stanje stvari moglo utvrditi na temelju službenih podataka kojima raspolažu javnopravna tijela, a bez potrebe za posebnim izjašnjenjem stranke. Prvostupanjsko rješenje doneseno je na temelju članka 7. stavka 1. alineje 1. Odluke kojom odredbom je određeno da novčana pomoć prestaje 30. rujna 2023. korisniku čije je dijete za koje je ostvarena novčana pomoć navršilo 7 godina ili će do 30. rujna 2023. navršiti 7 godina, a tužiteljica tijekom upravnog postupka i ovog upravnog spora nije navela koje su to činjenice i okolnosti koje su bile bitne za razjašnjenje pravog stanja stvari, a da bi u konkretnom slučaju trebalo provesti ispitni postupak. Iz prvostupanjskog rješenja nesporno proizlazi da je u izreci kao korisnik predmetne novčane pomoći određena tužiteljica pa se ne radi o različitim mjerama, korisnicima i uvjetima, te prvostupanjsko rješenje u cijelosti zadovoljava zahtjeve iz članka 98. Zakona o općem upravnom postupku, te nije propisana obveza da izreka sadržava OIB već sukladno članku 98. stavku 2. navedenog Zakona samo uvod rješenja treba sadržavati OIB. Protivi se provođenju rasprave.

    5. Predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev.

    6. Radi ocjene zakonitosti osporavanog rješenja, Sud je izvršio uvid u sudski spis i isprave priložene spisu tuženika te je održao javnu raspravu.

    7. Strankama je, u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24 - dalje ZUS), dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

    8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio tužbeni zahtjev neosnovanim.

    9. Prema podacima spisa predmeta, dostavljenog ovom Sudu uz odgovor na tužbu, proizlazi da je prvostupanjskim rješenjem, donesenim po službenoj dužnosti, tužiteljici prestala novčana pomoć za roditelja odgojitelja sa danom 28. veljače 2025. na temelju odredbe članka 7. stavka 1. alineje 2. Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja (Službeni glasnik Grada Zagreba, broj: 10/18, 20/21 i 25/22).

    10. Odredbom članka 7. stavka 1. alineje 1. Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja propisano je da novčana pomoć prestaje posljednjeg dana u mjesecu u kojem dijete za koje je ostvarena novčana pomoć navršilo 7 godina, korisniku čije će dijete navršiti 7 godina nakon 30. rujna 2023.

    11. Prema ocijeni ovoga Suda, tužiteljica neosnovano ističe da tuženik ne bi bio ovlašten pokretati postupke po službenoj dužnosti u vezi ranije priznatih isplata novčane pomoći, jer takvo ovlaštenje proizlazi iz članka 42. i članka 49. stavka 1. alineje 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09 i 110/21), obzirom da je Grad Zagreb ovlašten provoditi opće akte koje se odnose na Grad Zagreb.

    12. Svi izneseni prigovori tužiteljice nemaju utjecaja na činjenicu da je Visoki upravni sud Republike Hrvatske 27. veljače 2023. donio presudu broj: Usoz-143/22 kojom je navedenu Odluku o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja ocijenio zakonitom, te je ponovno, kao i u ranijoj presudi Usoz-8/22 od 5. srpnja 2022., zaključio da novčana pomoć za roditelje odgojitelje nije pravo u klasičnom smislu, već financijska pomoć koju je javna vlast ovlaštena dodijeliti, ali i oduzeti, a koja pomoć se ne temelji na obvezi javne vlasti, nego na solidarnosti, zbog čega adresati Odluke iz 2016. i Odluke iz 2017. nemaju legitimno pravo očekivati trajnu nepromjenjivost pravnog uređenja statusa roditelj odgojitelj.

    13. Visoki upravni sud Republike Hrvatske u točci 124. presude istakao je da Odluka tuženika iz 2022. ni na koji način ne zadire u prava ostvarena do njezina stupanja na snagu (ne zadire ni u pravo, kao takvo, ni u njegov opseg), već utječe na opseg prava i trajanje prava u budućnosti te zaključuje da djeluje na zatečene odnose koji se nastavljaju u budućnosti, te da se odredbama Odluke iz 2022. ponovno usklađuje visina mjesečnih novčanih iznosa, ali se i nadalje ne dira u pravomoćnost upravnog akta u dijelu koji se odnosi na ostvarivanje prava na novčanu pomoć.

    14. Naime, kao što je to i tuženik elaborirao u odgovoru na tužbu, a koje navode ovaj Sud neće ponavljati, pravilno je tuženik utvrdio činjenicu da je dijete tužiteljice za koje je tužiteljica ostvarila pravo na novčanu pomoć za roditelja odgojitelja navršilo 7 godina života, te navedenu činjenicu tužiteljica ne osporava niti u upravnom postupku niti u upravnom sporu, a sve u skladu s naprijed navedenom Odlukom i pravnim shvaćanjem Visokog upravnog suda Republike Hrvatske iznesen im u presudi od 27. veljače 2023.

    15. Za napomenuti je također da je Ustavni sud Republike Hrvatske donio odluku U-III/1744/2023 od 21. studenoga 2023., kojom je odbio ustavne tužbe podnesene u povodu presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: Usoz- 143/22-91 od 27. veljače 2023. i rješenja Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: Usoz-149/22-12 od 13. ožujka 2023.

    16. Naime, u konkretnom slučaju, kao što je to već ocijenio Visoki upravni sud Republike Hrvatske, nije postojala obveza donošenja odluka o novčanoj pomoći roditeljima odgojiteljima s obzirom na činjenicu da prava koja su uređena tim odlukama nisu zakonom zajamčena prava niti je jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna urediti pitanja koja su uređena tim odlukama. Polazeći od navedenoga kao i neupitne ovlasti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da autonomno uređuje dodjelu novčane pomoći u okviru svog samoupravnog djelokruga, i, prema mišljenju ovog Suda, nadležnost za donošenje odluke o dodjeljivanju novčane pomoći, visini novčane pomoći i prestanku novčane pomoći u nadležnosti je jedinice lokalne samouprave.

    17. Time što je člankom 10. navedene Odluke propisan prigovor kao pravni lijek protiv pojedinačnog upravnog akta, o kojem odlučuje gradonačelnik, nije onemogućeno pravo stranke na kontrolu zakonitosti pojedinačnog upravnog akta od strane suda pune jurisdikcije.

    18. Neosnovan je i prigovor tužiteljice da su predmetna prvostupanjska rješenja trebala biti donesena do 31. prosinca 2022., a sukladno odredbi članka 6. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja (Službeni glasnik Grada Zagreba, broj: 25/22). Ovo stoga što se prema mišljenju Visokog upravnog suda Republike Hrvatske radi o procesnom, a ne materijalnom roku, budući se radi u roku u kojem je upravno tijelo dužno donijeti određenu odluku, te da se radi o instruktivnom roku, budući da nisu propisane posljedice ne postupanja u navedenom roku.

    19. Nadalje, Visoki upravni sud Republike Hrvatske je dana 12. prosinca 2022. obustavio od izvršenja Odluku iz 2022 do donošenja odluke Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u postupku ocjene zakonitosti toga općeg akta, a koja odluka je donesena 27. veljače 2023. Dakle, za vrijeme obustave izvršenja Odluke iz 2022 nadležno gradsko upravno tijelo nije smjelo postupati po istoj odnosno nije smjelo donositi pojedinačne akte.

    20. Iz navedenog razloga tužiteljica se neosnovano poziva na pravna shvaćanja o prekluzivnim rokovima u drugim pravnim situacijama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Ustavnog suda Republike Hrvatske, Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije.

    21. Člankom 4. Pravilnika o unutarnjem redu Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom (6/24, 13/24, 30/24) određeno kako je u Sektoru za socijalnu politiku, među ostalim, ustrojen i Odjel za podršku djeci i obiteljima u čijem je djelokrugu poslova i provedba i praćenje primjene gradskih odluka o obiteljskim potporama (novčana pomoć za roditelja odgojitelja te novčana pomoć za opremu novorođenog djeteta), rješavanje upravnih postupaka u prvom stupnju po gradskim odlukama o obiteljskim potporama, itd. Također, unutar navedenog Odjela ustrojen je i Odsjek za obiteljske potpore. U Odsjeku za obiteljske potpore obavljaju se poslovi provedbe i praćenja provedbe gradskih odluka o obiteljskim potporama (novčana pomoć za roditelja odgojitelja i novčana pomoć za opremu novorođenog djeteta), rješavanje upravnih postupaka u prvom stupnju po gradskim odlukama o obiteljskim potporama, neposredan rad sa strankama, poslovi vođenja propisanih evidencija i analiza podataka korisnika obiteljskih potpora, te ostali poslovi iz djelokruga Odsjeka. Pravilnikom je određeno da poslovi radnog mjesta unutar Odsjeka za obiteljske potpore obuhvaćaju i „rješavanje u najsloženijim upravnim stvarima u prvom stupnju sukladno Odluci o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja … (radna mjesta - voditelj odsjeka za obiteljske potpore, viši stručni savjetnik za demografsku politiku, stručni savjetnik za provedbu i kontrolu mjera demografske politike, viši stručni suradnik za provedbu mjera demografske politike). Slijedom navedenog, rješenje prvog stupnja doneseno u okviru propisanog djelokruga nadležnog gradskog upravnog tijela te po ovlaštenom službeniku.

    22. Osim toga, ovaj Sud prihvaća pravilnim obrazloženje tuženika o neposrednom rješavanju predmetne upravne stvari sukladno članku 49. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku, jer se činjenično stanje u ovoj konkretnoj upravnoj stvari moglo utvrditi na temelju podataka koji imaju službeni karakter i kojima raspolaže tijelo i nije bilo potrebno posebno izjašnjavanje stranke, a poseb ice u situaciji kada tijelo u donošenju rješenja postupa po spomenutim odlukama kako Visokog upravnog suda Republike Hrvatske tako i Ustavnog suda Republike Hrvatske.

    23. Tužiteljici se napominje da je u konkretnoj upravnoj stvari o prestanku prava na novčanu pomoć u odnosu na sve korisnike novčane pomoći riješeno na jednak način, pa je nesvrsishodan dokazni prijedlog tužiteljice za njezinim saslušanjem na okolnost utjecaja predmetne odluke na njen obiteljski život, a iz kojeg razloga nema mjesta niti prigovoru o povredi primjene načela razmjernosti, tim više što solidarna novčana pomoć jedinica lokalne (regionalne) samouprave nije pravo koje bi tužitelj ici bilo zajamčeno Europskom Konvencijom o ljudskim pravima.

    24. U nedostatku konkretnih i osnovanih prigovora tužiteljice u predmetnoj upravnoj stvari, osporavanje potpisa od strane gradonačelnika na osporenom rješenju je, prema ocjeni ovoga Suda, samo usmjereno na odugovlačenje upravnog spora i upravnog postupka, jer su navedeni prigovori tužiteljice neosnovani i nisu doveli u pitanje zakonitost osporenog rješenja koje je potpisano od za to ovlaštene osobe i to na način koji prihvaća ovaj Sud.

    25. Valjalo je stoga na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima presudio kao u točki I izreke presude.

    26. O trošku upravnog spora odlučeno je na temelju članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima.

    U Zagrebu 28. travnja 2026.

    Sutkinja

    Jasna Peroš Nikolić

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

    DNA:

    1. Odvjetnik Martin Sherri, Zagreb, Kordunska 1

    2. Grad Zagreb, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1

    3. U spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.