REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: 137 Pn-1177/2018-40
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ines Gutzmirtl Špehar, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice TŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku Mariji Maričević odvjetnici iz [adresa], protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, OIB:22694857747, zastupan po punomoćniku Denisu Laucu, odvjetniku u OD Grgić i partneri, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 13. ožujka 2026. godine u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Marije Maričević odvjetnice i punomoćnika tuženika odvjetnice Dajane Tica, dana 28.travnja 2026. godine
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb ,Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, OIB:22694857747 platiti tužiteljici TŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 1.810,74 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 9.3.2018. godine do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, a od 1. siječnja 2023.godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici zakonske zatezne kamate na iznos od 2.189,26 EUR eura za razdoblje od 9.3.2018. pa do 07.05.2018., sve po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, sve u roku od 15 dana.
III. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 4.116,36 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate, sve u roku od 15 dana.
IV. Odbija se tužiteljica s tužbenim zahtjevom za isplatu zakonskih zateznih kamata na dosuđeni iznos od 1.810,84 eura tekućima od 25.5.2017. do 9.3.2018., kao i sa zahtjevom za isplatom zakonskih zateznih kamata na isplaćeni iznos od 2.189,26 eura tekućima od 25.5.2017. do 9.3.2018. godine.
O b r a z l o ž e nj e
1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 11.travnja 2017. godine stradala u prometnoj nezgodi koja se dogodila u [adresa] kao pješakinja. Do nezgode je došlo zbog neoprezne vožnje te neprilagođene brzine vozača IŽ koji je upravljao osobnim automobilom reg. [registarska oznaka]. Tužiteljica je prelazila kolnik te uslijed neoprezne brzine vozača IŽ koji je upravljao osobnim vozilom reg. [registarska oznaka]. Isti nije obratio pažnju na tužiteljicu koja je prelazila preko obilježenog pješačkog prijelaza te je udario prednji dijelom vozila. Tužiteljica je zadobila teške tjelesne ozljede. Vozilo štetnika je osigurano kod tuženika. Tužiteljica se obratila u mirnom postupku tuženiku dana 16.5.2017. godine. Tužiteljica potražuje u svom konačno postavljenom tužbenom zahtjevu kao u podnesku od 18.12.2023. godine isplatu neimovinske i imovinske štete, potražuje zakonske zatezne kamate i parnični trošak sa kamatama.
2. Tuženi u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju, štetni događaj no smatra da je tužiteljica doprinijela nastalom štetnom događaju jer se upustila u radnju prelaženja kolnika iako je mogla uočiti nailazak vozila osiguranika tuženika.
3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u liječničku dokumentaciju za tužitelja, potvrdu o uplati po odštetnom zahtjevu, zamolbeno je saslušan svjedok IŽ, provedeno je liječničko vještačenje dr. Žarku Rašiću i dr. PŽ, izvršen je uvid u kaznenu presudu Općinskog suda u Splitu, saslušana je zamolbenim putem tužiteljica, te je zamolbenim putem saslušana svjedokinja FŽ, Rješenje Općinskog suda u Splitu broj Kov-733/17 od 20. veljače 2018. godine.
4. Ocjenom ovako provedenog dokaznog postupka ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan kako je i odlučeno u izreci ove presude.
5. U postupku je utvrđeno da nije sporna pasivna legitimacija, štetni događaj no sporna je odgovornost pa je na tu okolnost sud izvršio uvid u rješenje Općinskog suda u Splitu od 28.2.2018. broj Kov-733/17 kojim je potvrđena optužnica Općinskog državnog odvjetništva u Splitu protiv okrivljenika IŽ, izvršen je uvid u kaznenu presudu Općinskog suda u Splitu kojim je okrivljeni IŽ oglašen krivim jer je uzrokovao prometnu nezgodu svojom krivnjom u kojoj je sudjelovala i tužiteljica. Te je sud saslušao samu tužiteljicu i svjedoka IŽ, zamolbenim putem.
6. Tužiteljica je izjavila da prelazila kolnik na cesti LŽ kod Kauflanda u [adresa] na način da je stupila na pješački prijelaz s time da se prije uvjerila da nema vozila te prilikom dolaska na kraj pješačkog prelaza je osjetila udarac i nakon toga se više ničega ne sječa. Ničega se ne sječa, zna samo da je bilo suho vrijeme, ne na koji ju je auto udario i ne zna koliko je ostalo metara za priječi pješački prijelaz.
7. Zamolbenim putem saslušan je svjedok IŽ koji je naveo da je toga dana vozio osobno vozilo, vozio je po ograničenju i u jednom trenutku je čuo da je nešto udario. Odmah je zaustavio vozilo, kada je izašao iz vozila vidio je tužiteljicu da leži na pješačkom prijelazu. Udario ju je retrovizorom koji je samo sklopio. Navodi da, prema informacijama koje je dobio od očevidaca, pješakinja je već bila prešla pješački prijelaz i zakoračila na nogostup te mu nije jasno na koji način se našla na dijelu ceste, ali pretpostavlja da je prilikom stupanja na nogostup, obzirom da se radi o starijoj ženskoj osobi, izgubila ravnotežu i vratila se na cestu u kojem trenutku ju je zakačio sa vozilom.
8. Sud je saslušao svjedokinju FŽ koje je izjavila da je sjedila kao suvozač u vozilu IŽ, navodi da ona pješakinju uopće nije vidjela na pješačkom prijelazu, samo je čula udarac te je IŽ odmah zaustavio vozilo. Kada su izašli vidjela je tužiteljicu na pješačkom prijelazu i to na samom rubu nogostupa te ne zna kako je došlo do kontakta između vozila i tužiteljice.
9. Iz kaznene presude je vidljivo, što je nesporno, a koji postupak se vodio pred Općinskim sudom u Splitu, da je isti oglašen krivim za izazivanje prometne nezgode i ozljeđivanja tužiteljice.
10. Ovaj sud smatra da tužiteljica svojim ponašanjem i prelaskom ceste na pješačkom prijelazu nije ta koja je izazvala prometnu nezgodu. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama u čl. 38 se govori o prometnim pravilima, među ostalom i prometnog pravila koje se trebaju pridržavati vozači, a isti članak navodi da je vozač dužan obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik. Kada vozač prilazi obilježenom pješačkom prijelazu vozač mora upravljati vozilom s osobitim oprezom o voziti s takvom brzinom da u slučaju potrebe može pravodobno zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza. Na dijelu ceste po kojem se kreču djeca osobe s invaliditetom, starije i nemoćne osobe ili su postavljeni prometni znakovi os sudjelovanju tih osoba u prometu, vozač je dužan voziti s osobitim oprezom, takvom brzinom da vozilo može pravodobno zaustaviti u slučaju potrebe. Iz ovoga proizlazi da vozač osiguranika tuženika IŽ nije upravljao vozilo s osobitim oprezom, niti je vozio brzinom da može pravodobno zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza, odnosno nije se pridržavao prometnih pravila kojih se vozač dužan pridržavati. Uostalom, osobno vozilo je opasna stvar u odnosu na pješaka.
11. Što se tiče same tužiteljice, ista je prelazila kolnik po obilježenom pješakom prijelazu i to uopće nije sporno, što su potvrdili i svjedok IŽ i svjedok FŽ. Prema čl. 134. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ako se na obilježenom pješakom prijelazu prometom ne upravlja uređajima za davanje prometnih svjetala i znacima ovlaštene osobe, a to je u konkretnom slučaju nesporno, vozač je dužan pješačkom prelazu približavati se sigurnosnom brzinom tako da ne ugrožava pješake, odnosno tako da može zaustaviti svoje vozilo da bi propustio pješake koji su već stupili na pješački prijelaz. Vozač je dužan, pogotovo kada se radi o starijoj osobi zaustaviti vozilo i propustiti osobu i kad tek stupa na pješački prijelaz, a kamoli kada, kako je i sama tužiteljica izjavila, prelazila cestu na pješačkom prijelazu.
12. Što se tiče iskaza sud vjeruje iskazu tužiteljice u cijelosti, jer je isti iskaz životan, istinit i logičan. Iskazu svjedokinje FŽ ne vjeruje, jer je iskaz paušalan i subjektivan, a iskazu IŽ vjeruje samo u dijelu da je u nešto udario i da je vidio kada je izašao iz vozila da na pješačkom prijelazu leži ženska osoba. U ostalom dijelu iskazu ne vjeruje jer je u suprotnosti s iskazom tužiteljice i svim materijalnim dokazima dostavljenim u spis, a u ostalom kako što nje sud već obrazložio, isti nije prilagodio svoju vožnju odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
13. Sud ne vidi da bi postojala krivnja ili suodgovrnost tužiteljice za ovaj prometni događaj i za njezino ozljeđivanje, isključivi krivac je osiguranik tuženika IŽ, o odgovara temeljem odredbe čl. 1045. ZOO-a. Tuženi nije dokazao suprotno i nije na te okolnosti predložio niti jedan dokaz.
14. Radi utvrđenja visine sud je proveo uvid u liječničku dokumentaciju tužiteljice, te je provedeno vještačenje po vještaku dr. Žarku Rašiću i dr. PŽ te su isti vještaci naveli da je tužiteljica zadobila gnječno razderane rane desne strane glave, potres mozga, natučenje prsa, prijelom trećeg i četvrtog rebra desno, natučenje desnog ramena, natučenje lijevog koljena, akutnu reakciju na stres.
15. Na nalaz i mišljenje vještaka prigovorila je tužiteljica, dok tuženi nije nalazu prigovorio, te je sud pozvao vještake da se usmeno očituju na prigovore dna 6.6.2024. te su vještaci vrlo iscrpno odgovorili na primjedbe tužiteljice, pa je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka smatrajući da su isti vještaci stručno, objektivno, sačinili nalaz, također, prema pravilima medicinske struke. Nakon dostave nalaza tužiteljica je uskladila svoj tužbeni zahtjev kao u podnesku od 18.12.2023. godine.
16. Tuženi se nakon usklađenja tužbenog zahtjeva protivio preinačenju tužbenog zahtijeva s obzirom da je prethodni postupak zaključen, vezano za zastaru i kamate na preinačeni dio tužbenog zahtjeva.
17. Ovaj sud smatra da nema govora o zastari jer je zastara prekinuta podnošenjem same tužbe, a preinaka tužbenog zahtjeva, odnosno povišenje tužbenoga zahtjeva uslijedio je nakon podnošenja tužbe, unutar zastarnog roka, a tužiteljica je samo uskladila svoj tužbeni zahtjev s obzirom da je tužba podnesena još 20.4.2018., znači prije 8 godina, pa računajući povećanje cijena, inflaciju i konverziju kune u eure ne može se govoriti o preinaci tužbenog zahtjeva, a kamoli o zastari. Uostalom postoji zapisnik koji je Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo na sjednici koje se održane 5.3.2020. u 15.6.20202. pod brojem Su-IV-47/2020-5 gdje isti navode da se mijenjaju orijentacijski kriteriji iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29.11.2002. na način da se tada prihvaćeni iznosi novčanim jedinicama kune povećavaju za 50% a to se primjenjuje kada se odlučuje o visini pravične novčane naknade za neimovinsku i imovinsku štetu.
18. Dakle, sud smatra utvrđenim da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila sve gore navedene ozljede te da je tim ozljedama povrijeđeno njezino pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje čime joj je nastala neimovinska šteta ( čl. 19. st. 2 u vezi s čl.1046 ZOO-a). Na temelju izloženog utvrđena težine ozljeda i okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju tužiteljici dosudu pravične novčane naknade te je sud utvrdio da tužitelja u skladu s odredbom čl. 1100 ZOO-a pripada pravo na novčanu naknadu za ovdje utužene vidove neimovinske štete i temeljem čl. 1095 st. 1 ZOO-a za tuđu pomoć i njegu.
19. Nalazom i mišljenjem vještaka tužiteljica je pretrpjela bolove jakog intenziteta trajnog karaktera koji su bili sumarno 1 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 6 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 42 dana, povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životne aktivnosti.
20. Sud je tužiteljici za pretrpljene fizičke bolove dosudio 1.800,00 €.
21. Tužiteljica prema nalazu i mišljenju nije pretrpjela primarni strah zbog potresa mozga, sekundarni strah je bio jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 8 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 45 dana.
22. Sud je tužiteljici za pretrpljeni strah dosudio 1.000,00 €.
23. Kod tužiteljice su zaostale trajne posljedice u visini od 5% te će u tom omjeru tužiteljica morati ulagati pojačane napore.
24. Sud je tužiteljici dosudio za pretrpljene duševne boli dosudio iznos od 1.000,00 €
25. Prilikom odmjeravanja visine šteta za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti sud je uzeo u obzir dob tužiteljice, karakter i prirodu ozljeđivanja, zanimanje tužiteljice te činjenicu da će tužiteljica u svom životu i radu morat ulagati pojačane napore u visini od 5% trajno.
26. Prema nalazu i mišljenju vještaka tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega 15 dana po 2 sata dnevno te još 15 dana po jedna sat dnevno za uobičajene kućanske poslove kako što su kuhanje, peglanje, spremanje, te pomoć pri odlasku u trgovinu i slično.
27. Sud je tužiteljici za tuđu pomoć i njegu dosudio iznos od 200,00 € . Nije sporno da su tužiteljici tuđu pomoć i njegu pružali ukućani i da joj je bilo potrebno 45 sati tuđe pomoći, a cijena netto sata po sudu koliko jer dosuđeno iznosi manje od 4,5, € po satu.
28. Ukupno je tužitelju ovom postupku dosuđeno 4.000,00 € za neimovinsku i imovinsku štetu. Nije sporno da je u toku postupka tužiteljici isplaćen iznos od 2.189,26 € pa je valjalo tužiteljici dosuditi daljnjih 1.810,74 eura sa kamatama od dana kada je završeno liječenje kod tužiteljice a to je 9.3.2018. kako su naveli vještaci u svom nalazu i mišljenju. Što se tiče isplaćenog dijela u miomom postupku i zahtjeva za isplatom kamata na taj iznos sud je također dosudio kamate tužiteljici od dana kada je liječenje završeno, a to je 9.3.2018. godine.
29. Zbog svega gore navedenog sud je odlučio kao u izreci ove presude, za napomenuti je da je tužiteljica odlustala od provođenja psihijatrijskog vještačenja pa sud nije provodio više niti jedan dokaz.
30. Zakonske zatezne kamate dosuđene su po stopi određenoj čl. 29. st.2.ZOO-a.
31. Odluka o parničnom trošku tužiteljice odnosi se na zastupanje tužiteljice po punomoćniku odvjetniku i to temeljem odredbe čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupu odmjeren prema odvjetničkoj Tarifi i to za sastav tužbe 200,00 eura, sastav odštetnog zahtjeva 200,00 eura, podnesak 30.5.2018. 200,00 eura, podnesak 1.6.2018. 200,00 eura, ročište 30.8.2018. 200,00 eura, ročište 4.3.2019. 200,00 eura, ročište 22.10.2019. 200,00 eura, ročište 25.5.2021. 200,00 eura, podnesak 13.9.2021. 200,00 eura, ročište 7.3.2022 200,00 eura, podnesak 18.12.2023. 200,00 eura, ročište 6.6.2024. 200,00 eura, ročište 13.3.2026. 200,00 eura, odnosno ukupno 2.600,00 eura. Tom iznosu treba pribrojiti 25% PDV-a tako da je trošak 3.250,00 eura. Sud priznaje trošak vještačenja u iznosu od 400,00 eura, pristup vještaka u iznos od 66,36 eura, sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 200,00 eura, te pristojbu na presudu u iznosu od 200,00 eura, tako da je ukupan trošak tužiteljice u ovom postupku 4.116,36 eura.
U Zagrebu, 28. travnja 2026. godine
Sutkinja
Ines Gutzmirtl Špehar
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od l5 dana po primitku prijepisa iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno, u 4 istovjetna primjerka.
DNA:
1. pun. tužitelja
2. pun. tuženika
