Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Pn-6/2022-51

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Karlovcu, po sucu Mariji Mesić, u pravnoj stvari tužitel jice JC, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po OD Pavičić i partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupan po OD Grgić i partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave dovršene 15. travnja 2026., u nazočnosti punomoćnika stranka, po objavi 28. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, da tužiteljici JC, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 3.879,12 EUR sa zakonskim zateznim kamatama do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023., za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućim kako slijedi:

-na iznos od 2.971,04 od 24.08.2021. pa do isplate

-na iznos od 284,03 EUR od 24.12.2021. do isplate

-na iznos od 624,05 EUR od 26.01.2026. pa do isplate

-te da joj isplati zakonske zatezne kamate na isplaćeni iznos od 862,70 EUR za razdoblje od dana 24.08.2021. pa do 11.02.2022.,

sve u roku od 15 dana.

II. S preostalim dijelom zahtjeva za iznos od 5.278,16 eur sa zz kamatama tužiteljica se odbija.

IV. Nalaže se tuženiku EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, da tužiteljici JC, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 2.796,07 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 28. travnja 2026. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke , u roku 15 dana.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 10. 07. 2021. nastradala u [adresa], u prometnoj nezgodi kao pješak, a za nezgodu je kriv osiguranik tuženika ČC iz [adresa], koji je vozilom reg. ozn. [registarska oznaka], udario u tužiteljicu koja je prelazila pješački prijelaz te izazvao nezgodu.

Navodi da je u nezgodi zadobila ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, zbog čega joj je pružena medicinska pomoć u OB „Karlovac“ , da je uslijed predmetnog štetnog događaja kod tužiteljice je zaostao ožiljak iznad arkade, koji predstavlja naruženje, naročito s obzirom na činjenicu da se nalazi na području glave, područje zapešća uslijed prijeloma donjeg dijela lakatne i palčane kosti i kontuzije ostalih dijelova ručnog zglobai šake ostalo je trajno deformiranog oblika, što također predstavlja naruženje. Nadalje, tužiteljici su uslijed predmetnog štetnog događaja uništene dioptrijske naočale, zbog čega je bila primorana izraditi nove u vrijednosti od 2.140,00 kn te stoga potražuje predmetni trošak zbog uništenih stvari zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana nakon dana plaćanja računa, odnosno od 24.12.2021. pa do isplate.

Navodi da zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i za tuđu pomoć i njegu potražuje 52.500,00 kn, za uništene stvari 2.140,00 kn, tj. ukupno 54.640,00 kn.

Navodi da se u mirnom postupku 23. 8.2021. obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom i da joj je tuženik na ime neimovinske štete i tuđe pomoći i njege isplatio iznos od 22.500,00 kn, pa stoga potražuje naknadu štete umanjenu za isplaćeni iznos tako da potražuje na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i za tuđu pomoć i njegu potražuje 30.000,00 kn sa zz kamatama tekućim od 24.8.2021. te za uništene stvari 2.140,00 kn sa zz kamatama tekućim od 24.12.2021. ( tj. ukupno 32.140,00 kn).

1.1. Nakon provedenog liječničkog vještačenja tužiteljica je podneskom od 7. 11. 2023. (str. 270 spisa) povisila tužbeni zahtjev tako da:

na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti potražuje 10.000,00 eura za tuđu pomoć i njegu (144 hx25,00 kn /3,32 eur) iznos od 477,80 eur

za uništene stvari iznos od 284,03 eur

odnosno ukupno 10.761,83 eur,

a obzirom je tuženik u mirnom postupku tužiteljici isplatio 2.986,92 eur (22.500,00 kn) i to 2.787,18 eur (21.000,00 kn) na ime neimovinske štete, te iznos od 199,08 eur (1.500,00 kn) na ime tuđe pomoći i njege, a nakon utuženja je tuženik 11. 2. 2022. isplatio daljnji iznos od 862,70 eur (6.500,00 kn) i to 796,34 eur (6.000,00 kn) na ime neimovinske štete, a 66,36 eur (500,00 kn) na ime tuđe pomoći i njege, tužiteljica naknadu umanjuje za navedene nesporno isplaćene iznose pa potražuje ukupno 6.912,87 eur i to:

-s osnova neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i za tuđu pomoć i njegu iznos od 6.628,84 eur sa zz kamatama od 24. 8. 2021.,

-a za uništene stvari 284,03 eur sa zz kamatama od 24. 12. 2021.,

- te još potražuje zakonske zatezne kamate na isplaćeni iznos od 862,70 eur za period od 24. 8. 2021. pa do plaćanja tj. 11. 2. 2022.

1.2. Podneskom od 26. 1. 2026. (str. 322 spisa) tužiteljica je ponovno povisila tužbeni zahtjev tako da:

na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti potražuje 13.734,16 eur za tuđu pomoć i njegu (144 h x 6,00 eur) potražuje 864,00 eur

za uništene stvari 284,03 eur

dakle ukupno 14.882,19 eur.

a obzirom na naprijed isplaćene iznose po tuženiku (isplaćene u mirnom postupku, zatim 11. 2. 2022.), te još nakon utuženja (12. 12. 2025.) daljnji isplaćen iznos od 2.500,00 eura bez specifikacije po vidovima štete, tužiteljica naknadu umanjuje za navedene nesporno isplaćene iznose pa u konačnici potražuje i postavlja tužbeni zahtjev na iznos od 9.157,28 EUR s zz kamatama tekućim:

-na iznos od 8.249,20 EUR od 24.08.2021. pa do isplate (na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i za tuđu pomoć i njegu)

-na iznos od 284,03 EUR od 24.12.2021., pa do isplate (na ime uništenih stvari)

-na iznos od 624,05 EUR od 26.01.2026., pa do isplate (na ime uglavničene zz kamate na plaćeni iznos od 2.500,00 eura za period od 25. 11. 2021. – završetka liječenja tužiteljice pa do dana plaćanja 12. 12. 2025.)

-te još potražuje zakonske zatezne kamate na isplaćeni iznos od 862,70 EUR od dana 24.08.2021. god. pa do 11.02.2022.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje da se dana 10.07.2021. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen – temeljem čl. 22.st.1. Zakona o obveznim osiguiranjima u prometu1( dalje u tekstu: ZOOP) – ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu.

Osporava visinu tužbenog zahtjeva s naslova naknade neimovinske štete jer iz dostavljene medicinske dokumentacije ne proizlazi da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila ozljede koje bi imale za posljedicu povredu prava osobnosti takve težine koja bi opravdavala osnov za dosudom novčane naknade u tužbom zatraženom iznosu posebice respektirajući činjenicu isplate iznosa od 29.000,00 kn na ime naknade cjelokupne štete učinjene dana 21.11.2021. ( 21.000,00 kn neimovinska šteta i 1.500,00 kn imovinska šteta -tuđa njega i pomoć) i 11.02.2022. (6.000,00 kn neimovinska šteta i 500,00 kn tuđa njega i pomoć). Osporava i visinu zahtjeva tužiteljice s naslova naknade imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege iz razloga jer smatra da joj pomoć druge osobe, imajući u vidu težinu ozljede i sve druge okolnosti, nije bila potrebna u iznosu većem od nesporno isplaćenog u visini od 2.000,00 kn.

Osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva s naslova naknade imovinske štete zbog uništenih stvari-naočala, smatrajući isti paušalno postavljenim i ničim dokazanim., a dostavljeni račun uz tužbu nije moguće povezati ni sa tužiteljicom, niti s predmetnim štetnim događajem.

Osporava i zatraženi tijek kamata. Navodi da se tužiteljica se tuženiku obratila s nepotpunim odštetnim zahtjevom dana 24.08.2021., bez ikakvog dokaza o nastanku predmetnog štetnog događaja i okolnostima istog, u vrijeme kada ni liječenje tužiteljice nije bilo završeno, pa je razvidno kako nije osnovan ni zatraženi tijek kamata a posebice trošak sastava odštetnog zahtjeva. Navodi da je tuženik tužiteljici u zakonskom roku dostavio Utemeljeni odgovor, a po primitku daljnje dokumentacije istoj je dostavljena Obrazložena ponuda i isplaćen ponuđeni iznos. Kako je uz tužbu tužiteljica dostavila i daljnju dokumentaciju to je tuženik, ponovno, u zakonskom roku, isplatio tužiteljici daljnji iznos od 6.500,00 kn dana 11.02.2022.

Navodi da su obveze tuženika kao osiguratelja po polici osiguranja od autoodgovornosti propisane su odredbama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, koji pak te obveze osiguratelja regulira na poseban način , te za osiguratelja vrijedi i poseban režim kamata propisan odredbama ZOOP-a. ZOOP je provedbeni propis kojim su u pogledu osiguranja od autoodgovornosti u nacionalni pravni poredak implementirano određeno zakonodavstvo (Direktive) Europske unije, što se uostalom i izričito navodi u članku 1.a ZOOP-a. Obzirom je tuženik ispoštovao zakonsku proceduru, i traženi tijek kamata je neosnovan. Kada se isplata naknade štete potražuje iz police i po polici obveznog osiguranja od autoodgovornosti osiguratelj ima obvezu platiti kamatu samo ako nije udovoljio propisanoj proceduri na davanje ponude ili obrazloženog odgovora („kada ponuda nije dana unutar propisanog roka“). Ako je proceduri udovoljeno ne primjenjuje se ni kamata.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, provedeno je liječničko vještačenje po sudskom vještaku dr. dr. žarku Rašiću te izvršen uvid u njegov Nalaz i mišljenje od 4. listopada 2023. na str. 258 do 261 spisa, u Ispravak nalaza od 24. listopada 2023. na str. 256 nalaza, te je vještak i usmeno saslušan na ročištu, te je proveden dokaz saslušanjem tužiteljice.

4. Ocjenjujući izvedene dokaze sud je donio presudu kao u izreci.

O preinaci tužbe.

5. Odredbom čl. 190. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19), dalje: ZPP, propisano je da tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka (st.1.), time da iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka (st.2.).

5.1. Tužiteljica je prvi puta povisila i preinačio tužbeni zahtjev podneskom od 7. 11. 2023. (str. 270 spisa) kojoj se preinaci tuženik nije protivio, a tužbeni zahtjev tim podneskom je preinačila nakon što je provedeno liječničko vještačenje, i zbog činjenice porasta ukupnih troškova života u RH zbog promjene vrijednosti valute odnosno inflacije od 23% za razdoblje od lipnja 2020. do srpnja 2023. – javno dostupni podaci kalkulator inflacije Državnog zavoda za statistiku.

5.2. Podneskom od 26. 1. 2026. tužiteljica je ponovno preinačila tužbeni zahtjev pozivajući se na također na inflatorna kretanja za razdoblje od lipnja 2020. do studenog 2025. i stopu inflacije 33,3 % - javno dostupni podaci kalkulator inflacije Državnog zavoda za statistiku.

5.3. Nakon što je tužiteljica ovim podneskom od 26. 1. 2026. povisila tužbeni zahtjev tuženik se protivio povišenju tj. preinaci, jer da preinaka nije dopuštena jer se tužiteljica već u podnesku od 7. 11. 2023. pozivala na iste razloge zbog kojih sada ponovno povisuje tužbeni zahtjev, osporava cijenu sata tuđe pomoći i njege po 6,00 eur po satu, te se protivi dijelu tužbenog zahtjeva koji se odnosi na uglavničene zz kamate, obzirom glavna obveza i dalje postoji pa tužiteljica nema pravo na kamatu, a ukoliko se preinaka dopusti ističe prigovor zastare, osporava tijek zz kamate.

5.4. Sud je preinaku dopustio.

5.5. Orijentacionim kriterijima iz lipnja 2020. (VSRH -IV-47-2020-5) kojima su izmijenjeni su Orijentacioni kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete od 29. 11. 2002., i kriteriji su povećani za 50% kod čega je VSRH između ostalog koristio i podatke Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom promjena potrošačkih cijena u odnosu na početnu 2002. pa do novih orijentacionih kriterija 2020.

5.6. Sud je dopustio preinaku tužbe smatrajući da su ispunjeni uvjeti iz citiranog članka 190. st.2. ZPP-a, i nalazeći da je tužiteljica osnovano uskladila visinu zahtjeva sa stopom inflacije nakon 2020. odnosno od donošenja novih orijentacionih kriterija pa nadalje za cijelo trajanje ovog postupka, kod čega je opće poznato da je pogotovo nakon uvođenja eura pa do danas stopa inflacije visoka i konstantno raste, kod čega valja reći (u odnosu na tvrdnje tuženika) da je točno da se tužiteljica kada je prvi puta povisila tužbeni zahtjev u podnesku od 7. 11. 2023. pozivala na porast troškova života i inflaciju, međutim kod toga treba imati u vidu da su od tog prvog povišenja u studenom 2023. pa do ove zadnje preinake 26. 1. 2026. troškovi života i stopa inflacije u te dvije godine i dalje rasli, te je tužiteljica u skladu s tim uskladila i povisila tužbeni zahtjev ovim zadnjim podneskom te se radi o okolnostima koje su izvan utjecaja i krivnje tužiteljice pa su ispunjeni uvjeti iz čl. 190 st. 2. ZPP -a da se dopusti preinaka iako se tuženik protivio preinaci.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice prema tuženiku za naknadu neimovinske i imovinske štete (tuđa pomoć i njega i uništene dioptrijske naočale ) koju je pretrpjela u štetnom događaju od 10. srpnja 2021. kada je nastradala kao pješak, a koju nezgodu je skrivio osiguranik tuženika koji je osobnim vozilom udario tužiteljicu koja je prelazila pješački prijelaz.

7. Između stranka nije sporan štetni događaj ni odgovornost tuženika za štetu, koju tuženik ne osporava, već je sporna visina štete.

8. U postupku nije sporno da je tuženik na ime naknade štete tužiteljici u tri navrata isplaćivao iznose i to:

-prije podnošenja tužbe u mirnom postupku tuženik je tužiteljici 21. 11. 2021. isplatio ukupno 22.500,00 kn – 2.986,26 eur i to:

21.000,00 kn na ime neimovinske štete – 2.787,18 eur

1.500,00 kn na ime tuđe pomoći i njege – 199,08 eur

-zatim tijekom ovog postupka tuženik je tužiteljici dana 11. 2. 2022. isplatio ukupno 6.500,00 kn – 862,70 eur i to:

6.000,00 kn na ime neimovinske štete – 796,34 eur

500,00 kn na ime tuđe pomoći i njege - 66,36 eur

-zatim je tijekom postupka tuženik tužiteljici 12. 12. 2025. isplatio još 2.500,00 eur

(bez specifikacije po vidovima štete),

dakle, tuženik je tužiteljici ukupno isplatio 6.348,96 eur.

9. Na okolnost visine štete provedeno je vještačenje po sudskom vještaku dr. Žarku Rašiću, spec kirurg (time da su se stranke suglasile da se vještačenje provede po jednom vještaku kirurgu za sve kvalifikatorne okolnosti) te iz Nalaz i mišljenja od 4. listopada 2023. (str. 258 do 261 spisa), te ispravaka nalaza od 24. listopada 2023. (str. 265 spisa), koji nalaz je vještak dao temeljem dokumentacije u spisu i zdravstvenog kartona za tužiteljicu (zdravstveni karton se odnosi na razdoblje od 14.1.2016. do 28.2.2023.) proizlazi:

-da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila slijedeće ozljede: untrazglobni prijelom donjeg dijela lijeve podlaktice-prijelom u području lijevog ručnog zgloba, zatim prijelom lijeve sjedne kosti, natučenje glave, gnječno razdernu ranu na glavi iznad lijevog oka, natučenje desne šake, natučenje lijevog kuka,

-da je liječenje završeno odnosno zdravlje tužiteljice se stabiliziralo nakon kontrole kirurga 24.11.2021.,

-da je u odnosu na prijelom u području lijevog ručnog zgloba bila predloženo operativno liječenje, ali da u dogovoru s pacijenticom i obitelji je dogovorena konzervativna terapija bez operacijskog liječenja, a na prvoj kontroli kirurga tužiteljica i dalje nije bila sklona predloženom operativnom zahvatu lijevog ručnog zgloba,

-da je tužiteljica trpila bolove jakog intenziteta 6 dana, srednjeg intenziteta 14 dana, slabijeg intenziteta 75 dana, dok su povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani kroz smanjenje životnih aktivnosti, da je tužiteljica imala slijedeće nelagodnosti tijekom liječenja: bolničko liječenje nakon štetnog događaja, RTG obrade, vađenje krvi, laboratorijske pretrage, stacionarna rehabilitacija,

-da ozljede u području lijevog ručnog zgloba i području lijevog kuka (stanje po prijelomu lijeve strane sjedne kosti) su dovele do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 15% koje se očituju u ograničenoj pokretljivosti lijevog ručnog zgloba, bolovima u lijevom ručnom zglobu, te ograničenoj pokretljivosti lijevog kuka i bolovima u lijevom kuku, da je kod ocjene smanjenja životnih aktivnosti uzeta životna dob tužiteljice i postojeće degenerativne promjene lokomotornog sustava vezane za samu životnu dob kao i podaci iz zdravstvenog kartona o ranijim tegobama s lokomotornim sustavom prvenstveno s slabinskom kralješnicom,

-da je tužiteljica trpila primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) koji je bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, da je trpila sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) i to jačeg intenziteta u trajanju od četiri dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 10 dana i manjeg intenziteta u trajanju od 30 dana,

-da deformitet lijeve podlaktice te ožiljka iznad lijevog oka predstavlja naruženje srednjeg stupnja, deformitet u području lijevog ručnog zgloba je jasno vidljiv i odmah uočljiv kad se gleda lijeva ruka tužiteljice, a ožiljak iznad lijevog oka kad se gleda u lice tužiteljice,

-da je tužiteljici bila potrebna nestručna tuđa pomoć i njega u trajanju od 18 dana po 3 sata dnevno, 35 dana po 2 sata dnevno te još 20 dana po jedan sat dnevno.

10.. Tuženik je prigovarao nalazu i mišljenju u pravcu da su pogrešno i previsoko ocijenjene posljedice zadobivenih ozljeda, u pravcu da vještak nije imao na uvid cjelokupni zdravstveni karton tužiteljice već samo dio koji pokriva razdoblje od pet godina prije ozljeđivanja a tužiteljica da je u vrijeme ozljeđivanja imala 85 godina, pa je tuženik tražio da tužiteljica dostavi presliku cjelokupnog zdravstvenog kartona, te da se vještak pozove na ročište i usmeno obrazloži svoj nalaz i mišljenje.

11. Kada se radi o zdravstvenom kartonu tužiteljice pribavljen je i vještak je imao na uvidu dio zdravstvenog kartona tužiteljice i to za razdoblje od 14. 1. 2016. do 20. 1. 2023., dakle za razdoblje cca pet i pol godina prije štetnog događaja, te je obzirom na prigovore i inzistiranje tuženika sud službenim putem u nekoliko navrata pokušao pribaviti cjelokupni zdravstveni karton od ordinacija obiteljskih liječnika tužiteljice, traženi su i podaci od HZZO PS Karlovac u pogledu podataka liječnika primarne zdravstvene zaštite tužiteljice, međutim u konačnici nije bilo moguće pribaviti zdravstveni karton za razdoblje prije 14.1.2016., naime obiteljska liječnica tužiteljice FC (koja je obiteljski liječnik tužiteljice od 15. 12. 2022.) je dostavila zdravstveni karton za period od 14. 1. 2016. pa nadalje i raspolaže samo tim dijelom zdravstvenog kartona, dok je raniji obiteljski liječnik tužiteljice dr. VC (koji je bio tužiteljičin obiteljski liječnik od 1. 2. 2006. do 14. 12. 2022.) izvijestio da nakon što tužiteljica više nije njegov pacijent on nema njen zdravstveni karton.

12. Vještak je usmeno saslušan na ročištu te iz usmenog očitovanja sudskog vještaka proizlazi:

-u odnosu na utvrđene trajne posljedice od 15% (koji dio se odnosi na ozljedu ručnog zgloba, a koji dio na kuk) - da u tom ukupnom realnom smanjenju životi aktivnosti 2/3 se odnosi na stanje po ozljedi u području lijevog ručnog zgloba, a 1/3 na stanje po ozljedi u području lijevog kuka odnosno stanja po prijelomu lijeve sjedne kosti ,

-da je kod utvrđenja postotka smanjenja životnih aktivnosti imao u vidu o kojoj ozljeđenoj ruci se radi i da je u pisanom nalazu i mišljenju naveo da je tužiteljica dešnjakinja pa je imao sam imao u vidu pri izradi nalaza činjenicu da je tužiteljica dešnjakinja odnosno da se radi o nedominantnoj ruci,

-na daljnje pitanje tuženika da li iz liječničke dokumentacije proizlazi da je tužiteljica liječenje provela u skladu s uputama liječnika – vještak navodi da je tijekom bolničkog liječenja tužiteljici predložen operacijski zahvat u području lijevog ručnog zgloba no tužiteljica nije bila sklona operacijskom zahvatu, da međutim postoje različite metode liječenja prijeloma u području ručnog zgloba od konzervativnih metoda nošenja imobilizacije do operacijskog zbrinjavanja takvih prijeloma, i često puta nije moguće unaprijed utvrditi da će operacijski zahvat dovesti do bolje funkcije posebno u području ručnog zgloba, a uzimajućui u konkretnom slučaju u obzir životnu dob tužiteljice. Prema tome operacijsko liječenje je bila jedna od mogućnih opcija i modaliteta liječenja,

-na pitanje u situaciji da je tužiteljica pristala na operaciju i da je imala operaciju bi li u pogledu naruženja stupanj naruženja bio manji -vještak je naveo da bi vjerojatno deformitet u području ručnog zgloba bio manji ali bi postojao ožiljak nakon operacijskog zahvata,

-na pitanje o kakvom se naruženju radi odnosno radi li se o naruženju koje vidljivo uvijek – vještak je odgovorio da je naruženje je vidljivo ako tužiteljica nosi odjeću kratkih rukava, a djelomično može biti manje uočljivo ako se nosi odjeća dugih rukava, a kada se radi o ožiljku iznad lijevog oka da je riječ o ožiljku u području obrve koji je dužine oko 2 cm i vidljiv je kada se pomnije gleda tužiteljica sa manje udaljenosti,

-na pitanje punomoćnika tužiteljice je li vještaku poznato da je tužiteljica srčani bolesnik i da ima ugrađeno pacemaker, i bi li to moglo utjecalo na njenu odluku o podvrgavanju operaciji - sudski vještak je odgovorio da ugradnja električnog stimulatora i operacijski zahvat predstavljaju određeni rizik za sam operacijski zahvat jer je potrebno dodatna kardiološka obrada, a također potrebno je tijekom operacijskog zahvata kod određenih vrsta elektrostimulatora navedeni elektrostimulator isključiti zbog samog tijeka operacije,

-na pitanje koje su tužiteljičine dominantne ozljede – vještak je odgovorio da je dominantna ozljeda prijelom u području lijevog ručnog zgloba, a nakon toga prijelom u području sjedne kosti.

-na pitanje postoje li u medicinskoj dokumentaciji tužiteljice i radiološkoj obradi kakve promjene od ranije – vještak je odgovorio da je tijekom bolničkog liječenja nakon predmetnog štetnog događaja učinjena radiološka i CT obrada te u navedenoj obradi nema opisa ranijih koštanih ozljeda.

13. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenja vještaka ocjenjujući ga stručnim i objektivnim i neproturječnim, cijeneći da se radi o vještaku stručnom i mjerodavnom za upravu ovakvu vrstu vještačenja, da je svoje nalaz dao temeljem liječničke dokumentacije tužitelja, dijela zdravstvenog kartona tužiteljice kod čega je vještaka argumentirano i usmeno obrazložio svoj nalaz i otklonilo prigovore tuženika, ostajući kod svog osnovnog nalaza.

13.1. Stoga je sud odbio dokazni prijedlog tužitelja za provođenjem novog vještačenjem po drugom vještaku (a što je tuženik predložio nakon usmenog očitovanja vještaka), smatrajući taj dokazni prijedlog usmjerenim na nepotrebno odugovlačenja postupka i nepotrebnim jer činjenica da je vještak nakon usmenog očitovanja na prigovore tužitelja ostao kod svog osnovnog nalaza i da tuženik nije zadovoljan njegovom ocjenom trajnih posljedica i naruženja, a na što su se u osnovi i svodili prigovori tuženika, nije razlog za novo vještačenje.

13.2. U odnosu na prigovore tuženika, na koje se vještak jasno i argumentirano očitovao, valja reći da se činjenica što tužiteljica nije prihvatila predloženi operacijski zahvat u području lijevog ručnog zgloba već se opredijelila za konzervativno liječenje, ne može smatrati nikakvim njenim doprinosom šteti jer u konkretnom slučaju treba uzeti u obzir životnu dob tužiteljice, u vrijeme štetnog događaja je imala 85 godina, kao i činjenicu da ima ugrađeni pacemaker, i u tom pravcu postojeći rizik za tužiteljicu, a osim toga kao što je i vještak obrazložio operacijsko liječenje je jedna od mogućih opcija liječenja, kod čega nije moguće unaprijed znati bi li operacijski zahvat doveo do bolje funkcije u području ručnog zgloba. Također, a slijedom navedenog, neodlučna je i činjenica što bi u situaciji da je tužiteljica pristala na operaciju naruženje odnosno deformitet u području ručnog zgloba bio manji, kod čega također valja ukazati da bi i u toj situaciji (da je bila operacija) postojalo naruženje tužiteljice u vidu ožiljka nakon operacijskog zahvata.

14. Prema odredbi čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05) – u daljnjem tekstu ZOO, u slučaju povrede prava osobnosti sud će ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Prema st. 2. istog članka pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

14.1. Imajući u vidu životnu dob tužiteljice u vrijeme ozljeđivanja, zatim brojnost i težinu ozljeda koje je zadobila, cijeneći intenzitet i trajanje fizičkih bolova tj. da je tužiteljica ukupno gledajući duži vremenski period, tri mjeseca, trpila bolove, niz neugodnosti kojima je bila izložena tijekom liječenja (RTG obrade, vađenje krvi, laboratorijske pretrage, stacionarna rehabilitacija), zatim da je kod tužiteljice došlo i do trajnog smanjenja životnih aktivnosti, te utvrđeni stupanj smanjenja životne aktivnosti (od 15% ) i radnje kod kojih će morati ulagati pojačane napore, tj. imajući u vidu da se trajne posljedice očituju u ograničenoj pokretljivosti lijevog ručnog zgloba i lijevog kuka i povremenim bolovima, zatim cijeneći da kod tužiteljice postoji i naruženje srednjeg stupnja koje nije vrlo uočljivo već ponekad u određenim situacijama tj. deformitet u području lijevog ručnog zgloba je vidljivo u situacijama kada se nosi odjeća kratkih rukava, a manje uočljivo kod odjeće dugih rukava, a ožiljak u području obrve je vidljiv samo kada se pomnije gleda s manje udaljenosti, zatim cijeneći da je tužiteljica trpila i strah te trajanje i intenzitet straha, ovaj sud nalazi da je primjereni iznos naknade s osnova neimovinske štete 8.600,00 eura (fizičke boli 3.000,00 eura, smanjenje životnih aktivnosti 2.800,00 eura, naruženje 2.300,00 eura, strah 500,00 eura)

15. Cijeneći nalaz i mišljenje vještaka iz kojeg proizlazi da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega ukupno 144 sata, ovaj sud temeljem slobodne ocjene, a u skladu s čl. 23 ZPP-a, a imajući u vidu da tužiteljici nije bila potrebna pomoć stručne osobe nalazi da je primjereni iznos naknade koji pripada 720,00 eura (1h x 5,00 eura).

16. Dakle tužiteljici ukupno na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege pripada 9.320,00 eura, a kako je tuženik tužiteljici ukupno isplatio 6.348,96 eura to je za taj isplaćeni iznos valjalo umanjiti navedenu naknadu i u konačnici s ove osnove dosuditi 2.971,04 eura.

O zakonskoj zateznoj kamati .

17. Prema odredbi čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima (NN35/05 i dr.) obvezna pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

18. Predmetni štetni događaj tj. prometna nezgoda u kojoj je tužiteljica nastradala i pretrpjela neimovinsku i imovinsku štetu bio je 10.7.2021., pa se primjenjuje Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 dalje: ZOOP).

19. Tuženik neosnovano u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava pravo tužiteljice na zz kamatu.

20. Naime, kod donošenja odluke o tijeku zateznih kamata treba primijeniti odredbu čl. 12. st.4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 ), koja predstavlja lex specialis u konkretnom slučaju i kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. tog članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu kamata i to od dana podnošenje odštetnog zahtjeva.

20.1. Kako se tužiteljica nesporno obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom 23.8.2021., a tuženik joj po zahtjevu za naknadu štete u mirnom postupku nije isplatio cjelokupnu štetu koja joj pripada, to tužiteljici u ovom postupku na dosuđenu naknadu štete kako neimovinsku tako i imovinsku s osnove tuđe pomoći pripada kamata tekuća od podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku.

21. U tom pravcu neosnovani su navodi tuženika iz odgovora na tužbu kojim tvrdi da bi tužiteljici eventualno pripadala kamata od dana presuđenja i navodi kojima osporava tužiteljici uopće pravo na zz kamatu pozivom na ZOOP i Direktivu Europske unije, tumačeći sve na način da tuženik kao osiguratelj ima obvezu platiti kamatu samo ako nije udovoljio propisanoj proceduri za davanje ponude ili obrazloženog utemeljenog odgovora, a ako je proceduri udovoljeno da tada kamata ne pripada.

21.1. Naime, tuženik nije dužan platiti kamatu na iznos koji je tužiteljici ponudio i koji joj je isplatio u mirnom postupku (ukupno 22.500,00 kn – 2.986,26 eur ) ali na dosuđeni preostali iznos koji tužiteljici pripada i koji joj je dosuđen u ovom postupku, kao i na iznos koji joj je isplaćen tijekom ovog postupak, je dužan platiti kamatu jer to što je tužiteljici u mirnom postupku ponudio i isplatio navedeni iznos, ne oslobađa ga obveze plaćanja kamate na preostali iznos štete koju tužiteljici pripada i koju tužiteljici nije ponudio u mirnom postupku.

21.2. Osim toga Zakona o obveznim osiguranjima u prometu je u tom pravcu jasan i jasno je propisano da oštećenoj osobi pripada zz kamata i od kada ju pripada, a kako je to naprijed obrazloženo.

22. I konačno kada se radi o tvrdnji tuženika da se tužiteljica tuženiku obratila s nepotpunim odštetnim zahtjevom i da liječenje tužiteljice u trenutku podnošenja odštetnog zahtjeva nije završeno (odštetni zahtjev je podnijet 23.8.2021., štetni događaj tj. prometna nezgoda je bila 10.7.2021., a prema nalazu vještaka liječenje tužiteljice je završeno i stanje se stabiliziralo nakon kontrole kirurga 24.11.2021. ), ističe se da odredba čl. 12. ZOOP-a i čl. 1103. ZOO-a, na različit način uređuju dospijeće naknade neimovinske štete i tijek zz kamata, pa tako odredba čl. 1103. ZOO-a za razliku od čl. 12. ZOOP-a, predviđa iznimku u slučajevima kada je neimovinska šteta nastupila naknadno.

22.1. Međutim kao što je rečeno ZOOP je lex specialis u odnosu na ZOO, pa se stoga ima primijeniti čl. 12. st. 4. ZOOP (naprijed citiran) koji u pogledu tijeka zz kamate ne predviđa iznimku u slučaju kada je šteta nastala naknadno, te dovršetak liječenja ne utječe na dospijeće tuženikove obveze za isplatu pripadajuće novčane naknade. Naime, u smislu čl. 12. ZOOP-a osiguratelj ne može obvezu iz tog članka odgoditi nego je dužan u propisanom roku donijeti odluku o odštetnom zahtjevu tj. ili dati obrazloženu ponudu za naknadu štete ako odgovornost za štetu i visina štete nisu sporni, odnosno dati utemeljeni odgovor ako su odgovornost za naknadu štete ili visina sporni, a u konkretnom slučaju tuženik je nakon podnošenja odštetnog zahtjeva od strane tužiteljice istoj ponudio i isplatio (samo) dio štete.

23. U situaciji kada je tuženik po podnošenju odštetnog zahtjeva tužiteljici dao obrazloženu ponudu i isplatio dio štete, nema dvojbe da je isti raspolagao relevantnom medicinskom dokumentacijom, kod čega tuženik kao osiguravajuće društvo osim toga ima i svoje stručne osobe, cenzore vještake, i za tuženika je sasvim nedvojbeno u trenutku podnošenja odštetnog zahtjeva šteta bila predvidiva, odnosno tuženik je u vrijeme podnošenja odštetnog zahtjeva objektivno imao mogućnost utvrđenja visine konačne štete.

24. Dakle, tužiteljici u smislu čl. 12. st.4. ZOO-a pripadaju zz kamate na iznos naknade kako neimovinske štete tako i imovinske štete (tuđe pomoći) od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku, odnosno prvog idućeg dana tj. 24.8.2021., i to kako za štetu koja je u tom trenutku nastala, tako i za onu štetu koja je u tom trenutku po redovnom tijeku bila predvidiva.

24.1. Slijedom navedenog tužiteljici pripada zz kamata i na iznose naknade štete koje joj je tuženik isplatio sa zakašnjenjem tijekom ovog postupka.

25. Slijedom toga tužiteljici pripada i :

-iznos od 624,05 EUR na ime uglavničene kamate na iznos od 2.500,00 eura isplaćen tužiteljici za trajanja postupka tj. 12.12.2025, time da na ovaj iznos tužiteljica kamatu potražuje i uglavničila ju je odnosno obračunala od 25.11.2021. kao dana stabilizacije njenog zdravstvenog stanja pa do dana plaćanja 12.12.2025. ( – obračun kamata na str. 331.) sve sa zz kamatama počam od dana podnošenja zahtjeva tj. od 26.01.2026.,

-te joj pripadaju i zakonske zatezne kamate na isplaćeni iznos od 862,70 EUR za period od dana 24.08.2021. pa do dana plaćanja 11.02.2022.

25.1. Naime, u smislu odredbe čl. 29. st. 1. ZOO, dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamata.

25.2. Kod toga ne stoji tvrdnja tuženika na zadnjem ročištu u odnosu na uglavničenu kamatu da tužiteljica nema pravo na kamatu na zateznu kamatu jer glavna obveza i dalje postoji.

25.3. Naime, tuženik je dio glavne obveze tj. naknade štete platio tijekom postupka, tj. sa zakašnjenjem, i taj dio glavnog duga je prestao postojati, pa nakon što je dio glavnice plaćen sa zakašnjenjem, u skladu s naprijed citiranom odredbom, tužiteljica ima pravo na zateznu kamatu, i ima pravo uglavničiti i obračunati kamatu od dospijeća do plaćanja na dio plaćene glavnice, a u smislu čl. 31. st. 2. ZOO-a na iznos neisplaćenih kamata ima se pravo zahtijevati zatezna kamata od dana od kada je sudu podnijet zahtjev za njihovu isplatu, kod toga.

26. Nadalje, tužiteljici pripada i utuženi iznos od 284,03 EUR za uništene dioptrijske naočale, prema priležećem računu Optika Pajo Karlovac, plaćen 23. 12. 2021. (str. 28 spisa), kod čega je tužiteljica dokazala i ovu štetu koja joj je nastala u štetnom događaju specijalističkim nalazom oftamologa od 28.9.2021. kojem je upućena i u kojem je navedeno da je u srpnju 2021. stradala u prometnoj nezgodi, da je razbila naočale, u tom specijalističkom nalazu je navedena i dioptrija, kod čega valja reći, a povezujući način stradavanja tužiteljice tj. kao pješakinje na koju je naletjelo vozilo, i zadobivene ozljede tj. natučenje glave i gnječno razderna rana na glavi iznad lijevog oka, sa navedenim specijalističkim nalazom oftamologa, ovaj sud kao nedvojbenim i nesumnjivim nalazi da su tužiteljici u štetnom događaju uništene dioptrijske naočale.

26.1. Kamata na ovaj iznos pripada tekuća od dana plaćanja tj. od prvog idućeg dana odnosno od 24.12.2021., kako je tužiteljica i tražila, obzirom se radi o novčanoj imovinskoj štete.

O zastari.

27. I konačno nema govora o zastari koji prigovor je tuženik istaknuo na zadnjem ročištu ako sud dopusti preinaku tužbe.

27.1. Prema čl. 230. st.1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05 i dr.) zastara potraživanja naknade štete nastupa tri godine od saznanja za štetu i počinitelja.

27.2. Štetni događaj je bio 10.7.2021., tužba je podnijeta 28.1.2022., a liječenje tužiteljice je završeno nakon kontrole kirurga 24.11.2021., a prva preinaka je bila 7.11.2023., i tu nema govora zastari.

27.2. Duga preinaka je bila 26.1.2026., time da valja reći da je inače neimovinska šteta dosuđena i ispod iznosa iz prve preinake.

28. Pitanje zastare u konkretnom slučaju treba razmotriti i sa stajališta prava na pristup sudu tj. čl. 6 st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe ( u daljnjem tekstu: Konvencija) , a koje pravo na pristup sudu je sadržano u pravu na pošteno suđenje u čl. 6 st. 1 . Konvencije koji osigurava da svatko ima pravo da sudu podnese bilo kakav prigovor glede njegovih prava i obveza građanske naravi, te pravo na pristup sudu ne uključuje samo pravo na pokretanje postupka već i pravo na sudsko "utvrđenje" spora.

Pravo na pristup sudu nije apsolutno i može biti vezano za zastarne rokove, međutim rokovi zastare ne smiju ograničiti ili umanjiti pristup koji se pojedincu nalazi na raspolaganju na takav način ili u opsegu koji umanjuje samu bit prava.

29. U predmetu Baničević protiv Hrvatske (zahtjev br. 44252/10) je navedeno da zakonski zastarni rokovi imaju nekoliko važnih svrha kao što je osiguranje pravne izvjesnosti i pravomoćnosti i zaštita mogućih tuženika od zastarjelih zahtjeva kojima bi se moglo teško suprotstaviti i spriječiti nepravdu koja bi mogla nastati ako se od sudaca traži odlučivanje o događajima koji su se dogodili u dalekoj prošlosti na osnovi dokaza koji bi mogli postati nepouzdani ili nepotpuni zbog proteka vremena.

30. Međutim, isto tako s druge strane ograničenja koja su ustanovljena zastarnim rokovima ne smiju ugrožavati zaštićeno pravo.

30.1. U određenim situacijama zastara predstavlja ograničenje prava na pristup sudu te je institut zastare jedno od ograničenja ustavnog i konvencijskog prava na pristup sudu. U praksi ESLJP pitanje legitimnosti zastare kao mogućeg ograničenja na pristup sudu se ne dovodi u pitanje i posebno se ne problematizira. Problematizira se samo ako postoji dvojba o usklađenosti nacionalnog uređenja s Konvencijom po pitanju predvidljivosti, legitimiteta i razmjernosti.

30.2. Važnost predvidljivosti zastarnih rokova ESLJP je istaknuo više puta pa je tako u predmetu Baničević naglasio da "postojanje zastarnog roka nije nespojivo s Konvencijom , a ono što sud treba utvrditi jest jesu li priroda roka o kojemu je riječ ili način na koji je primijenjen spojivi s Konvencijom. To osobito znači da se sud mora uvjeriti kako se primjena zakonskih rokova može smatrati predvidivim za podnositelje a obzirom na mjerodavno zakonodavstvo i konkretne okolnosti predmeta."

30.3. Tako u predmetu Vrbica protiv Hrvatske (zahtjev broj 32540/05) je ESLJP rekao između ostalog:" da je prekršen čl. 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju jer način na koji je sud tumačio i primijenio mjerodavno domaće pravo a osobito čl. 388. ZOO - a/78 nije bio predvidiv podnositelju zahtjeva koji je mogao opravdano očekivati da će pokretanje postupka za priznanje strane sudske presude prekinuti rok zastare…".

30.3. Također u predmetu Lelas protiv Hrvatske (Zahtjev br. 55555/08 presuda od 20. 5. 2010.) je Europski sud za ljudska prava naveo da je došlo do povrede čl.1. Protokola br. 1. uz Konvenciju te da načelo zakonitosti također pretpostavlja da su primjenjive odredbe domaćeg prava dostatno dostupne, precizne i predvidljive u njihovoj primjeni te da pojedinac mora moći uz odgovarajući savjet ako postoji potreba predvidjeti u mjeri koja je razumna u danim okolnostima posljedice koje određena radnja može povlačiti za sobom. (predmet se bavio pitanjem prekida zastarnog roka priznanjem duga od strane poslodavca podnositelja).

31. U ovom konkretnom slučaju u situaciji kada je tužiteljica u roku podnijela tužbu za naknadu štete, a podnošenjem tužbe za naknadu štete došlo je do prekida zastare, tužiteljica je mogla razumno i opravdano očekivati da je podnošenjem tužbe za naknadu štete prekinuta zastara i u odnosu na kasnije povišenje tražbine naknade štete koje povišenje proizlazi iz iste činjenične i pravne osnove i koje povišenje je posljedica promijenjenih okolnosti nastalih za trajanja postupka (provedeno vještačenje i inflacija) a što je ovdje nedvojbeno slučaj.

31.2. Kao što je rečeno svrha zastarnih rokova je osiguranje pravne izvjesnosti u smislu da se spriječi odlučivanje o događajima koji su se dogodili u dalekoj prošlosti kao što bi bila situacija da oštećenik iz nekog štetnog događaja odluči podignuti tužbu nakon dvadeset, trideset i više godina. Međutim u konkretnoj situaciji kada je tužiteljica pravodobno podigla tužbu unutar zastarnih rokova, primjena pravila o zastari na povišeni dio zahtjeva do kojeg povišenja je došlo tijekom trajanja postupka bi predstavljao pretjerani formalizama koji bi naštetio pravičnosti postupka, a pravna pravila bi prestala služiti ciljevima pravne sigurnosti i poštenog suđenja i predstavljala bi prepreku koja bi sprječavala tužiteljicu da o meritumu njenog predmeta odluči nadležni sud.

32. Slijedom svega naprijed navedenog valjalo je presuditi kao u izreci.

O troškovima postupka.

33. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st.2. ZPP-a.

33.1. Tužiteljici je dosuđen iznos od 3.879,12 EUR, u uspjeh tužiteljice u postupku ulaze i iznosi koje joj je tuženik isplatio tijekom postupka 862,70 eur i 2.500,00 eur .

33.2. Slijedom navedenog proizlazi dakle da je tužiteljica u odnosu na konačno postavljeni tužbeni zahtjev u postupku u odnosu na visinu uspjela 80%, dok je u cijelosti uspjela s osnovom, slijedom čega proizlazi da je tužiteljica uspjela sa 90% (80% + 100%:2), s druge strane tuženik je u pogledu visine uspio sa 20%, a sa osnovom nije uspio, pa je uspjeh tuženika 10% (20% + 0%:2), pa kada se od postotka stranke koja je u većoj mjeri uspjela u postupku (tužiteljica) oduzme postotak stranke koja je u manjoj mjeri uspjela (tuženik), dolazi se do postotka od 80%, pa tužiteljici pripada trošak koji odgovara tom postotku koji je preostao nakon opisanih obračuna.

33.3. Trošak tužiteljice sastoji se od zastupanja tužiteljice po punomoćniku odvjetniku, koji trošak pripada sukladno vps i Tarifi o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika (NN 138/22), te od troška predujma za vještačenje i sudskih pristojbi.

33.3. Tužiteljici pripada trošak kako slijedi:

-trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 200,00 eur

-trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eur

-sastav podneska od 4.3.2022. u iznosu od 100,00 eur (50% nagrade po Tbr. 8. t. 3.)

-trošak sastava očitovanja na odgovor na tužbu od 30.6.2022. u iznosu od 200,00

EUR ( Tbr. 8. t.1.)

-zastupanje na ročištu 21.2.2023. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9 t. 1.)

- sastava podneska od 13.3.2023. u iznosu od 50,00 eur (25% nagrade po Tbr. 8. t.4.)

-trošak sastava podnesak od 7.11.2023.. u iznosu od 200,00 eur

- sastava podneska od 9.11.2023. u iznosu od 50,00 eur (25%nagrade po Tbr. 8. t.4.)

- sastava podneska od 22.11.2023. u iznosu od 50,00 eur (25%nagrade po Tbr. 8. t.4.)

- sastava podneska od 14.6.2024. u iznosu od 50,00 eur (25%nagrade po Tbr. 8. t.4.)

- sastava podneska od 25.7.2024. u iznosu od 100,00 eur (50%nagrade po Tbr. 8. t.3.)

- sastava podneska od 27.8.2024. u iznosu od 50,00 eur (25%nagrade po Tbr. 8. t.4.)

-zastupanje na ročištu 21.11.2024. u iznosu od 50,00 eur (255 nagrade po Tbr. 9. t. 5)

-sastava podneska od 13.1.2025. u iznosu od 200,00 eur

-zastupanje na ročištu 22.5.2025.. u iznosu od 50,00 eur (255 nagrade po Tbr. 9. t. 5)

-zastupanje na ročištu 26.11.2025.. u iznosu od 200,00 eur

-sastava podneska od 26.1.2026. u iznosu od 200,00 eur

- sastava podneska od 2.2.2026. u iznosu od 50,00 eur (25%nagrade po Tbr. 8. t.4.)

-zastupanje na ročištu 15.4.2026. u iznosu od 200,00 eur

što je ukupno 2.400,00 EUR što uvećano za iznos od 600,00 EUR na ime PDV-a čini trošak zastupanja po punomoćniku u iznosu od 3.000,00 EUR, što razmjerno uspjehu u postupku od 80% čini 2.400,00 eur, čemu treba pridodati trošak plaćenog predujma za liječničko vještačenje u iznosu o 250,00 eur, koji je priznat u cijelosti jer je bio neophodan za postupka, te trošak sudske pristojbe na tužbu od 44,56 eur i na presudu u iznosu od 138,03 eur -što je na ime pristojbi ukupno 182,59 eur - što razmjerno uspjehu u postupku iznosi na ime troška pristojbi 146,07 eur, pa je ukupni trošak tužiteljice 2.796,07 eur.

U Karlovcu 28. travnja 2026.

Sudac

Marija Mesić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. OD Pavičić i partneri d.o.o. iz Zagreba

2. OD Grgić i partneri iz Zagreba