Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Karmen Novak- Hrgović, predsjednice vijeća, te Davorka Kučana i Anđe Ćorluka članova vijeća, uz sudjelovanje Mirne Prišlin u svojstvu sudske savjetnice, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika TSL, zbog prekršaja iz članka 199. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj: 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 89/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/22, 133/2023, 145/2024), rješavajući o žalbi okrivljenika, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, od 14. siječnja 2026., broj: Pp-18615/2025, na sjednici vijeća održanoj 28. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba okrivljenika TSL te se potvrđuje pobijana presuda.

II. Temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/2007, 39/2013, 157/2013, 110/2015, 70/2017, 118/2018, 114/2022), okrivljenik TSL je obvezan naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu 50,00 (pedeset) eura u roku od 30 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, okrivljenik TSL proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz člana 199. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pa je na temelju citiranog propisa, kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura, koju je dužan platiti u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude, a ako u navedenom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

1.1. Okrivljenik je istom presudom oslobođen plaćanja troškova prekršajnog postupka te mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 1 mjesec u koju se uračunava vrijeme trajanja mjere opreza.

2. Protiv prvostupanjske presude okrivljenik je pravodobno, podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga.

2.1. Žalitelj predlaže da se žalba prihvati.

3. Žalba nije osnovana.

4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.

5. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka žalitelj ističe povredu iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, no po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je, nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, naveo odlučne činjenice na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, kao i kojim se razlozima rukovodio kod donošenja odluke o kazni, pa kako, dakle, pobijana presuda sadrži sve potrebne razloge o odlučnim činjenicama, a isti su jasni i nisu proturječni, to je ocijenjeno da žalba okrivljenika zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka nije osnovana.

6. Naime, nije prihvaćen žalbeni navod okrivljenika da činjenično stanje nije u potpunosti pravilno utvrđeno jer je prvostupanjski sud na glavnoj raspravi održanoj 14. siječnja 2026. godine ispitao okrivljenika na navode optužnog prijedloga te je okrivljenik iskazao da se smatra krivim za počinjeno djelo, da mu je žao što je došlo do počinjenja istog, odnosno u bitnom je iskazao da su točni navodi optužnog prijedloga, da je upravljao vozilom [registarska oznaka], za vrijeme dok je bio pod utjecajem alkohola od 1,06 G/KG te je molio za blagost prilikom odlučivanja o sankciji. Okrivljenik nije imao nikakvih drugih dokaznih prijedloga te je sud izvršio uvid u zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, a koji je isti uredno potpisao bez ikakvih primjedbi.

7. Slijedom navedenog po ocjeni ovog Suda prvostupanjski sud je pravilno na temelju priznanja prekršaja od strane okrivljenika u potpunosti i točno utvrdio činjenično stanje te navodi žalbe da je zapisnik neistinito sastavljen ovaj Sud nije prihvatio budući da je okrivljenik zapisnik o glavnoj raspravi potpisao bez primjedbi.

8. Slijedom navedenog, žalbeni navodi okrivljenika u kojima osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja ovaj Sud nije prihvatio, niti je, obzirom na priznanje okrivljenika bilo potrebno provoditi druge dokaze, jer je činjenično stanje u prvostupanjskom postupku u potpunosti i pravilno utvrđeno do sada provedenim dokazima.

9. Neosnovano okrivljenik u svojoj žalbi ističe da je prekršaj počinio postupajući u krajnjoj nuždi jer isto ne proizlazi iz dokumentacije spisa. Naime, odredba članka 19. stavak 2. Prekršajnog zakona propisuje: „Nema prekršaja kad je počinitelj ostvario njegova propisana obilježja radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeću neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom je učinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo.“ Liječnička dokumentacija (datirana dvije godine nakon počinjenja prekršaja) ne ukazuje da se u konkretnom slučaju radilo o krajnjoj nuždi.

10. Ispitujući u smislu navoda prigovora odluku o novčanoj kazni vijeće ovog Suda izrečenu novčanu kaznu u iznosu koji je u okviru propisanog raspona za prekršaj za koji se tereti okrivljenika smatra razmjernom težini počinjenog prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika. Okrivljenik je upravljajući motornim vozilom u prometu pod utjecajem alkohola od 1,06 g/kg, počinio jedan od težih prometnih prekršaja i ugrožavao ostale sudionike u prometu i imovinu, stoga nema uvjeta za smanjenje izrečene novčane kazne.

11. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je otegotnim cijenio prethodnu prekršajna kažnjavanost, od olakotnih okolnosti priznanje, kajanje te da je otac dvoje malodobne djece stoga je okrivljeniku izrečena minimalna zakonom propisana novčana kazna koja je primjerena stupnju krivnje okrivljenika, opasnosti djela, svrsi kažnjavanja i imovinskim prilikama okrivljenika.

12. Razmotrivši odluku o izrečenoj zaštitnoj mjeri, ovaj sud smatra da je inkriminirano ponašanje okrivljenika takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu da upućuje na opasnost od budućeg ugrožavanja sigurnosti prometa. Stoga je izrečena zaštitna mjera u konkretnom slučaju nužna zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje predmetnog prekršaja i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika. Imajući na umu prethodno navedeno, okolnost koja se ističe u prigovoru o neophodnosti posjedovanja vozačke dozvole zbog poslovnih obveza, nije od utjecaja na osnovanost i pravilnost odluke prvostupanjskog tijela o izricanju zaštitne mjere. Duljina trajanja izrečene mjere od 1 mjeseca, u okviru zakonom propisanog raspona od jednog mjeseca do dvije godine, dakle u zakonom propisanom minimumu trajanja, a imajući na umu sve okolnosti počinjenog prekršaja i s tim povezanu jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, primjerena je težini počinjenog prekršaja i opasnosti ponavljanja istog te je u skladu s načelom razmjernosti propisanim u čl. 51.a Prekršajnog zakona.

13. S obzirom da je ovaj Sud, odlučujući o žalbi okrivljenika, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan na naknadu paušalne svote troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 13,27 eura do 663,61 euro, a visina paušalnog iznosa troškova postupka povodom žalbe određena u iznosu od 50,00 eura, po mišljenju ovog Suda, primjerena je složenosti i trajanju postupka.

14. Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 28. travnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Mirna Prišlin, v. r.

Karmen Novak Hrgović, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 3 otpravka: za spis, okrivljenika, tužitelja.