REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Ulica Hrvatske bratske zajednice broj 1

Poslovni broj: Kž-91/2024-5

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Paljevec kao predsjednice vijeća te Sandre Kantolić i Ivane Dubravke Kovačević kao članica vijeća, uz sudjelovanje Gordane Šiškić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog IĐ zbog kaznenog djela iz članka 236. stavka 1. i 2. u vezi s člancima 34. i 38. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11. i 144/12. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženog IĐ podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima broj: K-35/2023 od 30. studenog 2023., u sjednici održanoj 23. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba optuženog IĐ, ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku pred drugim sucem.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Vinkovcima, optuženi IĐ je proglašen krivim zbog kaznenog djela pomaganja u pokušaju prijevare iz članka 236. stavka 1. i 2. u vezi s člancima 34. i 38. KZ/11. Na temelju zakonske odredbe članka 236. stavka 1. i 2. u vezi s člankom 44. stavcima 1. i 2., člankom 41. i člankom 47. stavkom 1. i 2. KZ/11, optuženik je osuđen na kaznu zatvora u trajanju jedne godine te mu je, na temelju članka 56. stavaka 1., 2. i 3. KZ/11., izrečena uvjetna osuda, tako da se kazna zatvora na koju je optuženik osuđen neće izvršiti ako za vrijeme tri godine ne počini novo kazneno djelo.

1.1. Primjenom članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22. – dalje: ZKP/08.), optuženom IĐ je naloženo podmiriti troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08. i to paušalnu svotu u iznosu 66,36 eura, u roku 15 dana od pravomoćnosti presude.

2. Protiv ove presude žalbu je podnio optužena IĐ putem branitelja, odvjetnika Krunoslava Glokovića iz "svih žalbenih osnova", odnosno bitnih povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 467. stavka 1. točke 1. ZKP/08, povrede kaznenog zakona iz članka 467. stavka 1. točke 2. ZKP/08, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 466. stavka 1. točke 3. ZKP/08 te zbog odluke o kaznenopravnoj sankciji – uvjetnoj osudi i troškovima kaznenog postupka iz članka 466. stavka 1. točke 4. ZKP/08. Predlaže pobijanu presudu preinačiti i donijeti presudu kojom se optužba odbija, odnosno optuženik oslobađa optužbe.

3. Državni odvjetnik je odgovorio na žalbu optuženog IĐ i predložio je odbiti žalbu optuženika kao neosnovanu.

4. Spis predmeta je, sukladno članku 474. stavku 1. ZKP/08, prije dostave sutkinji izvjestiteljici bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici i vraćen je bez očitovanja.

5. Žalba optuženika je osnovana.

6. Žalitelj sadržajno ističe počinjenje bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 jer da su nejasni razlozi u odnosu na subjektivni element terećenog kaznenog djela kao i da postoji proturječje između razloga o odlučnim činjenicama i utvrđenih činjenica tijekom postupka.

6.1. Protivno prigovorima žalitelja istaknuti oblici navedene bitne povrede nisu počinjeni jer je prvostupanjski sud dao dostatne razloge u odnosu na subjektivni element terećenog kaznenog djela, a druga je stvar što žalitelj te razloge ne prihvaća. U odnosu na drugi oblik istaknute bitne povrede zakonom nije propisano postojanje bitne povrede zbog proturječja razloga o utvrđenim odlučnim činjenicama, već se u tom dijelu radi o prigovorima činjenične naravi.

6.2. Također, neosnovano se prigovara da bi službena zabilješka Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja broj NP6517/15 koja se temelji na izvješću policije nakon terenske provjere i u kojoj se navodi da VĐ u trenutku poplave nije stanovao na predmetnoj adresi bila nezakoniti dokaz jer je policija u sklopu svojih ovlasti terenskom provjerom utvrdila taj podatak pa takva službena zabilješka ima samo spoznajnu vrijednost, a druga je stvar vjerodostojnosti sadržaja iste.

6.3. Stoga nisu počinjene bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. i članka 468. stavka 2. ZKP/08, a ispitujući pobijanu presudu na temelju članka 476. stavka 1. točke 1. ZKP/08 nije utvrđeno da bi bila počinjena koja druga bitna povreda odredaba kaznenog postupka na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

7. U argumentaciji žalbene osnove nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja žalitelj navodi da je neosnovano odbijen prijedlog da se pribavi podatak koji su policijski službenici izvršili terensku provjeru kako bi ih sud saslušao i omogućio obrani postavljanja pitanja, pozivajući se na načelo kontradiktornosti.

7.1. Protivno prigovoru žalitelja, prvostupanjski sud je slobodan u odlučivanju koje će dokaze provesti i koji su nužni radi utvrđivanja odlučnih činjenica te je u odnosu na konkretan prijedlog obrane taj dokazni prijedlog s pravom odbijen s obzirom na druge dokaze koji upućuju na kojoj je adresi VĐ bio prijavljen.

8. Argumentirajući žalbenu osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja žalitelj uvodno ističe da su svi, sukladno odredbi članka 6. stavka 3. Zakona o sudovima, dužni poštivati pravomoćne i izvršne sudske presude. Tako ukazuje, a vezano za utvrđenje prvostupanjskog suda u odnosu na kazneno djelo prijevare u pokušaju za koje se tereti VĐ, da je pogrešan stav prvostupanjskog suda da nije vezan pravomoćnom presudom kojom je utvrđeno da VĐ ima pravo na obnovu stambenog objekta. S tim u vezi navodi da je presudom Općinskog suda u Vukovaru, Stalna služba u Županji broj: K-484/2016 od 27. travnja 2018., koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Osijeku broj: Gž-687/2018 od 28. studenog 2018., utvrđeno da VĐ pripada zakonsko pravo da mu se stambeni objekt na adresi [adresa] obnovi iz sredstava državnog proračuna. Osim toga, ne samo da je utvrđeno da se ima obnoviti stambeni objekt već je podneskom od 14. srpnja 2023. optuženik obavijestio sud da je obnova gotova i priložio je zapisnik od 6. svibnja 2021. kojim se konstatira završetak radova. Smatra da se nije pitanje stanovanja cijenilo u širem kontekstu već se sud poziva na zakonske odredbe koje definiraju pitanje stanovanja, prebivališta ili boravišta , a nije imao u vidu da je VĐ vlasnik stambenog objekta koji je u potpunosti renovirao prije poplave, da tamo dolazi više puta godišnje s obitelji koliko mu dopuštaju poslovne obveze i da je kuću obnovio s namjerom stalnog stanovanja. U tom kontekstu smatra da se trebala cijeniti obrana optuženika kada navodi da je točno da je dao izjavu koju je i ovjerio kod javnog bilježnika da u toj kući živi VĐ i pritom je pojasnio da nekoliko puta godišnje s obitelji VĐ dolazi i stanuje u toj kući. Upravo iz ovakve obrane optuženika proizlazi da on smatra da nije ništa lažno izjavio, a pogotovo mu nije bila namjera nikome pogodovati, pri čemu se posebno ističe da u parničnom postupku koji je pokrenuo VĐ nije niti priložena izjava žalitelja.

9. Prije svega se ističe da je uvidom u prvostupanjski spis utvrđeno da je Općinsko državno odvjetništvo u Vukovaru pod brojem: K-DO-124/2019 od 20. prosinca 2018. podiglo optužnicu, između ostalog, protiv optuženih VĐ, AĐ, IĐ i MĐ, a kojom je optuženom VĐ stavljeno na teret da bi počinio kazneno djelo prijevare u pokušaju iz članka 236. stavka 1. i 2. KZ/11 u vezi s člankom 34. KZ/11, dok je optuženima AĐ, IĐ i MĐ stavljeno na teret da bi počinili kazneno djelo pomaganja u pokušaju prijevare iz 236. stavka 1. i 2. KZ/11 u vezi s člankom 34. i člankom 38. KZ/11.

9.1. Rješenjem Općinskog suda u Vukovaru broj: Kov-336/2018 od 26. rujna 2019. je razdvojen kazneni postupak u odnosu na optuženog IĐ te je odlučeno da će se dovršiti pod novim brojem, nakon čega je rješenjem istoga suda broj: Kov-122/2019 od 22. siječnja 2021. potvrđena optužnica protiv optuženog IĐ i provedena je rasprava nakon koje je donesena pobijana presuda.

10. Po ocjeni drugostupanjskog suda s pravom žalitelj prigovara vrijednosnoj ocjeni dokaza, slijedom čega je dovedena u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja.

11. Naime, prvostupanjski sud, nakon analize personalnih i materijalnih dokaza, utvrđuje da je optuženik dao lažnu izjavu kojom potvrđuje, znajući da to nije istina, da VĐ, koji je optužen za počinjenje kaznenog djela prijevare u pokušaju i vodi se zaseban postupak, stanuje na adresi [adresa] i na taj način je optuženi IĐ takvom izjavom pomogao VĐ u počinjenju kaznenog djela prijevare u pokušaju.

12. Nadalje, u pravu je prvostupanjski sud da sukladno odredbi članka 18. stavka 1. ZKP/08 nije vezan pravomoćnom odlukom u drugom predmetu odnosno da je kazneno djelo pomaganja zasebno kazneno djelo. No, pritom se zanemaruje da iz činjeničnog opisa izreke presude proizlazi da se žalitelj tereti za pomaganje VĐ protiv kojeg je u tijeku kazneni postupak zbog kaznenog djela prijevare u pokušaju, jer da je lažnom izjavom potvrdio da VĐ živi na spornoj adresi iako je znao da to nije istina i da je time pomogao istom za dovođenje u zabludu nadležno tijelo, ali mu je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja svojom odlukom klasa: 361-07/15-02/264, ur.broj: 531-01-15-3 od 8. travnja 2015. taj zahtjev odbilo nakon izvršenih terenskih provjera putem Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske postaje Vrbanja. Po ocjeni drugostupanjskog suda, a budući da je temelj pokretanja postupka između ostaloga i gore navedeno rješenje, trebalo je obranu optuženog IĐ cijeniti i vezano za pravomoćnu presudu broj: K- 484/2016, a osobito u dijelu vezano za subjektivni e lement terećenog kaznenog djela, neovisno što nije vezan tom presudom , ali se ta presuda i činjenica da je u međuvremenu stambeni objekt VĐ obnovljen ne može zanemariti.

12.1. Nadalje, prvostupanjski sud je očito kao prethodno pitanje utvrđivao u odnosu na VĐ jesu li istiniti njegovi navodi da je stanovao u vrijeme poplave u spornom objektu i nespornim je utvrdio, pozivajući se na terenske provjere, na zakonske odredbe koje se odnose na pitanje stanovanja, prebivališta i boravišta, da nije točno da je VĐ stanovao na spornoj adresi i s tim u svezi smatra da je i neistinita izjava optuženog IĐ koju je ovjerio kod javnog bilježnika.

12.2. S pravom žalitelj upire da je prvostupanjski sud propustio na pravilan način vrednovati obranu optuženika u kojoj pojašnjava što za njega znači pojam "živi" jer to povezuje s činjenicom da je VĐ vlasnik sporne kuće, da je obnovio kuću i s obitelji u toj kući živi kada dođe s obitelji, a i svjedoci GĐ, HĐ i ŠĐ su potvrdili da s obitelji nekoliko puta godišnje NĐ, koji trenutno radi u Francuskoj Republici, dolazi i živi u toj kući čiji je vlasnik i koju je kuću obnovio.

12.3. Po ocjeni drugostupanjskog suda, u tom kontekstu je trebalo cijeniti može li se sa sigurnošću isključiti obrana optuženika da nije ništa lažno izjavio imajući u vidu njegovo poimanje termina "živi" i da mu nije bila namjera nikome pogodovati. Naime, namjera kao subjektivni element terećenog kaznenog djela mora biti dokazana na nedvojben način, a sagledavajući obranu optuženika u kontekstu svega gore navedenog, s pravom žalitelj dovodi u sumnju utvrđenje prvostupanjskog suda vezano za subjektivni element terećenog kaznenog djela.

13. Stoga je valjalo, prihvaćanjem žalbe optuženika, pobijanu presudu ukinuti na temelju članka 483. stavka 1. ZKP/08.

14. U ponovljenom postupku pred drugim sucem, prvostupanjski sud će obnoviti izvedene dokaze, imat će u vidu navode sadržane u ovom drugostupanjskom rješenju te će potom, nakon brižljive i kritičke vrijednosne ocjene dokaza kako pojedinačno, tako i u međusobnoj ukupnosti, donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku, koju treba obrazložiti u skladu s odredbom iz članka 459. ZKP/08.

U Velikoj Gorici 23. travnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Gordana Paljevec