Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-1851/2024

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Nade Horvatović, predsjednice vijeća, te sudaca Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. UG, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.) i dr., odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Vukovaru od 12. prosinca 2023., broj: 3. Pp-674/2022-6, u sjednici vijeća održanoj 28. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Djelomično se prihvaća žalba okr. UG, ukida se pobijana prvostupanjska presuda u odnosu na prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te se predmet, u tom dijelu, dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

p r e s u d i o j e

I. U povodu žalbe okr. UG a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u odnosu na prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“, broj 85/08. i 112/12.) te se izriče:

Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. UG (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

da bi:

13. srpnja 2022. u dvorištu obiteljske kuće u [adresa], a koje je otvoreno i dostupno pogledima javnosti, remetio javni red i mir na način da je vikao i galamio na EG i JG izvikujući uvredljive riječi: „Šta ste vi tu, jebem vam mater ustašku, nećete nikad prodati kuću jer ste ustaše“, čime je kod istih izazvao uznemirenost i neprijateljsko okruženje na nacionalnoj osnovi,

dakle, na javnom mjestu izazvao uznemirenost i neprijateljsko okruženje kod oštećenih,

- pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

II. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. istog Zakona, u odnosu na prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

III. Uslijed odluke pod I., žalba okr. UG, u odnosu na prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Vukovaru od 12. prosinca 2023., broj: 3. Pp-674/2022-6, okr. UG je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaje iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, za koje mu je, nakon utvrđenja novčanih kazni za svaki prekršaj, izrečena ukupna novčana kazna 170,00 eura / 1.280,87 kuna, koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne. U odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno je da je okrivljenik obvezan naknaditi 15,00 eura / 113,02 kuna.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik osobno, ne naznačujući žalbenu osnovu, no iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o prekršajnopravnim sankcijama. Predlaže da se žalba prihvati i pobijana presuda ukine.

3. Žalba je djelomično osnovana.

U odnosu na presudu

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona u odnosu na prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

5. Okrivljenik je pobijanom presudom nepravomoćno proglašen krivim, između ostalog, i da je počinio prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, kojom zakonskom odredbom je propisano:

„(1) Tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna.“.

6. Iz citirane zakonske odredbe jasno je i nedvojbeno da se predmetni prekršaj može počiniti samo s namjerom (kao oblikom krivnje), koja je usmjerena na prouzročenje straha ili stvaranje neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u nekoj od kategorija koje su navedene u toj zakonskoj odredbi. Stoga je namjera okrivljenika da prouzroči strah ili stvori neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje jedna od odlučnih činjenica za ispunjenje bića prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije i, kao jedan od konstitutivnih elemenata, mora biti navedena u činjeničnom opisu. Ovo iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, zbog čega sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.

7. Kako je to vidljivo iz izreke pobijane presude (a jednako je i u optužbi), u činjeničnom opisu nije naznačeno da bi okr. UG postupao s gore navedenom namjerom, što znači da u činjeničnom opisu ovog prekršaja, kako je on naznačen u izreci pobijane prvostupanjske presude, nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije za koji je okr. UG proglašen krivim.

8. Slijedom navedenog, prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije djelo za koji se protiv okr. UG vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude (a jednako je i u optužbi), po propisu nije prekršaj pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu u tom dijelu na način da je okr. UG za to djelo prekršaja oslobođen optužbe te u odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučio sukladno odredbi čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, kako je to i navedeno u izreci ove drugostupanjske presude.

9. Stoga je, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

U odnosu na rješenje

10. U pravu je okrivljenik kada u žalbi navodi da mu je povrijeđeno pravo obrane jer nije bio uredno pozvan na glavnu raspravu. Time, iako to u žalbi ne navodi izrijekom, očigledno smatra da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. u vezi čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona.

11. Prema podacima u spisu, okrivljeniku je 13. srpnja 2022. uručena pisana obavijest iz čl. 109.a Prekršajnog zakona, na kojoj je naznačeno da okrivljenik stanuje u [adresa], optužni prijedlog je podnesen 25. srpnja 2022. u kojem je naznačeno da okrivljenik ima boravište u [adresa], a prvostupanjski sud je, za prvu glavnu raspravu zakazanu za 6. lipnja 2023., okrivljeniku poziv uputio na adresu [adresa]. Poziv okrivljeniku za tu glavnu raspravu nije uredno dostavljen, na dostavnici je napomena dostavljača da okrivljenik nije zatečen te da mu je ostavljena obavijest o prispijeću pošiljke na koju se nije odazvao, zbog čega je glavna rasprava zakazana za 6. lipnja 2023. odgođena. Nakon toga, prvostupanjski sud je zakazao glavnu raspravu za 12. prosinca 2023., na koju je poziv okrivljeniku dostavio putem oglasne ploče. Okrivljenik se nije odazvao na tako dostavljen poziv, prvostupanjski sud je održao predmetnu glavnu raspravu, proveo dokazni postupak te donio pobijanu presudu.

12. Prema čl. 145. st. 5. Prekršajnog zakona, pretpostavka za isticanje poziva na oglasnoj ploči suda je da se poziv ne može dostaviti stranci ili sudioniku u postupku ako postoje okolnosti koje ukazuju da očito izbjegava primitak poziva. Po stanovištu ovog suda izraženom u brojnim odlukama, prvostupanjski sud je neosnovano zaključio, nakon jednog neuručenog poziva okr. UG, da očito izbjegava primitak poziva, te poziv za glavnu raspravu za 12. prosinca 2022. istaknuo na oglasnu ploču suda. Uručenjem obavijesti okrivljeniku i prije podnošenja optužnog prijedloga isti je imao saznanje da će se protiv njega voditi postupak te je upozoren na posljedicu neodazivanju istom, međutim, jedan neuručen poziv okrivljeniku, s naznakom da okrivljenik nije zatečen te da mu je ostavljena obavijest o prispijeću pošiljke na koju se nije odazvao, nije dovoljan da bi sud osnovano zaključio da postoje okolnosti koje ukazuju da okrivljenik očito izbjegava primitak poziva, slijedom čega je sud preuranjeno istaknuo poziv za glavnu raspravu 12. prosinca 2022. na oglasnu ploču suda. Ovo tim više, što u spisu postoje tri adrese stanovanja okrivljenika, a prvostupanjski sud mu, bez terenske provjere, nije poziv uputio na adresu koju je on naznačio u pisanoj obavijesti iz čl. 109.a Prekršajnog zakona.

13. Stoga, na temelju samo jedne vraćene dostave poziva s naznakom da okrivljenik nije zatečen te da mu je ostavljena obavijest o prispijeću pošiljke na koju se nije odazvao, ne može se smatrati da su ispunjeni zakonski uvjeti iz čl. 145. st. 5. Prekršajnog zakona pa prvostupanjski sud nije imao zakonskog temelja da na taj način dostavi poziv okr. UG za glavnu raspravu 12. prosinca 2022., na kojoj je pročitao zapisnike o ispitivanju svjedoka EG i JG koji su ispitani 13. srpnja 2022. u PP Vukovar te ostale materijalne dokaze i donio pobijanu presudu. Takvim postupanjem prvostupanjski sud je povrijedio konfrontacijsko pravo okr. UG, a time i načelo kontradiktornosti, čime je povrijeđeno njegovo pravo obrane a što je moglo utjecati na pravilnost odluke.

14. Konfrontacijska klauzula označava pravo okrivljenika prema kojem on barem jednom u postupku mora imati mogućnost djelotvorno ispitati svjedoka optužbe. I Ustav Republike Hrvatske (čl. 29. st. 2. podst. 6.) i Europska Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (čl. 6. st. 1. t. d), kroz propisano konfrontacijsko pravo, jamče provedbu načela kontradiktornosti. Načelo kontradiktornosti označava, između ostalog, i pravo stranaka da budu nazočne radnjama u postupku i da pri obavljanju tih radnji zastupaju svoje interese i izražavaju svoje stajalište. Navedeno načelo je sastavnica stožernog načela kažnjivih postupaka – prava na pravičan postupak. Osim toga, i odredbom čl. 85. st. 2 Prekršajnog zakona propisano je da se okrivljeniku mora omogućiti da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist. U ovom prekršajnom postupku, provođenjem dokazne radnje čitanjem zapisnika o ispitivanju svjedoka EG i JG (koji su ispitani u PP Vukovar bez nazočnosti okrivljenika), u procesnoj situaciji kada okrivljenik nije bio uredno pozvan na glavnu raspravu na kojoj je ta dokazna radnja izvršena, nije bila osigurana kontradiktornost postupka odnosno bilo je povrijeđeno konfrontacijsko pravo okrivljenika, a što je sasvim sigurno moglo utjecati na presudu.

15. Na opisani način, okr. UG je povrijeđeno pravo obrane (bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona), što se u žalbi osnovano ističe, radi čega je prvostupanjsku presudu u odnosu na prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira trebalo ukinuti i predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

16. Bez obzira što je prvostupanjsku presudu, u odnosu na prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, trebalo ukinuti zbog naprijed navedene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, a zbog čega presuda nije podobna za meritorno ispitivanje u pogledu pravilnosti i potpunosti utvrđenog činjeničnog stanja, već sada se prvostupanjskom sudu može napomenuti da je mogućnost čitanja ranije danih iskaza svjedoka uređena odredbom čl. 167. st. 6. Prekršajnog zakona, koja propisuje: „Ako postoje uvjeti za održavanje glavne rasprave bez nazočnosti pojedinih osoba, pročitat će se ranije iznesena ili pisano podnesena obrana okrivljenika, iskazi svjedoka i pribavljeni nalaz i mišljenje vještaka“. Po logici stvari, da bi se moglo odlučiti ima li uvjeta za održavanje glavne rasprave „bez nazočnosti pojedinih osoba“ pa time i za čitanje, između ostalog, i ranije iznesenih iskaza svjedoka, pretpostavka je da su te osobe i pozvane na glavnu raspravu. Kako je to vidljivo iz podataka u spisu, prvostupanjski sud ni jednog svjedoka nije pozvao na glavnu raspravu pa sukladno prethodno navedenom nije imao zakonskih uvjeta za čitanje njihovih iskaza.

17. Osim toga, iz zapisnika o ispitivanju svjedoka JG u PP Vukovar od 13. srpnja 2022., koji je prvostupanjski sud pročitao u dokaznom postupku, nije razvidno je li svjedok primio upozorenja iz čl. 288. st. 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26.). Činjenica da u predmetnom zapisniku o njegovom ispitivanju nije ni na koji način zabilježeno da je svjedok primio upozorenja iz čl. 288. st. 3. Zakona o kaznenom postupku ne znači nužno da ih doista i nije primio i, prema važećoj odredbi čl. 300. st. 1. t. 4. Zakona o kaznenom postupku, ne znači nužno da se radi o nezakonitom dokazu. Stoga je, prije odluke o eventualnom čitanju navedenog zapisnika i u ponovljenom postupku, potrebno izvršiti odgovarajuće provjere kako bi se utvrdilo radi li se o zakonitom ili nezakonitom dokazu.

18. Slijedom svega navedenog, na temelju čl. 206. st. 1. i 3. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 28. travnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Nada Horvatović, v.r.

Odluka se dostavlja Općinskom sudu u Vukovaru u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.