Poslovni broj: P Ob-507/2024-19

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51 000 Rijeka

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Andrei Jurković- Venturini, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice CL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa Zajednički odvjetnički ured Arsen Stipinović i dr., odvjetnici iz Rijeke, protiv tuženika OL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], uz sudjelovanje mlt. ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupana po posebnoj skrbnici FL, diplomiranoj pravnici, djelatnici Centra za posebno skrbništvo, Dislocirana jedinica Rijeka, radi izmjene odluke o ostvarivanju osobnih odnosa, nakon glavne i nejavne rasprave održane 31. ožujka 2026., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice, a u odsutnosti tuženika i posebne skrbnice mlt. djeteta, uz primjenu odredbe članka 335. Zakona o parničnom postupku, dalje ZPP, 28. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Osobni odnosi između tuženika OL i mlt. ČL neće se odvijati.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.827,23 EUR-a, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Odlukom Županijskog suda u Slavonskom Bordu, Stalna služba Požega pod poslovnim brojem Gž Ob-52/2024 od 9. prosinca 2024. djelomično se uvažava žalba tuženika te se ukida presuda Općinskog suda u Rijeci, pod poslovnim brojem P Ob - 489/2019-50 od 18. lipnja 2024. u stavcima II., III. izreke i predmet se u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Iz obrazloženja iste proizlazi da sud drugog stupnja nalazi osnovanom u tom dijelu žalbu tuženika jer prvostupanjski sud za donošenje takove odluke nije u potpunosti utvrdio sve bitne činjenice, zbog čega se ni pravilnost primjene materijalnog prava u odnosu na taj dio odluke nije u žalbenom postupku mogao provjeriti. Drugostupanjski sud je uočio moguću kontradiktornost koja nije razjašnjena u nalazu i mišljenju sudskih vještaka, koji su iskazali da bi utjecaj tuženika zbog psihičkog stanja mogao negativno utjecati na psihički i socijalni razvoj djece, dok istodobno smatraju da se odvijanjem osobnih odnosa između tuženika i kćerke treba omogućiti. U obrazloženju pobijane odluke nisu izneseni razlozi o tome da li se i zbog čega zabrana održavanja osobnih odnosa tuženika s kćerkom koja je izrečena odnosi i na blaža ograničenja osobnih kontakata, a u pogledu odluke o tome nisu ni utvrđene sve potrebne činjenice, pošto se o tim oblicima održavanja osobnih odnosa nisu posebno očitovali ni sudski vještaci, niti stručni tim nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, a ni posebna skrbnica mlt. djeteta iako je u razgovoru s njom mlt. ČL izjavila da bi se htjela čuti telefonom s ocem.

2. U daljnjem tijeku postupka sud je zatražio dopunu mišljenja stalnih sudskih vještaka te dopunu prijedloga i mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

3. Uvidom u dopunu prijedloga i mišljenja stalnih sudskih vještaka Dragana Lovrovića, spec. psihijatra i Daše Bosanac, diplomiranog psihologa od 18. rujna 2025. doneseni su slijedeći zaključci: da je otac narušenih roditeljskih kapaciteta te da zbog dijagnoze Paranoidnog poremećaja ličnosti nije u mogućnosti sagledati osobne nedostatke i ograničenja roditeljske uloge te da nije u mogućnosti odvojiti partnersk i konflikt od roditeljske uloge, da treba poštivati volju i želju BL po pitanju ne ostvarivanja susreta s ocem i da treba ČL omogućiti kontinuirane susrete s ocem. Paranoidni poremećaj ličnosti, kao što je u mišljenju vještačenja izrečeno, ima utjecaj na roditeljske kompetencije i mogao bi negativno utjecati na psihički i socijalni razvoj djece. Međutim, isto tako nije nužno isključiv po pitanju ostvarivanja kontakata s djecom, kao što to nije slučaj niti s jednim psihijatrijskim poremećajem i/ili psihijatrijskom bolešću. Osobe s poremećajem ličnosti mogu biti zaštitnički nastrojene prema svojoj djeci i iskreno ih voljeti. Ujedno, ako drugi članovi obitelji izražavaju bliskost, pokazuju strpljenje i razumijevanje to može biti pokazatelj razvoja dobrog odnosa s osobom dijagnosticiranom kao paranoidni poremećaj ličnosti. Upravo iz tih razloga tijekom provedbe vještačenja sagledavaju se zasebno svi subjekti vještačenja, dakle odnos između oca i djece sagledava se zasebno u odnosu na svako dijete. S obzirom na izrazito negativne stavove koje je C izražavao prema ocu, vještaci su mišljenja da bi forsiranje njihovih susreta moglo imati dodatni negativni utjecaj na razvoj djeteta te su zaključili da u toj relaciji treba poštivati volju djeteta. Po pitanju relacije između oca i kćeri ČL, sagledali su njezin izrazito pozitivan stav prema ocu i želju da ga viđa. Djevojčica u vrijeme vještačenja nije iskaziva la ni verbalno ni neverbalno znakove koji bi ukazivali na bilo kakav osjećaj ugroze ili nelagode po pitanju relacije s ocem. Naprotiv, kao što je opisano, „tijekom čitava susreta djevojčica i verbalno i neverbalno jasno izražava želju za kontaktom s ocem. Očito je da joj isti nedostaje, da ima potrebu viđati ga više. Spram oca ne izražava negativnosti, ne doima se niti otuđena niti izmanipulirana, naprotiv zadržala je pozitivnu sliku oca, a s obzirom da ga nije vidjela kroz dulji vremenski period može se zaključiti da je takvu sliku zadržala zahvaljujući pozitivnom utjecaju majke. Slijedom navedenog, vještaci smatraju nužnim djevojčici omogućiti redovite i kontinuirane susrete s ocem.” Dodatno vještaci napominju kako su od procjene vještaka prošle gotovo pune četiri godine te kako ne mogu isključiti da se situacija u međuvremenu znatno promijenila. Slijedom toga, mišljenja su, kako bi o aktualnom zaključivanju o ostvarivanju susreta između OL i njegove djece trebalo napraviti ponovnu procjenu il i, ukoliko postoji kontinuirano praćenje od Centra za socijalnu skrb, uvažiti njihovo mišljenje po pitanju realizacije susreta između oca i djece.

4. Uvidom u dopunu prijedloga i mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Rijeka od 22. rujna 2025. utvrđeno je kako je proveden razgovor s majkom mlt. ČL od strane stručnog tima te je ista navela kako se mlt. ČL ne vidi i ne čuje s ocem, da isti nije tražio ostvarivanje odnosa niti su bili u kontaktu. Za vrijeme dok su se održavali osobni odnosi oca i mlt. ČL pod nadzorom, otac nije niti dolazio na susrete, a o čemu su i ranije obavijestili sud. Kada je razgovarala s mlt . ČL o tome i pripremala ju na susrete, ista nije željela odlaziti, odnosno tražila je da brat ide s njom. U jednom navratu su se ona i mlt. ČL slučajno susrele s ocem u dućanu, ali ga ČL nije prepoznala, a otac također nije reagirao. Slijedom navedenog, a iz svega prethodno izneseno o obiteljskim odnosima mlt. ČL i ponašanju i funkcioniranju oca, kao i obzirom na nalaz i mišljenje vještaka i nadalje se ustraje pri prvotnom prijedlogu i mišljenju kojim se predlaže ocu zabraniti susrete i druženja s mlt. kćerkom ČL.

5. Punomoćnik tužiteljice je na ročištu održanom 26. ožujka 2025. ustrajao kod svih navoda iznijetih tijekom postupka, a u odnosu na zaprimljeni odluku Županijskog suda u Slavonskom Brodu isti navodi su se i na današnjoj raspravi uvjerili "o velikoj" zainteresiranosti oca, odnosno tuženika za ovaj postupak ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom koje, nota bene, ne ostvaruje već više od šest godina i do sada nije platio kroz svo vrijeme "ni lipu" na ime uzdržavanja, a od uvođenja eura "ni cent" za plaćanje obveze uzdržavanja zbog čega se vodi kazneni postupak.

6. Posebna skrbnica mlt. djeteta je u podnesku od 5. siječnja 2025. navela da u odnosu na očitovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad od 22. rujna 2025. nema primjedbi te je u podnesku od 27. ožujka 2026. ustrajala kod svih ranije iznijetih navoda.

7. Tuženik se nije odazvao pozivima sudu, a niti je dostavio bilo kakvo pismeno očitovanje.

8. Na temelju provedenog dokaznog postupka, mišljenje je ovog suda da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan u cijelosti.

9. Sud je prihvatio dopunu prijedloga i mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, glede ostvarivanja osobnih odnosa oca s mlt. djetetom, jer smatra da nije u interesu i za dobrobit mlt. ČL ostvarivati osobne odnose s ocem, budući da se isti nije pridržavao ranije donesenoj odluci o načinu ostvarivanja osobnih odnosa s mlt. djetetom, nije se odazivao na pozive voditelja mjere nadzora. Obzirom da mlt. ČL nema nikakvih kontakata s ocem već više od šest godina, da tuženik nije tražio ostvarivanje osobnih odnosa s mlt. djetetom, da se nije interesirao o mlt. djetetu, a uvažavajući i navode stalnih sudskih vještaka koji u dopuni nalaza navode kako bi trebalo uvažiti mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad po pitanju realizacije susreta između oca i djeteta, ukoliko postoji kontinuirano praćenje, mišljenje je ovog suda da u ovom trenutku nije u interesu mlt. djeteta određivati osobne odnose s tuženikom , slijedom čega je temeljem odredbe članka 123. Obiteljskog zakona riješeno kao u točki I. izreke presude.

10. Naime, za slučaj promjene bitnih okolnosti tuženik može od suda tražiti izmjenu odluke o načinu održavanja osobnih odnosa s mlt. djetetom, ukoliko se ti uvjeti ispune.

11. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, a isti se odnosi na trošak jednokratne nagrade u iznosu od 400,00 eura, troška vještačenja u iznosu od 1.327,23 eura i pripadajućeg poreza na dodatnu vrijednost u iznosu od 100,00 eura, dakle sveukupno u iznosu od 1.827,23 eura, a kako je odlučeno u točki II. izreke presude.

U Rijeci, 28. travnja 2026.

S u d a c:

Andrea Jurković-Venturini

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana prijema ovjerenog prijepisa istog.

Žalba se podnosi ovome sudu u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje i Županijski sud u RH.

DNA:

- pun. tužiteljice

- tuženiku

- posebnoj skrbnici mlt. djeteta