Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-9278/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća, te Anđe Ćorluka i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog IU, zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22. i 47/23.), odlučujući o žalbama ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Solin i okrivljenog IU, podnesenim protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj Pp-485/2024-8 od 20. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj 28. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbijaju se kao neosnovane žalbe ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Solin i okrivljenog IU i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

II. Na temelju članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljeni ČU obvezan je naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu od 30,00 eura (trideset eura) u roku od 15 dana od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj Pp-485/2024-8 od 20. rujna 2024., okrivljeni ČU proglašen je krivim zbog počinjenog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično i pravno opisanog u izreci pobijane presude, za koje djelo mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 700,00 eura, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene kazne, dok je na ime paušalnih troškova prekršajnog postupka okrivljenik dužan platiti paušalni iznos od 20,00 eura.

2. Protiv te presude ovlašteni tužitelj i okrivljeni ČU podnijeli su pravodobne žalbe. Ovlašteni tužitelj podnosi žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji u bitnom navodeći da je izrečena kazna preblaga i da se ne ostvaruje učinak specijalne prevencije prema počinitelju, a generalne prevencije prema svima ostalima, te predlaže da se okrivljenika za počinjeni prekršaj kazni izricanjem kazne zatvora u trajanju od 30 dana. Okrivljenik ne navodi iz kojih žalbenih osnova podnosi žalbu, ali iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

3. Žalbe ovlaštenog tužitelja i okrivljenika nisu osnovane.

4. Ovaj sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao je pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

U odnosu na žalbu ovlaštenog tužitelja:

5. Razmotrivši odluku o izrečenoj novčanoj kazni, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud okrivljeniku za počinjeni prekršaj izrekao mjeru kazne primjerenu stupnju njegove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz Pritom treba naglasiti da je za prekršaj za koji je okrivljenik proglašen krivim zakonom propisana novčana kazna od 700,00 do 4.000,00 eura ili kazna zatvora do 30 dana. Imajući na umu da prilikom odmjeravanja kazne prvostupanjski sud nije utvrdio posebne otegotne okolnosti te je kao olakotne okolnosti cijenio dosadašnju neosuđivanost za istovrsne prekršaje, po ocjeni ovog suda nije bilo mjesta izricanju kazne zatvora, pogotovo u trajanju od 30 dana kako to predlaže ovlašteni tužitelj. Stoga, ispravno ocjenjujući sve navedene olakotne okolnosti, uz činjenicu da nije utvrđena ni jedna posebna otegotna okolnost, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je stanovišta da je novčana kazna u iznosu od 700,00 eura, za prekršaj za koji je okrivljenik proglašen krivim primjerena stupnju njegove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz

U odnosu na žalbu okrivljenika:

6. U odnosu na žalbene navode kojima okrivljenik osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, suprotno takvim žalbenim navodima, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio postojanje svih odlučnih činjenica, te je valjano obrazložio odluku o krivnji žalitelja.

7. Činjenično stanje prvostupanjski sud je utvrdio analizom i ocjenom obrane okrivljenog IU, analizom i ocjenom iskaza u postupku ispitanih svjedoka ZU i VU i čitanjem materijalne dokumentacije koja prileži spisu. Nesporno je utvrđeno da se događaj odvio u mjestu Ramljane u ulici kroz Ramljane 35 u dvorištu otvorenog tipa dostupno čujnosti i pogledu javnosti. Iscrpnom analizom svih provedenih dokaza i njihovim dovođenjem u međusobnu vezu, prvostupanjski sud je došao do zaključka da je okrivljenik kriv za prekršaj koji mu se stavlja na teret uz obrazloženje da je okrivljenik opisanim ponašanjem narušio javni red i mir na naročito drzak i nepristojan načina tako što je uz viku i galamu vrijeđao susjeda ZU riječima „tko si ti, šta oćeš znate li vi tko sam ja“ nakon čega ga je fizički napao na način da ga je udario šakom u predjelu glave, a kada je je ZU uzeo drveni štap da se obrani, okrivljenik se udaljio.

8. Ovaj sud također smatra da ponašanje okrivljenika znatno odstupa od uobičajenih normi pristojnog ponašanja i predstavlja naročito drsko i nepristojno ponašanje kojim se remeti mir i spokoj građana. Stoga ovaj sud ne dovodi u pitanje ispravnost zaključka prvostupanjskog suda, koji je potpuno i točno utvrdio činjenično stanje na temelju slobodne ocjene provedenih dokaza, sukladno članku 88. stavku 2. Prekršajnog zakona, kao što je slobodno cijenio i postojanje svih relevantnih činjenica, pri čemu nije bio ograničen i vezan nikakvim dokaznim pravilima. Prvostupanjski sud je za svoju odluku dao jasne razloge, koji su po mišljenju ovog suda, opravdani, logični i pravno utemeljeni, te je izveo pravilan i nedvojben zaključak o krivnji žalitelja. Svoju odluku o krivnji prvostupanjski sud je valjano i argumentirano obrazložio i dao u svemu prihvatljive razloge, nalazeći da postupanje okrivljenika na način opisan u izreci pobijane presude ispunjava zakonsko biće djela.

9. Okrivljenik se u žalbi poziva na presudu Visokog kaznenog suda Kis-DO-1/2024 od 22. svibnja 2024. i ističe kako Općinski prekršajni sud u Splitu nije uzeo u obzir navedenu presudu u kojoj je oslobođen svih optužbi, navodeći da je svjedok ZU dao različite iskaze u vezi događaja pred prekršajnim i kaznenim sudom, što dodatno potvrđuje nepouzdanost njegovog svjedočenja. Navedena presuda Visokog kaznenog suda Kis-DO-1/2024 od 22. svibnja 2024. nigdje se ne spominje u postupku pred prvostupanjskim sudom niti se nalazi u spisu predmeta. Okrivljeniku se ukazuje na odredbu članka 193. stavka 5. Prekršajnog zakona prema kojoj se u žalbi mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi samo ako te činjenice i dokazi nisu postojali u vrijeme prvostupanjskog postupka ili ako podnositelj žalbe za njih nije znao. S obzirom da je dokazni postupak pred prvostupanjskim sudom završen 17. rujna 2024., navedene činjenice okrivljenik je mogao isticati do završetka dokaznog postupka jer se u svakom slučaju ne radi o činjenicama i dokazima koji nisu postojali u vrijeme prvostupanjskog postupka ili podnositelj žalbe za njih nije znao.

10. Odluka o izrečenoj novčanoj kazni razmatrana je sukladno odredbi članka 202. stavak 5. Prekršajnog zakona, jer iz sadržaja žalbe proizlazi da se okrivljenik nije žalio u tom pravcu, no žalba podnesena u korist okrivljenika zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

11. Razmotrivši odluku o prekršajnopravnoj sankciji, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja te je okrivljeniku za počinjeni prekršaj izrekao vrstu i mjeru prekršajnopravne sankcije primjerenu stupnju njegove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona. Pritom treba navesti da je okrivljeniku izrečena novčana kazna, kao blaža vrsta propisane kazne, i to u visini zakonom propisanog minimuma. Cijeneći okolnosti počinjenja prekršaja i s time povezanu jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra i stupanj pogibeljnosti te cijeneći da u konkretnom slučaju nisu utvrđene naročito izražene olakotne okolnosti, kao i to da su vrlo izraženi i zahtjevi generalno preventivnog djelovanja otklonjena je mogućnost primjene instituta ublažavanja kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem.

12. Također, u smislu odredbe okrivljenik se upozorava da, ako na način i u roku za plaćanje novčane kazne određenom u izreci pobijane presude, a računajući od dana primitka ove drugostupanjske presude, plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

13. Odluka o paušalnom iznosu troškova postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točka 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna svota određena je u skladu s odredbom članka 138. stavak 3. Prekršajnog zakona, te okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.), a s obzirom na složenost i trajanje postupka.

14. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je temeljem članka 205. Prekršajnog zakona kao u izreci ove presude.

Zagreb, 28. travnja 2026.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Ivica Ožbolt, v.r.

Ivanka Mašić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.