REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-634/2023-51

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Saši Bušić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice ĆS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Zvonimiru Matiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., Zagreb, OIB: 00432869176 iz Zagreba, Capraška ulica 6, zastupan po punomoćnici Ivi Pezić, odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 5. ožujka 2026. u nazočnosti tužiteljice osobno i punomoćnika stranaka, 28. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e:

I. Nalaže se tuženiku HOK OSIGURANJE d.d., OIB 00432869176, Zagreb, Capraška cesta 71, platiti tužiteljici ĆS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], iznos od 22.700,00 EUR-a s osnova neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 24. listopada 2022. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koju određuje za svako polugodište uvećanjem nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. godine pa do 29. prosinca 2023., za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanoj za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku HOK OSIGURANJE d.d., OIB 00432869176, Zagreb, Capraška cesta 71, platiti tužiteljici ĆS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], s osnova naknade tuđe pomoći za vrijeme liječenja iznos od 2.000,00 EUR-a s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 24. listopada 2022. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koju određuje za svako polugodište uvećanjem nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. godine pa do 29. prosinca 2023., za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanoj za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

III. Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenom zahtjeva koji glasi:

„Nalaže se tuženiku HOK OSIGURANJE d.d., OIB 00432869176, Zagreb, Capraška cesta 71, plaćati tužiteljici ĆS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], počev od 07. rujna 2021. godine pa nadalje, za imovinsku štetu s osnova trajne tuđe pomoći mjesečni iznos od 360,00 EUR-a, tako da sve dospjele iznose plati odmah, a ubuduće do 5-tog u mjesecu za tekući mjesec, sve s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.“ te sa dijelom tužbenog zahtjeva u odnosu na nematerijalnu štetu iznos 27.000,00 Eura-a

IV. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 07.09.2021. g. došlo je do prometne nezgode u Zagrebu, a koju prometnu nezgodu je prouzrokovao MS kao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] osiguranog kod tuženika, te je u istoj prometnoj nezgodi tužitelj zadobio tjelesne ozljede kao pješak. Gore navedeno vozilo krivca za predmetnu prometnu nezgodu reg. oznake [registarska oznaka] bilo je obvezno osigurano policom od autoodgovornosti kod tuženika. Nakon navedene prometne nezgode tužitelju je odmah pružena hitna liječnička pomoć u nadležnoj liječničkoj ustanovi te je daljnje liječenje nastavio sukladno uputama liječnika. Tužitelju su dijagnosticirane tjelesne povrede koje su detaljno opisane u liječničkoj dokumentaciji koja se prilaže. Tužitelj ističe i kako, zbog proglašene pandemije COVID-19, nije bio u mogućnosti u cijelosti obaviti liječenje te provesti terapiju, obzirom da su pregledi i ostali postupci bili otkazivani, odnosno pacijentima se sugeriralo javnim kanalima da ne dolaze u zdravstvene ustanove. Razlogom navedenog štetnog događaja, tužitelj je pretrpio i još uvijek trpi neimovinsku štetu u vidu intenzivnih i dugotrajnih bolova, primarnog i sekundarnog straha, duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti, a nakon završenog liječenja tužitelj će ulagati pojačane napore u životu i radu. Za vrijeme liječenja tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega bližnjih. Na temelju naprijed navedenog te temeljem priležeće medicinske dokumentacije, cijeneći odredbe iz čl. 19. i 1100. Zakona o obveznim odnosima, tužitelj potražuje naknadu štete s osnova povrede prava osobnosti i to prava na tjelesno i duševno zdravlje, te imovinske štete, i to: - duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti, - pretrpljenih bolova, - pretrpljenog straha, - tuđe pomoći i njege tijekom liječenja - duševne boli zbog naruženja. Tužitelj će konačno urediti tužbeni zahtjev po gornjim osnovama nakon provedenog medicinskog vještačenja u rubriciranom predmetu. Tužiteljica ima potrebu za trajnom tuđom pomoći i njegom u počevši od 14.11.2021. u trajanju od najmanje 2 sata dnevno. Tako je do podnošenja tužbe po toj osnovi tuženik dužan isplatiti tužiteljici iznos od 3.870,00 EUR, te nadalje po 240,00 EUR dnevno. 6. Tužitelj ističe kako se obratio tuženiku u mirnom postupku i to odštetnim zahtjevom kojeg je tuženik zaprimio 24.10.2022., a koji je zahtjev tuženik otklonio te zbog tog razloga tužitelj od tuženika potražuje isplatu novčanih iznosa kako je to navedeno u tužbenom zahtjevu.

2. Tuženiku u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja dana 7.9.2021.g. no tuženik ističe kako je tužiteljici za štetu koja joj je nastala povodom predmetnog štetnog događaja isplatio iznos od 5.447,91 EUR dana 24.4.2023.g. na račun punomoćnika, a koji se odnosi na 5.300,00 EUR s osnova neimovinske štete, 147,91 EUR s osnova zakonske zatezne kamate na nesporno plaćeni iznos tekuće od 24.10.2022.g. do dana plaćanja 24.4.2023.g. Stoga tuženik osporava visinu neimovinske i imovinske štete u pogledu zadobivenih ozljeda koju tužiteljica potražuje tužbom jer navedeni iznosi nisu u skladu sa sudskom praksom utemeljenom na Orijentacijskim kriterijima VSRH, kao što niti iz dostavljene dokumentacije u privitku tužbe ne proizlaze povrede koje bi opravdavale dosudu iznosa od 13.500,00 EUR. Tuženik ujedno predlaže sudu pozvati tužiteljicu da uredi tužbeni zahtjev jer je isti nejasan budući tužiteljica potražuje iznos od 13.500,00 EUR s osnova neimovinske i imovinske štete, a iz historijata bi proizlazilo da je u taj iznos uračunata trajna tuđa pomoć i njega od 14.11.2021.g. u trajanju od 2 sata dnevno u iznosu od 240,00 EUR što do podnošenja tužbe iznosi 3.870,00 EUR, a potom ponovo potražuje rentu za trajnu tuđu pomoć i njegu u iznosu od 240,00 EUR mjesečno počevši od 14.11.2021.g. i ubuduće. Tuženik osporava osnov i visinu rente za tuđu pomoć i njegu (trajna tuđa pomoć i njega) u mjesečnom iznosu od 240,00 EUR, a to obzirom da predmetni štetni događaj ni na koji način nije uvjetovao potrebu tužiteljice za trajnom tuđom pomoći i njegom u navedenom opsegu. Tuženik ujedno ističe kako se iznos naknade imovinske štete u vidu tuđe pomoći njege umanjuje za iznos naknade koju tužitelj prima po osnovi socijalnog, mirovinskog i invalidskog osiguranja, dakle, navedeni iznosi ne mogu kumulirati. Stoga, tuženik predlaže službenim putem zatražiti od Centra za socijalnu skrb podatak da li tužiteljica, a s naslova ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju prima osobnu invalidninu i doplatak s naslova tuđe pomoći i njege, te da li netko u obitelju ima status njegovatelja, te podatak od HZMO podatak o tome da li tužiteljica ostvaruje naknadu za tuđu pomoć i njegu. Slijedom navedenog tuženik predlaže da sud odbije tužiteljicu s tužbenim zahtjevom preko primjerenog iznosa i obveže ju na naknadu parničnog troška tuženiku zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u povijest bolesti tužiteljice, nalaz i mišljenje medicinskih vještaka Miroslav Malić i Jakša Filipović-Čugura, iskaz vještaka na ročištu, zapisnici s ročišta i priležeći podnesci.

4. Među strankama je nesporna pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja dana 7. rujna 2021. godine, nesporno je da je tuženik tužiteljici za štetu povodom predmetnog štetnog događaja isplatio 5.447,91 eur na dan 24. travnja 2023. godine, koja se sastoji 5.300,00 eur s osnova neimovinske štete, 147,91 eur s osnova zakonske zatezne kamate na nesporno plaćeni iznos tekuće od 24.10.2022.g. do dana plaćanja 24.4.2023., sporna je visina tužbenog zahtjeva jer navedeni iznosi nisu u skladu sa sudskom praksom utemeljenom na orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda RH, predlaže da sud odbije tužiteljicu s tužbenim zahtjevom u cijelosti.

5. Prema nalazu i mišljenju vještaka Miroslava Malića proizlazi da je ozlijeđena ĆS nastradala u prometnoj nesreći na način opisan u sudskom spisu, te je zadobila, gore navedene povrede, a liječila se hospitalno i ambulantno. Po završenom liječenju zaostale su trajne posljedice po prijelomu rebra, prijelomu desnog gležnja, prijelomu XI grudnog kralješka, te prijelomu dvije metatarzalne kosti desnog stopala. Liječnička potvrda od 05.12.2023. godine nadležnog LOM (list 174). U štetnom događaju tužiteljica je doživjela primarni strah koji je bio kratkotrajan i intenzivan. U daljnjem tijeku kod tužiteljice je bio prisutan sekundarni strah (tj. strah koji se javlja radi tjelesnih ozljeda i brige za ishod liječenja) i to u jakom intenzitetu u trajanju od 2 dana, u srednjem intenzitetu u trajanju od 20 dana ukupno te u manjem intenzitetu 2 mjeseca. Kasni strah trajao je 3 mjeseca, a manifestira se zabrinutošću za zdravlje. Tužiteljica je trpjela jake bolove u ukupnom trajanju od 5 dana, bolove srednjeg intenziteta u ukupnom trajanju od 20 dana te bolove lakog intenziteta u ukupnom trajanju od 3 mjeseca. Bolovi koje tužiteljica i sada trpi ulaze u ocjenu trajnih posljedica. Naruženje lakog stupnja. Tuđa pomoć druge osobe bila je potrebna za vrijeme provedenog liječenja kod kuće kroz 3 mjeseca po 3 sata dnevno. Tužiteljica je morala mirovati i nije mogla raditi za nju uobičajene poslove. Pomoć je potrebna zbog potrebe pomoći kod oblačenja, higijene, pribavljanju hrane i drugim svakodnevnim potrebama., od 2h dnevno, kao trajna pomoć. Štetni događaj rezultirao je umanjenjem opće životne i radne aktivnosti tužiteljice od 25% s kirurške strane. S neurološke strane nisu zaostale trajne posljedice po predmetnom štetnom događaju.

6. Na ročištu dana 12. rujna 2025. godine saslušan je sudski vještak dr. Jakša Filipović-Čugura koji u svom iskazu navodi da kod tužiteljice zasigurno postoji značajan premorbiditet, međutim s obzirom na ozljede iz štetnoga događaja, došlo je do pogoršanja premorbidnog stanja za 25 % što je utjecalo da tužiteljica sada treba trajnu tuđu pomoć, stoga je ista procijenjena od 2 sata dnevno. Nadalje ako bi uzeli samo premorbidno stanje bez posljedica štetnog događaja, tužiteljici ne bi trebala trajna tuđa pomoć. Nadalje navodi da ukupne posljedice funkcionalnog statusa tužiteljice nije bio zadatak vještaka. Navodi da kod tužiteljice premorbidno stanje nije dominantno kirurško, ali kao iskusan vještak isto mogu procijeniti s obzirom na ozljede po štetnome događaju uzevši u obzir dob i spol. Na pitanje vještaku s obzirom da je tužiteljica gotovo slijepa osoba da li zbog toga posljedice štetnog događaja otežano trpi i ima dodatne teškoće i dodatne duševne boli zbog toga, vještak navodi da nema saznanja o tome da je tužiteljica slijepa kako navodi punomoćnik, a što je vidljivo iz današnjeg pristupa sudu. Na upit pun tužitelja koliki ukupni invaliditet – smanjenje životnih aktivnosti, vještak navodi da je ukupna ocjena kod tužiteljice je oko 75 %, a u odnosu na štetni događaj je 25 %.

7. Tužena je imala prigovor na nalaz i mišljenje medicinskog vještaka neurologa Mire Malića da nije utvrdio duševne boli radi smanjenja životne aktivnosti u odnosu na neurološki dio. Vještak Miro Malić više puta je pozivao tužiteljicu na pregled. Tužiteljica je odbijala doći na pregled kod vještaka iz razloga jer je bila nezadovoljna sa vještačenjem. Sud je utvrdio, a prema nalazu i mišljenju vještaka Mire Malića da s neurološke strane nisu zaostale trajne posljedice u predmetnom štetnom događaju, a što je utvrđeno u povijesti bolesti jer tužiteljica nije zadobila povrede glave, niti potres mozga jer se takve dijagnoze ne navode u medicinskoj dokumentaciji. Nema dijagnoze koje bi ukazivale na neku posebnu povredu živaca te nema podataka u medicinskoj dokumentaciji koji bi ukazivali da su inkontinencija urina i nesanica povezani s navedenim štetnim događajem, stoga je iz navedenih razloga sud prihvatio nalaz i mišljenje medicinskog vještaka neurologa Mire Malića. Sud je dao vjeru vještacima da su svoje vještačenje iznijeli savjesno u skladu s pravilima znanosti i vještine na postavljena pitanja odgovorili i objasnili nalaz i mišljenje prema čl. 258 i 259 ZPP-a.

8. Prilikom odlučivanja o visini tužbenog zahtjeva sud je uzeo u obzir da je vještak utvrdio da su ukupne posljedice dovele do smanjenja životne aktivnosti od 75 % a koji 25 % je u uzročno-posljedičnoj vezi jer se radi o starijoj osobi rođ. **.**.1941. , kojoj navedene ozljede i tegobe štetnog događaja teže padaju za njezinu životnu dob.

Vrhovni sud RH na sjednici građanskog odjela održane 15.06.2020., zauzeo je pravno shvaćanje kojim je izmijenio orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete, na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama povećavaju za 50 % te se primjenjuju na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete a što je sud uzeo u obzir prilikom odlučivanja o visini tužbenog zahtjeva. Sud je uzimao u obzir prilikom odlučivanja o neimovinskoj šteti zbog realnog pada vrijednosti novca mjereno od donošenja Orijentacijskih kriterija te inflacije u posljednjih 5 godina (oko 56,34 %). Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade u slučaju povrede prava osobnosti sud je vodio računa o jačini i trajanju povredom izazivanih tjelesnih boli, duševnih boli, pretrpljenog straha, stoga je valjalo slobodnom ocjenom temeljem čl. 223 ZPP-a i odredbe čl. 1100. ZOO-a, odlučiti da je primjereni iznos pretrpljenih tjelesnih boli 7.500,00 eur, pretrpljenog straha 6.500,00 eur, duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti 14.000,00 eur.

9. Sud je utvrdio da je tužiteljici pružena tuđa pomoći njega od osobe kojoj to nije profesionalna djelatnost, a satnica NKV radnika iznosi oko 7,00 eur, stoga je valjalo slobodnom ocjenom temeljem čl. 223. ZPP-a, odlučiti da je primjereni iznos neto satnice 6,00 eur, te utvrditi ukupni primjereni iznos od 2.000,00 eur, a prema odredbi čl. 1095. ZOO-a.

10. Sud je odlučio o ukupnom primjerenom iznosu u odnosu na povrede prava osobnosti, te umanjivši za isplaćeni iznos od 5.300,00 eur, dosudio na ime prava osobnosti 22.700,00 eur sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja Odštetnog zahtjeva pa do isplate, a odbio sa iznosom 27.000,00 eur kao neprimjerenim.

11. Sud je dosudio na iznos nematerijalne štete zakonske zatezne kamate koje teku od dana podnošenja zahtjeva za štetu tuženiku, pa do isplate a prema čl. 1103 ZOO-a, jer obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe.

12. Sud je dosudio na dosuđenu materijalnu štetu zakonske zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, jer prema čl. 12 Zakona obveznim osiguranjima u prometu koji je u svezi sa stavkom 1. točkom 2 i 4 navedenog zakona, ovdje tuženik dužan je u slučaju imovinske štete najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva oštećenoj osobi, ovdje tužitelju dostaviti obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporni, tužitelj uz presuđeni iznos materijalne štete ima pravo potraživati isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

13. Sud je odbio tužiteljicu za trajnu tuđu pomoć i njegu iz razloga jer iz nalaza i mišljenja medicinskih vještaka ne proizlazi da bi u odnosu na stanje tužiteljice a koje se odnosi na ozljede iz prometne nezgode bila potrebna stalna tuđa pomoć i njega.

14. Sud je odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove a prema odredbi čl. 154. st. 4. ZPP-a jer su djelomično uspjele u parnici.

U Zagrebu, 28. travnja 2026.

Sudac:

Saša Bušić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude strankama je dopuštena žalba u roku od 15 dana od primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi pisanim putem u 4 istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

- tužitelju po pun

- tuženiku po pun