Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: Gž-1063/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Ksenije Dimec, kao predsjednice vijeća, Ive Smokvina Dadasović kao sutkinje izvjestiteljice i Larise Gačanin kao članice vijeća u pravnoj tužitelja Uniqa osiguranje d.d. Zagreb, Planinska 13a, OIB: 75665455333, zastupan po Davoru Eteroviću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika JH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po Srećku Novak Perjanec, odvjetniku iz Zagreba, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod posl. br. Povrv-3398/2016 od 29. kolovoza 2023., na sjednici vijeća održanoj 28. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod posl. br. Povrv-3398/2016 od 29. kolovoza 2023.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom u toč. I) izreke održan je na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Mladena Burec iz Zagreba pod posl. br. Ovrv-2999/16 od 19.02.2016. kojim je naloženo tuženiku da isplatiti tužitelju iznos od 3.211,43 eura ( 24.196,50 kn ) sa zateznim kamatama od 18.10.2014. do isplate, dok je toč. II) izreke naloženo tuženiku da naknadi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 4.181,41 eura ( 31.504,83 kn ) sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.
2. Protiv citirane presude žalbu podnosi tuženik iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP-a) navodeći u bitnom da prvostupanjski sud nije naveo nikakve valjane razloge temeljem kojih je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja , čime da je počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP -a. Navodi da je činjenično stanje nepotpuno i pogrešno utvrđeno u svezi uzročno posljedične veze između štetne radnje i štete, kao i da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio prigovor promašene pasivne legitimacije neosnovanim, te da nije naveo da li se u konkretnom slučaju radi o subjektivnoj ili objektivnoj odgovornosti. Predlaže preinačiti pobijanu odluku na način da se u cijelosti odbije tužbeni zahtjev tužitelja, odnosno podredno ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, uz naknadu troška žalbenog postupka.
3. Odgovor na žalbu nije podnijet.
4. Žalba nije osnovana.
5. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja kao osiguratelja da mu tuženik kao vlasnik poslovnog prostora - caffe bar ..., u kojem je došlo do izljeva vode 27.07.2014. kroz međukatnu konstrukciju, naknadi iznos od 24.196,50 kn, kojeg je isplatio po osnovi nastale štete uslijed prodora vode, svom osiguraniku Europrim d.o.o.
Zagreb temeljem police osiguranja imovine.
6. Donoseći pobijanu presudu, prvostupanjski sud u bitnom utvrđuje:
- da iz suglasnih iskaza svjedoka ZH i ŠH, kao i Zapisnika o pruženoj intervenciji MUP-a, te službene zabilješke o dojavi, proizlazi da je do štetnog događaja došlo uslijed puknuća vodovodne cijevi u poslovnom prostoru caffe bara ..., uslijed čega je došlo do izljeva vode u automat klub ... u vlasništvu ... kojom prilikom da su nastala oštećenja u vidu materijalne štete,
- da među strankama nije sporna visina tužbenog zahtjeva,
- da je tuženik u svom iskazu potvrdio da je u spornom razdoblju bio vlasnik predmetnog poslovnog prostora - caffe bara ..., pa da prigovor promašene pasivne legitimacije nije osnovan,
- da iz Nalaza i mišljenja vještaka Gorana Korice, a kojeg sud prihvaća u cijelosti, proizlazi da je do nastanka štete došlo uslijed puknuća priključne vodovodne cijevi od pisoara do glavne vertikale u caffe baru ... u prizemlju zgrade, da priključna vodovodna instalacija predstavlja mjereni dio instalacije u vlasništvu i održavanju vlasnika lokala u cijeloj dužini sve do priključka na glavnu vertikalu zgrade koja bi predstavljala zajednički dio zgrade,
- da iz navedenog proizlazi da je tuženik tužitelju dužan platiti utuženi iznos jer je do nastanka štete došlo uslijed puknuća priključne vodovodne cijevi od pisoara do glavne vertikale u caffe baru ..., a koja je bila u njegovu vlasništvu i održavanju.
7 Slijedom navedenog prvostupanjski sud prihvaća u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja, dok odluku o trošku donosi na temelju odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a.
8. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud nije utvrdio postojanje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a. Isto tako nije počinjena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer odluka nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.
9. Također je pravilno prvostupanjski sud utvrdio činjenično stanje i pravilno je primijenio mjerodavno materijalno pravo kada je obvezao tuženika da isplati tužitelju utuženi iznos.
10. Pri tom prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane odluke nije naveo primjenom kojih propisa materijalnog prava je odluku donio, međutim navedeno nije od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijane odluke jer utvrđeno činjenično stanje upućuje na zaključak da se u konkretnom slučaju radi o zahtjevu tužitelja kao osiguratelja za naknadom isplaćenog iznosa iz osiguranja od tuženika kao osobe odgovorne za nastalu štetu njegovom osiguraniku temeljem odredbe čl. 963. u svezi s odredbama čl. 1045. i čl. 1046. Zakona o obvezanim odnosima ( NN 35/2005, 41/008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/22, dalje ZOO ).
11. Naime, iz stanja u spisu proizlazi:
- da je tuženik u vrijeme nastanka štetnog događa bio vlasnik poslovnog prostora - caffe bara Metropolis,
- da je u navedenom poslovnom prostoru došlo do izljeva vode kroz međukatnu konstrukciju u podrumski poslovni prostor kojeg je koristio osiguranik tužitelja Europrim d.o.o. Zagreb obavljajući u istom djelatnost automat kluba,
- da je uslijed prodora vode došlo do materijalne štete u prostoru i opremi- aparatima osiguranika tužitelja,
- da je tužitelj kao osiguratelj naknadio nastalu štetu svom osiguraniku u iznosu od 24.196,50 kn temeljem police osiguranja imovine,
- da je provedenim građevinskim vještačenjem utvrđeno da je do izlijeva vode došlo uslijed puknuća priključne vodovodne cijevi od pisoara do glavne vertikale u caffe baru Metropolis u prizemlju zgrade, da priključna vodovodna instalacija predstavlja mjereni dio instalacije u vlasništvu i održavanju vlasnika lokala u cijeloj dužini sve do priključka na glavnu vertikalu zgrade koja bi predstavljala zajednički dio zgrade.
12. Iz provedenog građevinskog vještačenja proizlazi da je do nastanka štete osiguraniku tužitelja došlo zbog puknuća priključne cijevi od pisaoara do glavne vertikale u poslovnom prostoru u vlasništvu tuženika, odnosno cijevi koju je bio dužan održavati tuženik kao vlasnik posebnog dijela nekretnine ( poslovnog prostora).
13. Dakle kako, provedenim građevinskim vještačenjem nije utvrđeno da je do izlijeva vode došlo zbog puknuća vodovodne cijevi koja predstavlja zajednički dio zgrade, već zbog puknuća vodovodne cijevi koja je bila sastavni dio posebnog dijela nekretnine u vlasništvu tuženika ( do glavne vertikale ), a čije održavanje je bila obveza i dužnost tuženika kao vlasnika posebnog dijela, to je pravilno prvostupanjski sud odbio prigovor promašene pasivne legitimacije, pa su žalbeni navodi u tom smislu neosnovani.
14. Navedeno proizlazi i iz Uredbe o održavanju zgrada ( NN 64/97 ) prema kojoj se vodovodna instalacija u posebnom dijelu nekretnine ne smatra zajedničkim dijelovima, već isključivo vlasništvom one osobe koja je vlasnik tog posebnog etažnog dijela, dok zajedničke dijelove zgrade čine, između ostalog, vodovodne instalacije od glavnog vodomjera za zgradu do odvajanja instalacije za pojedini stan ili drugi posebni dio zgrade odnosno do vodomjera u stanu ili drugom posebnom dijelu zgrade.
15. Nadalje kako je do materijalne štete osiguranika tužitelja došlo zbog izljeva vode uslijed puknuća vodovodne cijevi iz tuženikovog posebnog dijela nekretnine, a o kojoj vodovodnoj cijevi se tuženik bio dužan brinuti i održavati na način da drugim suvlasnicima ili trećim osobama ne nastane šteta u smislu odredbe čl. 80. st. 1. Zakona o valsništvu i drugim stavrnim pravima ( NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, pročišćeni tekst i 94/17 ), to postoji njegova odgovornost za naknadom štete zbog propusta u održavanju, odnosno neizvršavanja navedene obveze jer je taj propust ( štetna radnja ) u uzročno –posljedičnoj vezi sa nastalom štetom osiguraniku tuženika.
16. Stoga u konkretnom slučaju postoji odgovornost tuženika za naknadom štete temeljem odredbe čl. 1045. i čl. 1046. ZOO-a, pa su žalbeni navodi i u tom smislu neosnovani.
17. Obzirom na navedeno, a kako je tužitelj nesporno svom osiguraniku kao oštećeniku isplatio utuženi iznos, to mu je tuženik kao osoba odgovorna za štetu temeljem odredbe čl. 963. ZOO-a taj iznos isplaćene naknade iz osiguranja, dužan nadoknaditi.
18. Također je pravilna i odluka prvostupanjskog suda o naknadi parničnog troška primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a. Pri tom valja istaknuti da iz sadržaja žalbe ne proizlazi na koje se konkretno parnične troškove i iz kojeg razloga upire žalbom, a ovaj sud temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a ne pazi po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.
19. Obzirom na navedeno, a primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP -a odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Rijeci, 28. travnja 2026.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Ksenija Dimec
