REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Vukovarska cesta 31

Poslovni broj: Us I-326/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Blanki Sajter, uz sudjelovanje zapisničarke Anice Žigmundić, u upravnom sporu tužitelja GARAC d.o.o. iz [adresa], OIB: 84944508064, kojega zastupa opunomoćenik Mladen Jurić, odvjetnik u Osijeku, Stjepana Radića 10, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Osijek, Hrvatske Republike 21, OIB: 33706439962, kojeg zastupa službena osoba PDŠ, uz sudjelovanje zainteresirane osobe PD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi neprijavljenog rada, 28. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Osijek, KLASA: UP/I-116-01/25-02/153, URBROJ: 443-02-01-25-01 od 27. ožujka 2025.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove upravnog spora u iznosu od 2.500,00 (dvije tisuće i petsto) eura, u roku od 60 dana, računajući od dostave pravomoćne odluke o troškovima spora.

i

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe u ovom upravnom sporu.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-116-01/25-02/153, URBROJ: 443-02-01-25-01 od 27. ožujka 2025. u točki 1. izreke nalaže se poslodavcu GARAC d.o.o. za trgovinu, transport, ugostiteljstvo i usluge sa sjedištem u [adresa], OlB: 84944508064 da Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za radnika PD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], podnese prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje, na puno radno vrijeme, počevši od 13. ožujka 2025. koji je zapisnikom KLASA: UP/I-116-01/25-02/1403, URBROJ: 443-02-01-25-05, od 27. ožujka 2025. utvrđen kao početak njegova rada za poslodavca. Točkom 2. izreke osporavanog rješenja nalaže se poslodavcu da uplati iznos od 2.650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika iz točke 1. ovog rješenja (odnosno ukupni iznos od 2.650,00 eura) u korist specificiranog računa Državnog proračuna Republike Hrvatske. Prema točki 3. izreke osporavanog rješenja, poslodavac je nalog iz točke 1. i 2. ovog rješenja dužan izvršiti u roku od tri dana od dana dostave rješenja. Ukoliko poslodavac u roku iz točke 3. ne izvrši nalog iz točke 2. ovog rješenja, provest će se ovrha radi naplate novčanog iznosa od 2.650,00 eura (točka 4. izreke osporavanog rješenja).

2. Tužitelj prije svega predlaže da Sud odredi odgodni učinak tužbe navodeći da je osporavano rješenje doneseno bez ikakvog temelja, to jest, protivno dokazima koji su prikupljeni tijekom inspekcijskog nadzora. Ističe kako u spisu nema nikakvog temelja za zaključak da je PD radnik tužitelja. Pojašnjava da se radi o osobi koja je umirovljenik i koja je zamolila direktora da s opožarenog objekta za sebe prikupi željezni otpad (koji je kasnije prodao te novac zadržao za sebe), te mu je direktor tužitelja to i dopustio. Nadalje, da se radi o umirovljeniku koji će zbog činjenice da ga se prijavljuje kao radnika kod trgovačkog društva kod kojeg de facto niti radi niti je ikada radio izgubiti prava iz mirovinskog sustava tj. ostati bez prihoda. S druge strane, navodi da će tužitelj, nakon što mu je u velikom požaru uništen gotovo cjelokupan izvor prihoda (skladišta na zaobilaznici), biti prisiljen plaćati kazne te prijavljivati osobu za koju se ni u kojem smislu ne može smatrati da je njegov radnik niti je između njih ikada postojao bilo kakav odnos koji bi ukazivao na postojanje ugovora o radu.

2.1. Dalje navodi kako je direktor tužitelja ZD **.**.2025. (ujutro), po pozivu više inspektorice rada, pristupio u prostorije inspektorata radi potpisa zapisnika i preuzimanja istog, a koji je sastavljen povodom nadzora koji je proveden 13. ožujka 2025. kada je u svojstvu direktora i osobe ovlaštene za zastupanje tužitelja dao iskaz višoj inspektorici, ali nije bio nazočan prilikom njegovog pisanja. U vezi toga navodi da je direktor tužitelja najprije došao u 7.30 sati za kada je pozvan kada mu je rečeno da zapisnik nije gotov, da ode i vrati se za sat vremena. Tvrdi da ga je nakon četrdesetak minuta inspektorica zvala da dođe i rekla da je zapisnik gotov. Zatim ističe kako mu je po dolasku u prostorije dan zapisnik na potpis koji je sačinjen na 5 stranica i koji nije čitao nakon što mu je inspektorica na pitanje da li je navedeno ono što je on rekao u iskazu odgovorila potvrdno. Dakle, naglašava da je potpisao zapisnik pretpostavljajući da je iskaz koji je dao 13. ožujka 2025. korišten kao podloga za sastavljanje zapisnika, no da to očigledno nije slučaj. Navodi da je tek (kasnije) 27. ožujka 2025. direktor tužitelja pročitao zapisnik i shvatio da mu je dan na potpis zapisnik u kojem je konstatirano kako je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da je PD **.**.2025. radio na poslovima iskopa i rezanja željeza odnosno željeznih šipki na privremenom gradilištu te da je navedene poslove imenovani radnik obavljao sredstvima poslodavca, u ime i za račun poslodavca i po nalogu poslodavca.

2.2. Tužitelj dalje u tužbi ističe da je iz iskaza koji je direktor tužitelja dao 13. ožujka 2025. jasno da je kao direktor tužitelja dozvolio PD na njegov upit da za sebe i u svoj račun uzme željezni otpad nastao uslijed požara koji je uništio zgrade u vlasništvu trgovačkog društva. Dakle, da je jasno rečeno i u zapisniku konstatirano da je PD zatražio dozvolu da sebi prikupi željezni otpad te ga kasnije proda. Isto tako, smatra jasnim kako pri tome PD niti je te poslove obavljao u ime i za račun poslodavca niti mu je bilo tko iz Garac d.o.o. mogao bilo što naložiti tom prilikom. Pojašnjava kako iz iskaza direktora tužitelja proizlazi da je PD samostalno dolazio i odlazio na zgarište te mu prilikom uzimanja željeznog otpada nikad nitko nije nešto naredio, već da je to radio isključivo na svoju inicijativu. Napominje kako je jedini uvjet bio da dolazi kada na gradilištu ima radnika jer bi u suprotnom moglo biti problema sa zvanjem policije i slično. Zaključuje da iz iskaza direktora tužitelja jasno proizlazi da je PD umirovljenik te da on ni na koji način nije radnik niti ga na bilo koji način tužitelj kontrolira, kao i da u odnosu prema PD nema niti jednog segmenta koji bi upućivao na postojanje radnog odnosa.

2.3. Nadalje, ističe kako je u zapisniku konstatirano da je PD u statusu nezaposlene osobe, iako se po saznanjima koje je imao direktor tužitelja radi o umirovljeniku, što je prenio inspektorici, a ona konstatirala u zapisniku o ispitivanju. Napominje da u privitku tužbe dostavlja rješenje HZMO-a od 17. kolovoza 2015. kojim je PD, branitelju iz Domovinskog rata i 30% HRVI utvrđeno pravo na svotu mirovine od 5.192,00 kn mjesečno, kao i sliku iskaznice HRVI te potvrde o prodaji metalnog otpada kojeg je skupio na zgarištu zgrade tužitelja i prodao. Smatra kako je iz navedenih dokumenta jasno kako se radi o osobi koja nije u stanju biti u radnom odnosu u smislu Zakona o radu („Narodne novine“ br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23., 64/23.) te da je po svom nahođenju i inicijativi i za svoj račun prikupljao otpad te ga prodavao za svoj račun. Smatra da za zaključak koji je naveden u zapisniku od 27. ožujka 2025. u točki III. podtočki. 1. pasusu 2. nema nikakvog temelja u provedenom inspekcijskom nadzoru te da nije jasno na temelju čega je tuženik utvrdio da je PD u radnom odnosu , to jest, da je obavljao poslove po nalogu, za korist i račun tužitelja. Dodaje da takav zaključak ne proizlazi niti iz jednog dokaza na koji se inspektorica poziva u zapisniku.

2.4. Zaključuje kako je tuženik bez osnove utvrdio da je PD obavljao poslove za tužitelja koji imaju obilježja radnog odnosa. Pojašnjava kako je za postojanje radnog odnosa potrebno da izvršavanje poslova ima obilježja stalnosti, da radnik posao obavlja nesamostalno i po uputama, u ime i za račun poslodavca, te da mu poslodavac isplaćuje naknadu za rad, pri čemu ništa od toga ne postoji u dokazima koje je prikupio tuženik u provedenom postupku nadzora. Predlaže da Sud izvede dokaze saslušanjem zakonskog zastupnika tužitelja ZD i saslušanjem inspektorice rada PDŠ. Slijedom navedenog predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika uz naknadu troška upravnog spora tužitelju.

3. U odgovoru na tužbu tuženik ističe da je inspektorica rada tuženika obavila inspekcijski nadzor kod poslodavca 13. ožujka 2025. u 10:30 sati na lokaciji privremenog gradilišta [adresa] u [adresa], gdje je neposrednim opažanjem inspektorice rada zatečen radnik poslodavca (ovdje tužitelja), PD (rođen **.**.1968.) na obavljanju poslova iskopa i rezanja željeza odnosno željeznih šipki. Ističe kako imenovani radnik na zahtjev inspektorice rada nije predao identifikacijsku ispravu, već da je samo dao podatak o datumu rođenja. Nadalje, da je na upit inspektorice rada imenovani izjavio da ga je za posao angažirao direktor ZD, a da se potom u 10:35 sati samovoljno udaljio s privremenog gradilišta u nepoznatom pravcu te da se na zahtjev inspektorice rada nije vratio. Naglašava da je istom prilikom na gradilištu neposredno od strane inspektorice rada zatečen radnik tužitelja RD u obavljanju poslova uklanjanja šute i žica armature, odnosno vrlo sličnim, ako ne i istim poslovima kao i PD. Upućuje na to da je (prema izjavi ZD) PD dobio njegovo dopuštenje da si uzme željezni otpad, ali da je jednako tako i izjavio da je toga jutra PD započeo s poslovima čišćenja u 9:00 sati.

3.1. Dalje navodi da je 27. ožujka 2025. sastavljen zapisnik s utvrđenim činjeničnim stanjem KLASA: 116-02/25-01/1403, URBROJ: 443-02-01-25-05 koji je ovlaštena osoba za zastupanje ZD potpisao i to svih 5 stanica zapisnika. Zatim, navodi da je ZD u smislu odredbi članka 30 i članka 52. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ br. 47/09., 110/21. - dalje ZUP) pruženo pravo na sudjelovanje u svim fazama postupka kao i pravo na izjašnjavanje o svim činjenicama i okolnostima koje su utvrđene od strane inspektora. Nadalje, da je po istome imenovani izjavio: „Razumio sam navedeno upozorenje te mogu izjaviti da mi za davanje izjave koja slijedi nije potrebna prisutnost branitelja. Nemam primjedbi na utvrđeno činjenično stanje. Ja sam osoba za zastupanje trgovačkog društva i odgovorna osoba u trgovačkom društvu za počinjenje nepravilnosti. Izjavu sam pročitao, razumio te nemam prigovora na zapisano“, što je i vlastoručno potpisao. Ističe da ZD nije stavio nikakvu primjedbu.

3.2. Smatra da su u potpunosti irelevantni navodi vezani uz prisutnost direktora prilikom sastavljanja zapisnika, njegove pretpostavke te vrijeme čitanja zapisnika kao i druge okolnosti koje navodi tužitelj vezano uz predmetni zapisnik jer je zapisnik sastavljen na način propisan zakonom. Ističe kako se tužbeni navod da PD nije u stanju biti u radnom odnosu kao i činjenicu da je PD umirovljenik – branitelj iz Domovinskog rata i 30% P s utvrđenom mirovinom osporava činjenicom da P koji je invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ostvario prema zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja može raditi uz invalidsku mirovinu čak na puno radno vrijeme uz smanjenje mirovine od 1. siječnja 2019., dok od 1. siječnja 2024., može raditi i na pola radnog vremena bez smanjenja mirovine. Dodaje da P može raditi uz invalidsku mirovinu manje od 3,5 sata dnevno bez da se mirovina smanjuje ili obustavlja ako ima invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ostvarenu prema posebnom zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja. Tuženik tvrdi da nije dobio na uvid dokaz na koji se poziva tužitelj uz tužbu odnosno rješenje HZMO od 17. kolovoza 2015. Također smatra da činjenica da je PD predao metalni otpad trgovačkom društvu Kairos nije relevantna za rješavanje upravne stvari iz razloga što metalni otpad koji je predan nema oznaka o lokaciji, odnosno prethodnom vlasništvu ili gdje je prethodno bilo korišteno pa time niti da je to metalni otpad sa privremenog gradilišta gdje je zatečen 13. ožujka 2025. u poslovima iskopa željeza odnosno željeznih šipki. Tuženik smatra da je u potpunosti postupljeno prema načelima upravnog postupka, a posebice načelu utvrđivanja materijalne istine kao i načelu samostalnosti slobodne ocjene dokaza. Predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan.

4. Sud je u ovom sporu održao raspravu 31. ožujka 2026. kako bi strankama u skladu s člankom 6. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ br. 36/24.- dalje: ZUS), prije donošenja presude, bila pružena mogućnost izjasniti se o navodima protivne stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora. Rasprava je održana u prisutnosti opunomoćenika tužitelja ID i zainteresirane osobe, a rasprava je održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, primjenom odredbe članka 91. stavka 3. ZUS-a.

4.1. Opunomoćenik tužitelja na raspravi je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti, kao i kod predloženih dokaza, te je zatražio naknadu troškova upravnog spora prema troškovniku kojeg je priložio u spis.

4.2. Zainteresirana osoba na raspravi je izjavila da se protivi navodima tuženika, odnosno da se pridružuje navodima tužitelja. Zainteresirana osoba navela je da živi u [adresa], to jest u neposrednoj blizini sjedišta tužitelja, te da je nakon požara u kojemu je stradao objekt tužitelja stupio u kontakt sa zakonskim zastupnikom tužitelja i upitao za mogućnost prikupljanja sekundarnog otpada (što su obavljale i druge osobe). Dalje je izjavila da je zakonski zastupnik tužitelja odobrio zainteresiranoj osobi pristup požarištu, ali isključivo tijekom radnog vremena jer je ulaz i izlaz s objekta bio čuvan od strane policije. Zainteresirana osoba navela je da je otpad prikupljala u dva navrata, da je koristila vlastiti alat, prikupljala zatečene cijevi, armaturu, lim te da je radila bez uputa tužitelja na način da bi samo prijavi la svoj dolazak. Nadalje, izjavila je da je prikupljeni sekundarni otpad prodavala na otkup tvrtkama Kairos, Zec i Auto sjena. Istaknula je da za navedene radnje nije bila plaćena od strane tužitelja niti bilo koje druge osobe te istaknula da je u invalidskoj mirovini od 13. prosinca 2005., na temelju opće nesposobnosti za rad, primjenom Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Također, istaknula je da joj tužitelj nije nudio zasnivanje radnog odnosa niti je isti tražio.

4.3. Na raspravi je Sud primjenom odredbe članka 93. stavak 2. ZUS-a odbio kao nepotrebne za rješavanje ove upravne stvari dokazne prijedloge za saslušanje zakonskog zastupnika tužitelja ZD i saslušanje inspektorice rada PDŠ. Sud prvenstveno navodi kako je tužitelj ostvario mogućnost izjašnjavanja u tužbi, a saslušavanje direktora tužitelja na okolnosti već iznesene u tužbi ocijenjeno je kao nepotrebno. Također, saslušavanje inspektorice rada PDŠ na okolnosti koje su razvidne iz materijalne dokumentacije u spisu Sud je ocijenio nepotrebnim. Naime, izvođenje navedenih dokaznih prijedloga bilo bi u suprotnosti s načelom učinkovitosti iz članka 8. ZUS-a jer bi se tako odugovlačio spor uz stvaranje nepotrebnih troškova, pa ih je valjalo odbiti.

5. Tijekom dokaznoga postupka Sud je izvršio uvid u spis, spis tuženika te u sve isprave koje prileže istima.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, a sukladno odredbi iz članka 114. stavka 3. ZUS-a, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

7. Iz dokumentacije u spisu upravnog postupka proizlazi da je tuženik 13. ožujka 2025. sastavio Zapisnik KLASA: UP/I-116-02/25-01/1403, URBROJ: 443-02-01-25-02 (dalje: Zapisnik I) o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja tužitelja, sastavljen na lokaciji privremenog gradilišta [adresa] u [adresa]. Predmet nadzora bila je primjena zakona i drugih propisa koji uređuju odnose između poslodavca i radnika. ZD, direktor tužitelja, bio je nazočan prilikom provođenja inspekcijskog nadzora.

8. Iz Zapisnika I proizlazi da je prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora neposrednim opažanjem inspektorice rada u 10:30 sati zatečen radnik PD kako obavlja posao iskopa i rezanja željeza odnosno željeznih šipki. Nadalje, da je na upit inspektorice rada imenovani izjavio da ga je za posao angažirao direktor ZD. Na Zapisnik I konstatirano je da PD na zahtjev inspektorice rada nije predao identifikacijsku ispravu jer je izjavio da nema uz sebe osobnu iskaznicu niti bilo kakav drugi dokument, dok je od podataka PD jedino dao podatak o datumu rođenja **.**.1968. PD se potom samovoljno udaljio s privremenog gradilišta u nepoznatom pravcu u 10:35 sati, te se na zahtjev inspektorice rada nije vratio. Također je konstatirano na Zapisnik I da direktor trgovačkog društva ZD ne može stupiti u kontakt s PD iz razloga što se ne javlja na telefon, a nije mu poznato niti gdje se trenutno nalazi.

9. Prema Zapisniku I, na privremenom gradilištu zatečeni su radnici ĐD (sin direktora ZD) i RD kojima je utvrđen identitet uvidom u osobne iskaznice, te je po uvidu u službene evidencije HZMO-a utvrđeno da imenovani radnici ostvaruju status osiguranika istoga tijela po zasnovanom radnom odnosu kod poslodavca GARAC d.o.o. Osijek.

9.1. Tom prigodom saslušan je radnik RD, zatečen u obavljanju poslova čišćenja gradilišta (uklanjanja šute i žica armature). Nakon što je propisno upozoren, izjavio je da je kod tužitelja zasnovao radni odnos 2014. i da kod poslodavca obavlja poslove radnika na održavanju na lokaciji u [adresa]. Izjavio je i da je ugovor o radu sklopio u pisanom obliku na neodređeno vrijeme, kao i da je prijavljen tijelima HZMO-a i HZZO-a na puno radno vrijeme 40 sati tjedno. Napomenuo je da osim njega tog dana na lokaciji u [adresa] radio ĐD (sin direktora trgovačkog društva). Na upit je izjavio da mu je poznato da je 13. ožujka 2025. na gradilištu bio i PD koji je došao ujutro , ali da nije obraćao pažnju u koliko sati. Također je izjavio kako mu nije poznato da li je dolazio ranijih dana, kao i da ne može točno reći što je radio. RD je istaknuo da obavlja poslove čišćenja gradilišta iza požara koji se dogodio prije nekog vremena te priprema gradilište za dizanje hale na drugoj strani radilišta . Na Zapisniku I je konstatirano da je RD izjavu pročitao, razumio, da nema primjedbi te da će izjavu u znak suglasnosti i potpisati (potpisi vidljivi na Zapisniku I).

10. Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora 13. ožujka 2025. pristupilo se saslušanju odgovorne osobe ZD, direktora - osobe ovlaštene za zastupanje trgovačkog društva GARAC d.o.o. Iz Zapisnika I razvidno je kako je ZD, nakon što je upoznat s upozorenjima, bio suglasan dati izjavu, uz napomenu da mu za to nije bila potrebna prisutnost branitelja.

10.1. ZD izjavio je da je jedini član uprave trgovačkog društva GARAC d.o.o., koje se bavi se djelatnošću najma poslovnih prostora kao i izvođenjem građevinskih radova. Izjavio je i da je u trgovačkom društvu odgovorna osoba za prijam radnika u radni odnos, sklapanje ugovora o radu te izvršavanje prijava tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Dalje je izjavio kako u predmetnom trgovačkom društvu ostvaruje prava iz radnoga odnosa i da su za njega izvršene prijave tijelima obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Pojasnio je kako trgovačko društvo brojeći njega zapošljava ukupno 7 radnika na temelju sklopljenih ugovora o radu za koje radnike su izvršene prijave tijelima obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

10.2. Vezano uz rad radnika PD zatečenog na poslovima čišćenja odnosno oslobađanja željeznog otpada iz temelja prijašnje zgrade koja je stradala u požaru izjavio je da je PD pitao ima li na zgarištu željeznog otpada koje bi on zbrinuo tako što bi ga skupljajući odnio na otkupno mjesto, što mu je ZD dozvolio. Dalje izjavljuje da je zainteresiranoj osobi rečeno da može doći samo u vremenu kada se radi na gradilištu odnosno kada radnici ondje, ali da je točno vrijeme dolaska bilo prepušteno zainteresiranoj osobi. Također je izjavio kako nije plaćao zainteresiranoj osobi za taj rad, odnosno da je zainteresiran osoba ostvarivala zaradu na temelju otkupa željeza. Nadalje, izjavio je kako mu je poznato da je PD u statusu umirovljenika i da ima status ratnog vojnog invalida, na temelju čega pretpostavlja da ostvaruje mirovinu. Dodao je kako je istina da i njegovi radnici rade posao raščišćavanja gradilišta odnosno prijašnjeg zgarišta kao što su 13. ožujka 2025. zatečeni radnici RD i ĐD, obojica zaposleni u njegovom trovačkom društvu. Naglasio je da je **.**.2025. PD došao na gradilište od 09:00 sati kada je počeo s obavljanjem čišćenja.

10.3. U danoj izjavi ZD je naglasio da sa PD nije 13. ožujka 2025. sklopio ugovor o radu u pisanom obliku niti da mu je prije početka rada 13. ožujka 2025. do 09:00 sati izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. Također, da PD nije prijavio nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja prije početka rada 13. ožujka 2025. do 09:00 sati, a da to nije učinio niti do trenutka davanja ove izjave. Naveo je kako mu ništa od podataka vezanih uz PD nije poznato, a da zna samo da živi na [adresa]. Na upit je izjavio kako nije u mogućnosti dati broj telefona PD iz razloga što nema njegov pristanak za to. Na Zapisnik I konstatirano je da je ZD izjavu pročitao, razumio, da primjedbi nema te da će izjavu u znak suglasnosti i potpisati (potpisi vidljivi na Zapisniku I).

11. Tuženik je 27. ožujka 2025. sastavio Zapisnik KLASA: 116-02/25-01/1403, URBROJ: 443-02-01-25-5 (dalje: Zapisnik II) o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja tužitelja, sastavljen u poslovnim prostorijama tuženika.

11.1. Prema sadržaju Zapisnika II, inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da je kod tužitelja 13. ožujka 2025. u 09:00 sati na poslovima iskopa i rezanja željeza odnosno željeznih šipki na privremenom gradilištu GARCOS u [adresa] započeo s radom radnik PD, koji je navedene poslove obavljao sa sredstvima poslodavca, u ime i za račun poslodavca i po nalogu poslodavca. Također je utvrđeno da poslodavac nije s radnikom PD **.**.2025. prije početka njegova rada u 09:00 sati sklopio ugovor o radu u pisanom obliku, niti mu je 13. ožujka 2025. prije početka rada u 09:00 sati izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.

11.2. Nadalje, inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da poslodavac nije prijavio podatke o početku osiguranja za osiguranika radnika PD nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, dakle najkasnije 13. ožujka. 2025. prije njegova početka rada s prvim danom početka rada. Isto tako, utvrđeno je da poslodavac Hrvatskom zavodu zdravstveno osiguranje nije dostavio prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje za radnika PD u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe.

11.3. Iz Zapisnika II proizlazi da je prisutni ZD izjavio da razumije navedeno upozorenje, te da može izjaviti da mu za davanje izjave koja slijedi nije potrebna prisutnost branitelja. Tako je izjavio da nema primjedbi na utvrđeno činjenično stanje, da je on osoba ovlaštena za zastupanje trgovačkog društva i odgovorna osoba u trgovačkom društvu za počinjene nepravilnosti. Na Zapisnik II je konstatirano da je ZD izjavu pročitao, razumio te da nema prigovora na zapisano (iz Zapisnika II vidljiv i potpis ZD).

12. Tužitelj je uz tužbu dostavio iskaznicu hrvatskog ratnog vojnog invalida Domovinskog rata (broj 00301468) koja glasi na ime PD, datumom izdavanja 13. srpnja 2012. i stupnjem invalidnosti IX/30%.

13. Dodatno, tužitelj je uz tužbu dostavio i rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Osijeku, KLASA: UP/I 141 -02/15- 02/03450746375, URBROJ: 341-12-05/3-15-0050539 od 17. kolovoza 2015. prema kojemu hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, ovdje zainteresiranoj osobi, korisniku invalidske mirovine, svota mirovine na dan 30. lipnja 2015. iznosi 5.192,86 kn mjesečno, dok dio mirovine ostvaren prema posebnom propisu iz mirovinskog osiguranja na dan 30. lipnja 2015. iznosi 5.012,43 kn, a dio mirovine ostvaren na temelju staža osiguranja na dan 30. lipnja 2015. iznosi 180,43 kn . Prema navedenom rješenju, ukupna svota mirovine od 1. srpnja 2015. i dalje iznosi 5.192,86 kn mjesečno.

14. Iz dostavljene potvrde trgovačkog društva KAIROS d.o.o. o otkupu metalnog otpada, od 17. ožujka 2025., razvidno je da je u istoj kao prodavatelj otpada naveden PD, a da je pod vrstom robe, kol. cijeni i iznosu naveden otpadni bakar 3. kl. 300, 5,75, 1725,00.

15. Sukladno odredbi članka 3. stavka 1. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada ("Narodne novine" br. 151/22.), neprijavljeni rad definira se u užem i širem smislu. Prema stavku 2. istoga članka neprijavljeni rad u užem smislu je rad koji s obzirom na narav i vrstu rada i ovlasti poslodavca ima obilježje radnog odnosa, a nije zakonito ugovoren ili nema valjanu pravnu osnovu odnosno za koji nije uspostavljena odgovarajuća prijava na obvezna osiguranja u skladu s posebnim propisima te u smislu ovoga Zakona obuhvaća sljedeće pojavne oblike: 1. obavljanje rada bez prijave na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, s prvim danom početka rada odnosno na odgovarajuće radno vrijeme ili 2. obavljanje rada bez sklopljenog ugovora o radu u pisanom obliku ili bez pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu ili 3. obavljanje rada na temelju drugih sklopljenih obvezno pravnih ugovora između poslodavca i fizičke osobe kada takav rad s obzirom na svoju narav i vrstu te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos ili 4. zapošljavanje državljanina treće zemlje protivno odredbama propisa kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja. Sukladno stavku 4. toga članka, neprijavljeni rad je zabranjen.

16. Nadležni inspektor će u roku od osam dana od dana utvrđenja postojanja neprijavljenog rada iz članka 3. stavka 2. točke 1. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada rješenjem naložiti poslodavcu podnošenje prijave na obvezno mirovinsko osiguranje počevši od dana koji je zapisnikom utvrđen kao početak rada radnika odnosno koji je u skladu s člankom 6. ovoga Zakona pretpostavljeni dan početka rada i uplatu iznosa od 2650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, sukladno naputku o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba (članak 7. stavak 2. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada).

17. Slijedom svega iznesenog, među strankama nije sporno da tužitelj sa PD, koji je prema Zapisniku I prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora na lokaciji privremenog gradilišta [adresa] u [adresa], neposrednim opažanjem inspektorice rada u 10:30 sati zatečen kako obavlja posao iskopa i rezanja željeza odnosno željeznih šipki, nije 13. ožujka 2025. prije početka njegova rada u 09:00 sati sklopio ugovor o radu u pisanom obliku, niti mu je 13. ožujka 2025. prije početka rada u 09:00 sati izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. Također nije sporno da poslodavac nije prijavio podatke o početku osiguranja za PD nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, dakle najkasnije 13. ožujka. 2025. prije njegova početka rada s prvim danom početka rada. Isto tako, da poslodavac Hrvatskom zavodu zdravstveno osiguranje nije dostavio prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje za PD u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe. Međutim, sporno je među strankama predstavlja li u konkretnom slučaju, kako se u osporavanom rješenju navodi, povremeni iskop i rezanje željeza odnosno željeznih šipki (sa zgarišta) neprijavljeni rad.

18. U vezi toga ističe se kako je iz Zapisnika I vidljivo da je vezano uz rad PD direktor tužitelja ZD izjavio da se PD obratio zakonskom zastupniku tužitelja s upitom ima li željeznog otpada koje bi on zbrinuo tako što bi ga skupljajući odnio na otkupno mjesto, što mu je isti dozvolio. Dalje je izjavio kako mu je rekao da može doći samo u vremenu kada se radi na gradilištu odnosno kada su oni ovdje, ali da je točno vrijeme dolaska prepustio njemu da odluči. Također je izjavio kako ga nije plaćao za taj rad, odnosno da je on poslije otkupa željeza imao zaradu.

18.1. U prilog tome ističe se kako je iz dostavljene potvrde trgovačkog društva KAIROS d.o.o. o otkupu metalnog otpada od 17. ožujka 2025. razvidno da je u istoj kao prodavatelj otpada naveden PD, a da je pod vrstom robe, kol. cijeni i iznosu naveden otpadni bakar 3. kl. 300, 5,75, 1725,00. U pogledu navedenog, PD je na raspravi održanoj pred ovim Sudom 31. ožujka 2026. izjavio da je prikupljeni sekundarni otpad prodavao na otkup tvrtkama Kairos, Zec i Auto sjena.

19. Dodatno, PD je na raspravi održanoj pred ovim Sudom 31. ožujka 2026. izjavio da je nakon požara u kojemu je stradao objekt tužitelja stupio u kontakt sa zakonskim zastupnikom tužitelja i upitao za mogućnost prikupljanja sekundarnog otpada (što su obavljale i druge osobe), da je zakonski zastupnik tužitelja odobrio pristup požarištu, ali isključivo tijekom radnog vremena jer je ulaz i izlaz s objekta bio čuvan od strane policije. Također je pojasnio da je otpad prikupljao u dva navrata, da je koristio vlastiti alat, prikupljao zatečene cijevi, armaturu, lim te da je radio bez uputa tužitelja na način da bi samo prijavio svoj dolazak. Istaknuo je i da za navedene radnje nije bio plaćen od strane tužitelja niti bilo koje druge osobe te istaknuo da je u invalidskoj mirovini od 13. prosinca 2005., na temelju opće nesposobnosti za rad. Uz to je istaknuo da mu tužitelj nije nudio zasnivanje radnog odnosa niti je isti tražio.

20. Sve ovo dovodi u sumnju pravilnost utvrđenja u provedenom inspekcijskom nadzoru. Sud zaključuje kako nije dokazano da bi se u konkretnom slučaju radilo o radu koji s obzirom na narav i vrstu rada i ovlasti poslodavca ima obilježje radnog odnosa. Konkretno, u pogledu ovlasti poslodavca, nije dokazano da je PD obavljao rad u ime i za račun poslodavca i po nalogu poslodavca. To stoga što je Sud ocijenio vjerodostojnim izjave ZD dane na Zapisnik I i izjavu PD danu na raspravi 31. ožujka 2026. iz kojih ne proizlazi postojanje namjere zasnivanja radnog odnosa, nego da u konkretnom slučaju bilo riječ o zamolbi za zbrinjavanje otpada koje bi PD odnio na otkupno mjesto , od čega je PD imao zaradu, dok plaću za predmetni rad nije dobivao. Sud je stoga ocijenio vjerodostojnim navode PD da je otpad prikupljao u dva navrata, da je koristio vlastiti alat, prikupljao zatečene cijevi, armaturu, lim te da je radio bez uputa tužitelja na način da bi samo prijavio svoj dolazak.

20.1. Uz to, životno je i logično da je PD bilo omogućeno dolaženje samo u vremenu kada se radi na gradilištu odnosno kada su tamo zaposleni radnici jer je po izjavi PD ulaz i izlaz s objekta bio čuvan od strane policije , a što tuženik nije osporio, pri čemu je ZD izjavio da je točno vrijeme dolaska (kao i količinu skupljenog materijala i/ili trajanje rada) prepustio odluci PD. Takav dogovor po shvaćanju Suda ne predstavlja eventualno ugovoreno radno vrijeme.

21. Dakle, irelevantno je što ne postoji sklopljen ugovor o radu i što nije izdana pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu, kao i to da PD nije prijavljen u propisanim rokovima na nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja i na obvezno zdravstveno osiguranje, iz razloga što u konkretnom slučaju nije dokazano da bi predmetni rad uopće bio rad koji s obzirom na narav i vrstu rada i ovlasti poslodavca ima obilježje radnog odnosa.

22. Primjenjujući prethodno citirane odredbe, tuženik je mehaničkim i doslovnim tumačenjem zakonskih odredbi, bez uvažavanja konkretnih okolnosti slučaja, donio pogrešni zaključak o postojanju neprijavljenog rada.

23. Stoga je Sud osporavano rješenje tuženika ocijenio nezakonitim i odlučio kao u točki I. izreke presude u skladu s odredbom članka 117. stavka 1. ZUS -a, čime se ova upravna stvar smatra riješenom.

24. U pogledu zatraženih troškova upravnog spora od strane tužitelja, Sud je donio odluku primjenom odredbi članka 147. ZUS-a. Tužitelj je u cijelosti uspio u ovom upravnom sporu, stoga mu pripadaju i (opravdani) troškovi spora.

24.1. S obzirom na to da se vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom, to se sukladno Tbr. 27. točki 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, br. 138/23., 107/25. - dalje: Tarifa) i sukladno postavljenom zahtjevu priznaje nagrada od 500 bodova za sastavljanje tužbe i 500 bodova za zastupanje na raspravi održanoj 31. ožujka 2026. prema Tbr. 27. točki 2. Tarife, što iznosi ukupno 1000 bodova, te primjenom 54. Tarife, uz Tbr. 46. Tarife (iznos PDV-a), trošak upravnog spora sveukupno iznosi 2500,00 eura. Slijedom iznijetog, u pogledu troškova Sud je donio odluku kao u točki II. izreke presude.

25. Uzimajući u obzir da je Sud zaključio kako je osporavano rješenje tuženika nezakonito, čime je odlučeno o meritumu spora, određivanje odgodnog učinka tužbe bilo bi bespredmetno. Stoga je Sud odbio prijedlog za određivanje odgodnog učinka tužbe i odlučio na temelju članka 42. stavka 4. ZUS-a.

U Osijeku 28. travnja 2026.

Sutkinja

Blanka Sajter

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

Protiv rješenja o odgodnom učinku dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude (članak 42. stavak 5. ZUS-a). Žalba protiv rješenja o odgodnom učinku ne odgađa izvršenje rješenja (članak 128. stavak 3. ZUS-a).

DNA:

1. Tužitelju, po opunomoćeniku

2. Tuženiku

3. Zainteresiranoj osobi