Republika Hrvatska

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Zaboku

Zabok, Matije Gupca 22

Poslovni broj P-9/2026.-32.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sutkinji Karolini Balen, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, kojeg zastupa punomoćnica MT, diplomirana pravnica, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 , kojeg zastupa punomoćnica Iva Markotić Bagarić i dr. odvjetnici u Odvjetničkom društvu Hanžeković i partneri iz Zagreba, radi isplate, nakon 8. travnja 2026. zaključene javne glavne rasprave u nazočnosti punomoćnice tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika ĐT, odvjetničkog vježbenika u Zagrebu, na ročištu za objavu i uručenje presude 28. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Croatia osiguranju d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 isplatiti tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623 iznos od 3.867,08 EUR (ranije 29.136,56 kn) s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 1. kolovoza 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a sve do isplate te nadoknaditi parnične troškove, sve u roku 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.050,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude 28. travnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, a u preostalom dijelu se zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi naveo da je osiguranik tužitelja GT smrtno stradao u prometnoj nezgodi dana 22. siječnja 1981., kao suvozač u osobnom automobilu reg. oznake [registarska oznaka], osiguranom kod tuženika, kojim je upravljao TT. Odgovornost osiguranika tuženika proizlazi iz pravomoćne presude Okružnog suda u Zagrebu, posl.br. K-293/81 od 2. veljače 1982. Iza pok. GT priznato je pravo na obiteljsku mirovinu čijom isplatom tužitelj trpi štetu. Tuženik je svoju obvezu uredno izvršavao zaključno do 30. listopada 2009. postupajući po odštetnim zahtjevima tužitelja, a po istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, ali za različita razdoblja naknade štete vođeni su sudski postupci pred Trgovačkim sudom u Zagrebu i pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu. Daljnjom isplatom predmetne mirovine tužitelj trpi štetu koja u razdoblju od 1. srpnja 2020. do 30. lipnja 2022. na ime mirovine iznosi 38.848,74 kn, a u skladu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju tužitelj ima pravo potraživati štetu u punom iznosu.

1.1. Obzirom na pravomoćno utvrđenu suodgovornost od 75% na strani osiguranika tuženika odnosno 25% na strani osiguranika tužitelja, to se ukupno od tuženika potražuje iznos od 29.136,56 kn.

1.2. Tužitelj se dana 14. srpnja 2022. obratio tuženiku s odštetim zahtjevom radi naknade štete koju trpi isplatom za razdoblje od 1. srpnja 2020. do 30. lipnja 2022. na ime isplaćene mirovine. Tuženik je u cijelosti otklonio odštetni zahtjev tužitelja smatrajući da je zahtjev neosnovan jer bi i korisnik mirovine i osoba iz koje se izvodi pravo na mirovinu u trenutku isplate po pretpostavljenom tijeku bili korisnici starosne mirovine.

1.3. Tužitelj je temeljem čl. 161., a u smislu čl. 164. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 157/13, 33/15, 120/16, 18/18, 115/18,102/19, 84/21 dalje: ZOMO), ustao tužbom protiv tuženika radi isplate iznosa naknade štete od 3.867,08 €/ 29.136,51 kn, sa zakonskom kamatom tekućom od dana 1. kolovoza 2022. do isplate.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu priznao pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja i suodgovornost svog osiguranika, ali je osporio osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Tuženik smatra da bi se trebale primjenjivati odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu kao specijalnog zakona iz razloga jer se tuženikov pravni položaj kao osiguratelja temelji na sklopljenom ugovoru o osiguranju od automobilskog osiguranja, a radi čega se u pravnom odnosu između tužitelja i tuženika primjenjuju odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu kao specijalnog zakona.

2.1. U odnosu na pitanje prava na naknadu štete navodi poziva se na odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu i smatra da bi tuženik bio u obvezi naknaditi isplaćene iznose obiteljske mirovine isključivo u slučaju kada bi se utvrdilo postojanje razlike između obiteljske mirovine utvrđene rješenjem tužitelja i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu i to samo u visini tako utvrđene razlike.

2.2. Podredno, tuženik je istaknuo da bi osiguranik tužitelja po redovnom tijeku stvari da nije bilo štetnog događaja (rođen **.**.1930.), ostvario pravo na starosnu mirovinu prije isplate mirovine za utuženo razdoblje (još 1995. godine). GT bi sa određenim godinama starosti ispunio uvjete za starosnu mirovinu, mirovina bi bila isplaćivana na teret tužitelja i da nije bilo štetnog događaja, te i na tu okolnost predlaže provođenje financijskog vještačenja tj. na okolnost utvrđivanja starosne mirovine koju bi u utuženom razdoblju tužitelj isplaćivao svojem osiguraniku da nije bilo štetnog događaja odnosno utvrditi razliku između isplaćene obiteljske mirovine i pretpostavljene starosne mirovine koju bi tužitelj isplaćivao da nije bilo štetnog događaja.

2.3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u kaznenu presudu poslovni broj K-293/81 od 2. veljače 1982. na str. 7 do 11 spisa, u rješenje od 6. travnja 1981. na str. 12 do 14 spisa, u obračun razmjernog iznosa obiteljske mirovine na str. 52 spisa, u doznake mirovinskih isplata odnosno primanja na str. 53 do 62 spisa, u odštetni zahtjev tužitelja na str. 63 do 64 spisa, u obavijest o primitku odštetnog zahtjeva i obavijest o neosnovanom odštetnom zahtjevu na str. 65 do 67 spisa te je proveo financijsko vještačenje po Centru za financijska vještačenja d.o.o.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, u daljnjem tekstu ZPP- a) sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

5. Nesporna je bila činjenica pasivne legitimacije, nastanka štetnog događaja i nije posebno osporena ni činjenica da je osiguranik tuženika u vrijeme štetnog događaja odgovoran za predmetni štetni događaj u 75%. Nesporna je i činjenica da utuženi iznos predstavlja ukupno isplaćene iznose obiteljske mirovine u spornom razdoblju (puni iznos isplaćenih obiteljskih mirovina), ali umanjen za 25%.

6. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva kao i mjerodavno materijalno pravo, u smislu primjenjuje li se u konkretnom slučaju kao specijalni propis Zakon o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, u daljnjem tekstu: ZOOP) ili Zakon o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, u daljnjem tekstu: ZMO).

7. Uvidom u rješenje tadašnjeg SIZ-a mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Područne službe u Zagrebu od 6. travnja 1981. (str. 12 do 14 spisa) utvrđeno je da je IT, udovici, umrlog GT i djetetu ST, priznato pravo na obiteljsku mirovinu, počevši od 22. siječnja 1981., time da im isplata mirovine pripada od 21. veljače 1981. iz sredstava SIZ-a mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, a pravo na obiteljsku mirovinu traje dok za to postoje zakonski uvjeti.

8. Prema potvrdi tužitelja, Središnja služba - Sektor za pravne, opće i poslove gospodarenja imovinom Zavoda, Odjel za pravne poslove od 13. srpnja 2022. (str. 52 spisa) utvrđeno je da je u razdoblju od 1. srpnja 2020. do zaključno 30. lipnja 2022. za korisnicu obiteljske mirovine IT isplaćen iznos od 38.848,74 kn.

9. Tužitelj je prema tuženiku postavio odštetni zahtjev (str. 63 spisa), a koji je otpremljen dana 21. srpnja 2022. te istim odštetnim zahtjevom traži isplatu iznos od 29.136,56 kn, koji je tužitelj isplatio na ime obiteljske mirovine u razdoblju od 1. srpnja 2020. do 30. lipnja 2022. korisnici obiteljske mirovine IT, imajući u vidu suodgovornost osiguranika tužitelja u visini od 25% (budući da je za navedeno razdoblje ukupno isplaćeno 38.848,74 kn).

9.1. Prema čl. 161. st. 1. ZMO-a Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja i iako su ta davanja osiguranja u mirovinskom osiguranju. Prema st. 2., toč. 2. istoga članka, naknada stvarne štete, koju Zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima iz toga Zakona, obuhvaća ukupne svote davanja i troškove koji se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja i to novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na obiteljsku mirovinu u punom iznosu sve dok traje isplata obiteljske mirovine, bez obzira na to bi li umrli osiguranik, da je živ, ispunio uvjete za ostvarivanje prava na prijevremenu ili starosnu mirovinu.

9.2. Prema čl. 27. st. 1. - 4. ZOOP-a propisano je da je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenog, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svog osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, s time da se stvarnom štetom smatraju troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji, pri čemu se razmjerni iznos mirovine utvrđuje prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, a te odredbe odgovarajuće se primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja.

10. Prema pravnom shvaćanju koje je Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo u svojim odlukama (Rev-x-388/2018-2 od 25. kolovoza 2020., Rev 909/2021-3 od 8. rujna 2021., Rev 12/2022-2 od 12. siječnja 2022., Rev 2320/2015-2 od 21. svibnja 2019., Rev 682/2022 od 6. prosinca 2023.) proizlazi da za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan je Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja (prometne nezgode) te kada je riječ o izdacima učinjenim na ime invalidske mirovine, kako je to određeno po st. 2. i 3. čl. 27. ZOOP obveza tuženika postoji ako postoji razlika između iznosa mirovine koji se isplaćuju i iznosa koji bi bili isplaćeni kada bi razlog isplati bila ozljeda na radu, a ne štetni događaj za koji je odgovoran tuženik na ime osiguranja stvarnog štetnika.

11. Kako se u ovom predmetu traži naknada štete nastale isplatom obiteljske mirovine osiguraniku tužitelja, nastao je odnos izvanugovorne odgovornosti za štetu, a obveze društva za osiguranje po policama osiguranja od automobilske odgovornosti regulirane su odredbama ZOOP-a. Mjerodavno pravo za odluku u sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguranika štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime obiteljske mirovine relevantne su odredbe ZOOP-a koji je na snazi u trenutku kada su izvršene isplate obiteljske mirovine jer šteta za tužitelja koji isplaćuje svojem osiguraniku obiteljsku mirovinu nastaje sukcesivno svakom mjesečnom isplatom mirovine, svaka takva isplata za tužitelja predstavlja novu štetu, dok naprotiv nisu relevantne odredbe ZMO, koji kao opći zakon uređuje odnose u sustavu mirovinskog osiguranja. ZOOP u odnosu na opće odredbe ZMO-a predstavlja lex specialis pa vrijedi pravno načelo lex specialis derogat legi generali.

12. Sud je po proveo dokaz financijskim vještačenjem koje je povjereno Centru za financijska vještačenja d.o.o. Iz činjeničnih navoda tužbe niti iz priloženih dokaza od strane tužitelja ne proizlazi da bi se traženi iznos iz tužbenog zahtjeva odnosio na razliku između iznosa mirovine koji se isplaćuju i iznosa koji bi bili isplaćeni kada bi razlog isplati bila ozljeda na radu. Upravo suprotno, iz istih nedvojbeno proizlazi da se radi o ukupno isplaćenim iznosima obiteljske mirovine u spornom razdoblju (što nije ni bilo sporno, pogotovo nakon financijskog vještačenja koje je taj iznos potvrdilo), a ne na iznose koje bi bilo potrebno dokazati prema ZOOP-u.

12.1. Iz nalaza i mišljenja financijskog vještaka Centra za financijska vještačenja d.o.o. utvrđeno je da iznos isplaćene obiteljske mirovine sukladno rješenju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u razdoblju od 1. srpnja 2020. do 30. lipnja 2022. iznosi 38.848,74 kn. Pod pretpostavkom da bi osiguranik imao pravo na invalidsku mirovinu koja je bila utvrđena u slučaju povrede na radu u istom razdoblju, ukupni bi procijenjeni iznos tako utvrđene invalidske mirovine iznosio 91.725,76 kn. Manje isplaćeno po osnovi obiteljske mirovine u odnosu na procijenjenu invalidsku mirovinu da je kod osiguranika došlo do povrede na radu u tom razdoblju iznosi 52.877,02 kn odnosno 7.018,02 EUR.

12.2. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje financijskog vještaka kao stručnog, određenog i obrazloženog te na iste nije bilo primjedbi.

12.3. Prema tome, tužitelj nije dokazao da bi ukupno isplaćeni iznos obiteljske mirovine ujedno predstavljao i njegovu stvarnu štetu u smislu mjerodavnog prava iz čl. 27. st. 3. ZOOP- a te je njegov tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

13. Odluka o naknadi troškova parničnog postupka temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a i čl. 155. st. 1. i 2. ZPP-a te tuženiku koji je uspio u parnici pripada naknada parničnog troška po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23 i 107/25).

13.1. Tuženiku su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku za sastav podneska 6. lipnja 2023. po Tbr. 8/1 (zatraženih 100 bodova) te zastupanja na ročištima 25. travnja 2023. i 8. travnja 2026. (tbr. 9/1 – po 100 bodova) u ukupnom iznosu od 300 bodova, a računajući vrijednost jednog boda od 2,00 EUR, isti trošak iznosi 600,00 EUR, a uz pripadajući PDV od 25% u iznosu od 150,00 EUR, ukupni troškovi iznose 750,00 EUR.

13.2. Trošak financijskog vještačenja iznosio je 300,00 EUR, što ukupno iznosi 1.050,00 EUR.

13.3. Tuženiku ne pripada trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu jer se ista naplaćuje sukladno uspjehu u parnici (a tužiteljev tužbeni zahtjev je odbijen u ovom predmetu), dok pristojba na prijedlog za dopuštenje revizije nije nastala.

14. Tužitelj nije uspio u parnici pa mu ne pripada ni naknada parničnog troška.

15. Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u izreci.

U Zaboku 28. travnja 2026.

Sutkinja

Karolina Balen

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana, putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu u Osijeku. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Dostaviti:

1. HZMO Zagreb, Mihanovićeva 3

2. Odvj. Iva Markotić Bagarić, Zagreb

3. eOglasna ploča suda