REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Pr-2222/2025-10
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Nikolini Labuhar Bazina, u pravnoj stvari tužitelja RB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Maji Buhin, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, 28. travnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Određuje se prekid postupka u ovoj pravnoj stvari do pravomoćnog okončanja upravnog spora koji se vodi pred Upravnim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem UsI-1044/2026.
II. Postupak će se nastaviti kad se pravomoćno završi postupak pred Upravnim sudom u Zagrebu koji se vodi pod poslovnim brojem UsI-1044/2026 ili kad sud ustanovi da više ne postoje razlozi da se čeka na njegov završetak.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je 16. kolovoza 2025. god. pretrpio ozljedu na radu, a da je zaposlen kod poslodavca ZAGREBAČKI ELEKRIČNI TRAMVAJ D.O.O., Ozaljska 105, Zagreb, na radnom mjestu - vozača. Navedenog datuma, tužitelj se ozlijedio tijekom radnog vremena, a prilikom obavljanja redovitih zadataka i to na način da je prilikom zakoračivanja u autobus, zbog neravne i kliske površine, izokrenuo desno koljeno. Tužitelju zadobivena ozljeda nije priznata od strane HZZO-a kao ozljeda na radu uz obrazloženje da na strani tužitelja postoje navodne ranije predispozicije zdravstvenog stanja. Obzirom da je poslodavac tužitelja na dan nastanka štetnog događaja imao kod tuženika sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti za štetu koju radnici istog poslodavca pretrpe na radu odnosno prilikom obavljanja redovitih poslova svojeg radnog mjesta, to je uvodno naznačeni tuženik pasivno legitimiran i odgovoran za naknadu štete tužitelju. Slijedom sveg navedenog, tužitelj potražuje od tuženika pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 2.600,00 € i to zbog pretrpljenog straha, fizičkih bolova i duševnih boli zbog umanjenja životne i radne aktivnosti, zajedno sa zateznim kamatama, tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate te iznos imovinske štete od 400,00 € za pruženu tuđu pomoć i njegu, zajedno sa zateznim kamatama, tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate, a koje kamate se određuju sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima. Tužitelj ujedno potražuje troškove liječenja u iznosu od 161,00 €, vezano uz učinjeni MR pregled desnog koljena u Poliklinici Čavka, zajedno sa zateznim kamatama, tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate, a koje kamate se određuju sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnome priznaje nastanak štetnog događaja od dana 16. kolovoza 2025. godine te da je s poslodavcem tužitelja u vrijeme nastanka štetnog događaja imao zaključenu policu osiguranja broj [broj police osiguranja], kojom policom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima. Tuženik osporava u cijelosti odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja budući da je do istog došlo isključivo krivnjom tužitelja koji nije postupao savjesno niti na uobičajeni način u izvršavanju svojih radnih zadataka odnosno da bi zadobivena ozljeda bila u uzročno posljedičnoj vezi s procesom rada tužiteljevog radnog mjesta. Navedeno proizlazi i iz navoda tužitelja koji potvrđuje da mu rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nije priznata ozljeda na radu uslijed činjenice da kod tužitelja postoje od ranije predispozicije zdravstvenog stanja (urođena anomalija), a što je i utvrđeno tijekom pregleda 20. kolovoza 2025. Kako u konkretnoj pravnoj stvari tužitelj potražuje naknadu štete temeljem Ugovora o osiguranju te da je poslodavac tužitelja bio osigurao isključivo izvanugovornu odgovornost osiguranika koja proizađe iz obavljanja njegove registrirane djelatnosti, a da navedena ozljeda nije ozljeda nastala na radu, te time niti ne može proizlaziti iz obavljanja registrirane djelatnosti, tako tuženik nije u obvezi nadoknaditi štetu tužitelju.
3. Na ročištu održanom 19. ožujka 2026. zamjenik punomoćnik tužitelja je naveo da tužitelju nije priznata ozljeda na radu te da je protiv drugostupanjskog rješenja Direkcije Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokrenuo upravni spor. U podnesku od 27. travnja 2026. punomoćnik tužitelja je naveo da se upravni spor vodi pred Upravnim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem UsI-1044/2026.
4. Odredbom članka 12. ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., dalje: ZPP) propisano je da kad odluka suda ovisi o prethodnom pitanju postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije riješeno, dok je odredbom članka 213. stavka 1. ZPP-a propisano da će sud odrediti prekid postupka ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju (čl. 12. ZPP-a).
5. Nadalje, odredbom članka 3. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 36/24., dalje: ZUS) propisano je da je predmet upravnog spora među ostalim i ocjena zakonitosti pojedinačne odluke kojom je javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari (upravni akt) protiv koje nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek; da je u smislu članka 10. stavka 1. i 2. ZUS-a pravomoćna presuda suda obvezna za stranke u upravnom sporu i njihove pravne sljednike te da je pravomoćna presuda suda kojom se odlučuje o zakonitosti općeg akta obvezna za sve, da je da je člankom 117. stavom 1. ZUS-a propisano da sud može ako utvrdi da je pojedinačna odluka javnopravnog tijela nezakonita, presudom usvojiti tužbeni zahtjev, poništiti pobijanu odluku i sam riješiti stvar, osim kada to ne može učiniti s obzirom na prirodu stvari ili je tuženik rješavao po slobodnoj ocjeni.
6. Dakle, u slučaju da je protiv odluke javnopravnog tijela pokrenut upravni spor, to je zakonitosti pojedinačne odluke javnopravnog tijela (u ovom slučaju rješenja HZZO) predmet preispitivanja sve do pravomoćnosti presude donesene u upravnim sporu.
7. Primjenjujući navedene odredbe članka 12. ZPP-a te članka 3., 10. i 117. ZUS-a proizlazi da u parničnom postupku sud nije vezan upravnim rješenjem radi čijeg poništenja se vodi upravni spor koji nije pravomoćno okončan.
8. Nadalje, sud je utvrdio da su ispunjeni uvjeti iz članka 213. stavka 1. točke 1. ZPP-a, jer odluka o tome da li se radi o ozljedi na radu ili ne, predstavlja prethodno pitanje, o rješenju kojeg ovisi i odluka u ovoj pravnoj stvari.
9. Naime, da bi se uopće moglo raspravljati o tome postoji li obveza tuženika kao osiguratelja poslodavca temeljem ugovora o osiguranju kojim je osigurana izvanugovorna odgovornosti osiguranika prema tužitelju kao radniku na naknadu štete zbog ozljede na radu, prije svega je potrebno utvrditi da li se radi o ozljedi na radu. Naime, obveza osiguratelja za isplatu naknade po polici osiguranja od odgovornosti postoji tek ako postoji odgovornost osiguranika i u opsegu osiguranikove odgovornosti, ali najviše do ugovorenog iznosa osigurateljeve obveze.
10. Kako je u tijeku upravni spor, sud je odlučio da u ovom predmetu ne rješava o prethodnom pitanju slijedom čega je, na temelju članka 213. stavka 1. točke 1. i članka 215. stavka 4. ZPP-a, odlučeno kao u točki I. i II. izreke ovog rješenja.
U Zagrebu 28. travnja 2026.
Sutkinja
Nikolina Labuhar Bazina
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi u dovoljnom broju primjeraka, a o istoj odlučuje županijski sud.
DNA:
1. Tužitelju po pun.
2. Tuženiku
