REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-5502/2024-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Jasni Peroš Nikolić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Hambašić, u upravnom sporu tužitelja KO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Ivana Luetić Mihoci, odvjetnica u Zagrebu, Đorđićeva 20, protiv tuženika Povjerenstva za žalbe pri Ministarstvu kulture i medija, Zagreb, Runjaninova 2, OIB: 02433307419, uz sudjelovanje zainteresirane osobe RO iz [adresa], radi izdavanja prethodnog odobrenja, nakon održane javne rasprave, 28. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev za poništenjem rješenja Povjerenstva za žalbe pri Ministarstvu kulture i medija, KLASA: UP/II-612-08/23-02/0058 URBROJ: 532-02-03-

02/1-24-4 od 19. studenoga 2024.

II Odbija se zahtjev tužitelja za nadoknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja te je potvrđeno rješenje Grada Zagreba, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, KLASA: UP/I-612-02/23-006/51, URBROJ: 251-14-06/001-23-2 od 29. ožujka 2023., kojim je zainteresiranoj osobi izdano prethodno odobrenje za krajobrazno uređenje predvrta objekta [adresa], na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a prema Glavnom projektu krajobraznog uređenja vrta na adresi [adresa], izrađenom od BO, oznake: 03/23 od ožujka 2023.

2. Tužitelj u tužbi i tijekom spora pobija zakonitost osporavanog rješenja, u bitnome navodeći da je osporavano rješenje doneseno u ponovljenom postupku, nakon što je presudom ovog Suda, poslovni broj: Us I-3231/2023 od 30. kolovoza 2024. poništeno ranije rješenje tuženika od 2. lipnja 2023., te da je tuženik samo formalno postupio po presudi. Naime, stručnim nalazom ispitano je da li Glavni projekt krajobraznog uređenja vrta projektantice Ivane Kralj br. 03/23 iz ožujka 2023. udovoljava formalnim zahtjevima. Ističe da ne radi se o projektu uspostave ranijeg stanja, već o projektu kojim se planira zadržavanje radova i izvođenje novog stanja predvrta po željama investitora RO. Navodi da je Zavod obavio očevid na adresi te je sastavljen zapisnik od 1. veljače 2023., temeljem kojeg je Zavod donio rješenje, KLASA: UP/I-612-03/23-007/2, URBROJ: 251-14-06/001-23-2 od 2. veljače 2023., kojim je privremeno obustavio radove sječe stabala i grmlja, te građevinske zahvate na parceli objekta [adresa], a koje rješenje je postalo konačno i pravomoćno. Ističe da je Zavod podnio prijavu Ministarstvu - Službi za inspekcijske od 7. veljače 2023., da pokrene postupak sanacije bespravno izvedenog povratom u prvobitno stanje, uklanjanjem podziđa te zamjenskom sadnjom minimalno tri stabla crnogorice (smreka, jela, pačempres i sl.) i s većim brojem ukrasnih grmova, uz prethodno izrađenu projektnu dokumentaciju. Napominje da se Glavnim projektom zadržavaju sve nezakonito izgrađene građevine. Predlaže po potrebi provesti očevid i vještačenje na okolnost stanja predvrta prije devastacije i radi ocjene da li je Glavnim projektom krajobraznog uređenja vrta projektantice Ivane Kralj br. 03/23 iz ožujka 2023. predviđena uspostava prijašnjeg stanja kakvo je bilo prije devastacije. Napominje da je on većinski suvlasnik u 2/3 dijela nekretnine, a da je investitor RO manjinski suvlasnik u 1/3 dijela. Smatra da bez njegove suglasnosti ili odobrenja, investitor RO nije imao pravo ni podnijeti zahtjev za izdavanje prethodnog odobrenja, a Zavod nije imao ovlaštenje donijeti pobijano rješenje. Smatra da je trebao imati status stranke i u prvostupanjskom postupku, prije izrade Glavnog projekta i prije donošenja pobijanog rješenja Zavoda. Poziva se na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Usž-341/22 od 23. rujna 2022., u kojoj je Sud naveo da je prvostupanjski sud neosnovano zaključio kako se upravni postupak radi izdavanja prethodnog odobrenja, koji se vodi po zahtjevu zainteresirane osobe, ne tiče prava ili pravnih interesa tužiteljice kao vlasnice u smislu članka 4. stavka 1. ZUP-a. Također navodi da je člankom 109. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj: 153/13 - 125/19) propisano de je investitor dužan dokazati da ima pravni interes (dokazati da je vlasnik ili priložiti pisanu suglasnosti vlasnika zemljišta na kojoj je potpis vlasnika ovjeren kod javnog bilježnika).Budući da nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu (članak 61.b. stavak 1. Zakona), smatra da je upravno tijelo bilo dužno zatražiti od investitora da dokaže postojanje svog pravnog interesa. Navodi da su u tijeku prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka upravna tijela bila dužna voditi računa o (su)vlasničkim pravima tužitelja sukladno članku 16. stavku 2. Ustava Republike Hrvatske i članka 52. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, te rješenja obrazložiti s aspekta primjene načela razmjernosti. Ističe da je na 2. strani dopisa Grada Zagreba, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika i prirode od 26. travnja 2023. navedeno da zahtjeve tužitelja i upute koje iznosi u žalbi Zavod ne može meritorno ocjenjivati, obzirom da tužitelj kao suvlasnik Zavodu nije podnio zahtjev za izdavanje prethodnog odobrenja za krajobrazno uređenje predvrta, a s druge strane, dok je podnio zahtjev za izdavanje prethodnog odobrenja za krajobrazno za uređenje predvrta, dopisom od 1. prosinca 2025. odgovoreno mu je da nije moguće odlučivati o zahtjevu jer je već izdano rješenje za krajobrazno uređenje predvrta koje je na snazi. Takvim nekonzistentnim, nedosljednim i kontradiktornim postupanjem upravna tijela su mu onemogućila efektivno sudjelovanje u upravnom postupku u pogledu krajobraznog uređenja vrata, a također su mu onemogućili upravljanje predmetnom nekretninom, što predstavlja jedno od njegovih vlasničkopravnih ovlaštenja, što pak predstavlja nerazmjerno miješanje upravnih tijela u pravo vlasništva tužitelja, a sve zajedno čini pobijane rješenja nezakonitim.

3. Predlaže da Sud usvoji tužbeni zahtjev i poništi osporavano rješenje. Traži trošak sastava tužbe i pristupa na ročište, svako u iznosu od 1.250,00 eura, ukupno 2.500,00 eura.

4. Tuženik u dogovoru na tužbu navodi da je u svemu postupljeno po presudi ovog Suda, poslovni broj: Us I-3231/2023 od 30. kolovoza 2024., odnosno da je zatraženim stručnim nalazom i mišljenjem, koji je u cijelosti reproduciran u pobijanom rješenju, ispitano i utvrđeno da Glavni projekt ispunjava sve uvjete sukladno mjerama zaštite i očuvanja kulturnog dobra – zaštićene povijesne urbane cjeline Grada Zagreba. Poziva se na praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, da nalaz i mišljenje predstavlja interni akt, a ne vještački nalaz, pa ga nije potrebno o njemu obavještavati stranku ( Usž-1397/17 od 12. srpnja 2017 i dr.). Također se, u vezi dokaznog prijedloga vještačenjem, kojem se protivi, poziva na sudsku praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, da stručno mišljenje tijela čije je obveza očuvanje i zaštita u nacionalnom interesu zaštićenih dobara, predstavlja relevantan dokaz i da nisu potrebna dodatna vještačenja (Usž-535/17 od 20. travnja 2017.).Vezano za prigovor da je investitor RO samostalno, bez suglasnosti tužitelja kao drugog suvlasnika, podnio zahtjev za izdavanje prethodnog odobrenja, ističe da vlasnički odnosi između suvlasnika kulturnog dobra nisu od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari. Pri tome se poziva na presudu Visokog upravnog suda, poslovni broj: Usž-2027/18-3 od 23. siječnja 2020., kojom je utvrđeno kako ovlaštenje vlasnika/suvlasnika kulturnog dobra da zatraži i ishodi prethodno odobrenje za radove na mjerama zaštite kulturnog dobra nije uvjetovano prethodnom suglasnošću ostalih suvlasnika jer se u postupku izdavanja prethodnog odobrenja ispituje isključivo pravilnost tog upravnog akta s aspekta zaštite i očuvanja kulturnog dobra. Napominje da je člankom 62. stavkom 5. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara propisano kako izdavanje prethodnog odobrenja ne znači da je utvrđeno da su za obavljanje radnji iz stavka 1. toga članka ispunjeni uvjeti propisani posebnim propisom već da su navedene radnje u skladu s posebnim uvjetima zaštite kulturnog dobra prema ovom zakonu.

5. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

6. Zainteresirana osoba u ovom upravnom sporu RO u odgovoru na tužbu i tijekom spora u bitnome navodi da su nužni radovi poduzeti kako bi se saniralo opasno stanje vrta koje je rezultat desetljeća zapuštanja i izgradio prilaz nekretnini u skladu sa sudskom nagodbom. Navodi da je radove izveo uklanjanjem drveća i grmlja koje je predstavljalo sigurnosni rizik za njega, ali i prolaznike. Napominje da je tužitelj bio upoznat s izvođenjem radova. Ističe da je prilaz tužiteljevom dijelu nekretnine (sa jugoistočne strane) u cijelosti betoniran i uređen od prije, dok tužitelj protivi uređenju prilazne staze do dijela nekretnine zainteresirane osobe. Navodi da je odobreni projekt adaptacije vrta izradio u najboljoj namjeri kako bi zadovoljio zahtjevima struke, zahtjevima Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, te zahtjevima tužitelja za zamjenskom sadnjom privremeno uklonjenog bilja. Ovaj projekt, izrađen od za to ovlaštenog arhitekta, jasno nalaže drastičnu modifikaciju izgrađenih objekata te sadnju bilja, ali prema zahtjevima i pravilima struke. Ističe da je izgrađene objekte naknadno bio primoran modificirati, što je i učinio, te većinu zamjenske sadnje je odradio prema pravomoćnom, odobrenom projektu.

7. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

8. Radi ocjene zakonitosti osporavanog rješenja, Sud je izvršio uvid u sudski spis i isprave priložene spisu tuženika te je održao javnu raspravu

9. Strankama je, u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24 i 39/26, dalje: ZUS), dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

10. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio tužbeni zahtjev neosnovanim.

11. Odredbom članka 62. stavka 1. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj: 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 102/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20, 117/21, 114/22) propisano je da radnje koje bi mogle narušiti cjelovitost i/ili prouzročiti promjene na pokretnom kulturnom dobru ili na nepokretnom kulturnom dobru, kao i na području unutar granica kulturnoga dobra koje se prema posebnom propisu ne smatraju građenjem, izuzev onih iz članka 61.b stavka 3. ovoga Zakona koje se poduzimaju na temelju glavnog projekta, mogu se poduzimati uz prethodno odobrenje nadležnog tijela. Nadležno tijelo ovlašteno je prije izdavanja prethodnog odobrenja prema potrebi utvrditi posebne uvjete zaštite kulturnoga dobra.

12. Osporavano rješenje tuženika doneseno je u izvršenju presude ovog Suda, poslovni broj: Us I-3231/2023 od 30. kolovoza 2024., kojom je poništeno rješenje tuženika, KLASA: UP/II-612-08/23-02/0058, URBROJ: 532-02-03-02/1-23-2 od 2. lipnja 2023. , kojim je potvrđeno rješenje Grada Zagreba, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, KLASA: UP/I-612-02/23-006/51, URBROJ: 251-14- 06/001-23-2 od 29. ožujka 2023. Naime, iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja nije vidljivo da je javnopravno tijelo ispitalo ispunjava li Glavni projekt uvjete za izdavanje prethodnog odobrenja s aspekta zaštite i očuvanja kulturnog dobra, a niti je tu nepravilnost bio otklonio tuženik u osporavanom rješenju, iako se sam pozvao na praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, da se u postupku izdavanja prethodnog odobrenja ispituje isključivo pravilnost tog upravnog akta s aspekta zaštite i očuvanja kulturnog dobra.

13. Tuženik je u ponovnom postupku, postupajući po uputama ovog Suda, izradio stručno mišljenje, u kojem se navodi da se predmetna katastarska čestica nalazi unutar granica zone B zaštićene povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, koja prema rješenju Ministarstva kulture, KLASA: UP-l-612-08/02-01/135, URBROJ: 532- 04-01-1/4-10-12, od 18. ožujka 2010. godine ima svojstvo kulturnog dobra, te je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, na Listu zaštićenih kulturnih dobara pod br. Z-1525. Za sve zahvate na predmetnoj katastarskoj čestici potrebno je zatražiti prethodno odobrenje ili potvrdu glavnog projekta od strane Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu. U mjerama zaštite za zonu B zaštićene povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, između ostalog se navodi slijedeće: ovoj zoni odgovara režim zaštite osnovnih elemenata povijesne urbane strukture i pejzažnih vrijednosti te pojedinih skupina i pojedinačnih povijesnih građevina vrijednih očuvanja. Potpuna zaštita odnosi se na očuvanje glavnih ekspozicija, fizionomije, gabarita izgradnje, urbanih interijera i slično. Pregledom dostavljene projektne dokumentacije - Glavnog projekta krajobraznog uređenja vrta na adresi [adresa], projektantica: BO, mag.ing.prosp.arch., Bosanska 54, Zagreb, oznaka projekta 03/23 od ožujka 2023. godine, utvrđeno je da izrađivač projektne dokumentacije posjeduje dopuštenje za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i to izradu idejnog, glavnog i izvedbenog projekta krajobraznog uređenja nepokretnog kulturnog dobra, sukladno Pravilniku o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, broj 98/18 i 119/23). U tehničkom opisu i grafičkom prikazu projekta navedeni su i opisani predviđeni zahvati koji su usklađeni s propisanim mjerama navedenim u gore citiranom Rješenju o obustavi radova od 2. veljače 2023. godine. Projektom se predviđa uređenje predvrta na način da se očuva postojeće drveće, izradi zaštitni podzid koji će omogućiti sigurno korištenje prilaznog puta, kao i javne površine

- pločnika uz građevinu te da se završno obradi oblaganjem kamenom, kao što je izveden i ostatak postojećeg ogradnog zida. Također, planirana je i sadnja novog biljnog fonda kako bi se oplemenio predvrt u skladu sa mjerama zaštite i smjernicama Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu. Pregledom situacije na licu mjesta utvrđeno je kako predloženi zahvat neće negativno utjecati na vizure [adresa] i njene urbane vrijednosti te je u skladu s mjerama zaštite za predmetni dio zaštićene povijesne urbane cjeline Grada Zagreba. Zahvatom će se izvršiti konstruktivna sanacija podzida i otkloniti tehnički nedostaci koje uzrokuje visinska razlika na prostoru između stambene građevine i javne površine - predvrta. Završnim radovima i sadnjom novog biljnog fonda predvrt i njegovo zelenilo će ponovno postati dominantno u vizurama i urbanom interijeru [adresa]. Glavni projekt time ispunjava sve uvjete sukladno mjerama zaštite i očuvanja kulturnog dobra

- zaštićene povijesne urbane cjeline Grada Zagreba.

14. Stoga je tuženik u ponovnom postupku ispitao ispunjava li Glavni projekt uvjete za izdavanje prethodnog odobrenja s aspekta zaštite i očuvanja kulturnog dobra te utvrdio da ispunjava, čime je postupio po presudi ovog Suda, poslovni broj: Us I- 3231/2023 od 30. kolovoza 2024.

15. Slijedom navedenog, Sud osporavano rješenje tuženika, uz obrazloženje kakvo je njime dano, ne može ocijeniti nezakonitim, pri čemu su neosnovani prigovori koje tužitelj iznosi u tužbi i tijekom spora te Sud iste ocjenjuje neosnovanima.

16. Naime, ovlaštenje vlasnika/suvlasnika kulturnog dobra da zatraži i ishodi prethodno odobrenje za radove na mjerama zaštite kulturnog dobra nije uvjetovano prethodnom suglasnošću ostalih suvlasnika jer se u postupku izdavanja prethodnog odobrenja ispituje isključivo pravilnost tog upravnog akta s aspekta zaštite i očuvanja kulturnog dobra. Ovakvo pravno shvaćanje zauzeo je već Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj: Usž-2027/18-3 od 23. siječnja 2020.. Stoga, vlasnički odnosi između suvlasnika kulturnog dobra nisu od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari. Napominje se da presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Usž-341/22 od 23. rujna 2022.,na koju se tužitelj poziva u tužbi, nije primjenjiva u konkretnom slučaju jer se odnosi na pitanje aktivne legitimacije za podnošenje žalbe. Naime, tužitelj je nesumnjivo sudjelovao u postupku i izjavljivao pravne lijekove koji su meritorno ocjenjivani.

17. Nadalje, vezano za prigovor tužitelja o nužnosti vraćanja u prvobitno stanje i pozivanja na rješenje, KLASA: UP/I-612-03/23-007/2, URBROJ: 251-14-06/001-23-2 od 2. veljače 2023., napominje se da je isto donio upravo Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, kao i prvostupanjsko rješenje kojim je zainteresiranoj osobi izdano prethodno odobrenje za krajobrazno uređenje predvrta, a istim su samo privremeno obustavljeni radovi sječe stabala i grmlja te građevinskih zahvata na predmetnoj parceli, do dostavljanja tehničke dokumentacije za koju je potrebno ishoditi zakonom propisane dozvole toga tijela, što je zainteresirana osoba i učinila. Stoga je Sud ocijenio nesvrsishodnim dokazni prijedlog tužitelja da se po potrebi provede očevid na licu mjesta i vještačenje na okolnost stanja predvrta prije devastacije i radi ocjene da li je Glavnim projektom krajobraznog uređenja vrta projektantice Ivane Kralj br. 03/23 iz ožujka 2023. predviđena uspostava prijašnjeg stanja kakvo je bilo prije devastacije, te je odbio navedene dokazne prijedloge.

18. Naime, ovaj Sud prihvaća valjano obrazložene razloge koji su navedeni u stručnom nalazu i mišljenju od 31. listopada 2024., koje je u tijeku drugostupanjskog postupka izradila osoba koja posjeduje stručno znanje iz područja zaštite kulturnih dobara i osposobljena je da o činjenicama zaštite kulturnih dobara važnim za rješavanje upravne stvari da svoje stručno mišljenje . Stoga, stručno mišljenje tijela čija je obveza očuvanje i zaštita u nacionalnom interesu zaštićenih dobara predstavljaju relevantan dokaz i nisu potrebna dodatna vještačenja. Ovakvo shvaćanje zauzeo je i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi, poslovni broj: Usž-535/17-2 od 20. travnja 2017. Vezano za navedeni stručni nalaz i mišljenje, isti sadržajno predstavlja interni akt-dopis djelatnika službenog tijela, kojim djelatnik, temeljem činjenica utvrđenih u prvostupanjskom postupku, potvrđuje pravilnost prvostupanjskog rješenja, te se ne radi o vještačkom nalazu i mišljenju, niti o vještačenju kakvo ima u vidu članak 65. Zakona o općem upravnom postupku. Ovakvo shvaćanje zauzeo je i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudama, poslovni broj: Usž-1397/17-2 od 12. srpnja 2017. godine, Usž-3504/18-2 od 6. veljače 2019., Usž- 1721/21-2 od 27. svibnja 2021., Usž-3675/21-2 od 9. prosinca 2021. i Usž-3974/22-2 od 17. siječnja 2023. Također, osoba koja je izradila stručno mišljenje nije bila dužna obavještavati stranku o istom. Identično pravno shvaćanje zauzeo je već Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudama, poslovni broj: Usž-1397/17-2 od 12. srpnja 2017., Usž-3168/22-2 od 2. prosinca 2022. i Usž-3974/22-2 od 17. siječnja 2023. Time što tužitelju u postupku stručno mišljenje nije dostavljeno na očitovanje, nije povrijeđen zakon na njegovu štetu, jer je sadržaj tog stručnog mišljenja u cijelosti naveden u obrazloženju osporenog rješenja tuženika. Osim toga, tužitelju je tijekom upravnog spora pružena mogućnost izjašnjavanja o svim spornim pravnim i činjeničnim pitanjima pa tako i o stručnom mišljenju na raspravi.

19. Konačno, prema članku 62. stavku 5. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, izdavanje prethodnog odobrenja ne znači da je utvrđeno da su za obavljanje radnji iz stavka 1. toga članka ispunjeni uvjeti propisani posebnim propisom već da su navedene radnje u skladu s posebnim uvjetima zaštite kulturnog dobra prema ovom zakonu

20. Valjalo je stoga, temeljem članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima presuditi kao u točki I izreke presude.

21. Odluka o trošku u točki II izreke presude temelji se na članku 147. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima.

U Zagrebu 28. travnja 2026.

Sudac:

Jasna Peroš Nikolić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude žalba je dozvoljena Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u četiri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1.Odvjetnica Ivana Luetić Mihoci, [adresa] Zagreb, Đorđićeva 20

2. Povjerenstvo za žalbe pri Ministarstvu kulture i medija, [adresa] Zagreb,

Runjaninova 2

3. RO, [adresa]

4. U spis