Republika Hrvatska
Općinski sud u Bjelovaru
Stalna služba u Križevcima
E 14
48260 Križevci
Poslovni broj: Psp-17/2024-20
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima po sucu Marijanu Vrbančić, kao sucu pojedincu, rješavajući u pravnoj stvari tužitelja EB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Mariji Petri Sokač, odvjetnici u Križevcima protiv tuženika Agro-Vet d.o.o. Križevci, Ulica Alberta Štrige 7, OIB: 22511963466, zastupanog po punomoćniku Daliboru Divić, odvjetniku u Bjelovaru, radi smetanja posjeda nekretnina, dana 28. travnja 2026.
r i j e š i o j e
I Utvrđuje se da je tuženi AGRO-VET D.O.O. KRIŽEVCI, ULICA ALBERTA ŠTRIGE 7, OIB : 22511963466 samovlasno smetao posjed tužitelja EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na način da je dana 20. svibnja 2024. godine, dao preorat i zasijanu kukuruzu koja se nalazi na dijelu njegove čestice čk.br. 508/4 oranica krč sa 712 čhv, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na zapadnom dijelu koji graniči sa nekretninom tužitelja čk.br. 508/5 livada luka u banatu od 1 jutro i 612 čhv, a koji je bio u dotadašnjem mirnom posjedu tužitelja sve do kanala koji čini međašnu liniju posjeda oranice na kojem dijelu je tužitelj zasijao kukuruzu, prema skici lica mjesta mjerničkog vještaka označenu točkama A, B, C, D, a koji dio oranice je tužitelj iskorištavao prema gospodarskoj namjeni, a koje smetanje je počinio na način da je traktorskim plugovima preorao četiri reda već nikle kukuruze u čitavoj duljini od 119 m, a u širini od točke A - B od 4,30 m i od točke C-D u širini od 3,30 metara, te tad dio pripojio svojoj postojećoj kat. Čestici [katastarska čestica], koji je u posjedu držao tužitelj sve do točke A C uz kanal u duljini 119 uz svoju katastarsku česticu [katastarska čestica], te mu se nalaže da tužitelju vrati oduzeti posjed gore navedene nekretnine od točke BD sve do točke AC do kanala, te mu se zabranjuje da prelazi dosadašnju međašnu liniju koju čini kanal na nekretnini tuženika, ili tome slično smetanje posjeda pod prijetnjom novčane kazne, u roku od 15 dana.
II
Tuženik je dužan tužitelju nadoknaditi prouzročen parnični trošak u iznosu od 1.314,80 € zajedno sa zakonskom zateznom kamatom sukladno odredi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja kamata teče od dana donošenja prvostupanjskog rješenja 28. 4. 2026. pa do isplate, a obračunava se po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1.
Tužitelj je podnio tužbu u kojoj navodi da je tužitelj dugogodišnji posjednik nekretnina koje se nalaze u k. o. [katastarska općina] koje u posjedu je držao njegov djeda BB iz [adresa], a koji je kupio iste od KB iz [adresa] **.**.1966. godine. Prema ugovoru kupio je kat. Česticu [katastarska čestica] za koju piše da ĆB prodaje svoju livadu zvanu Banat. Od tada se navedena nekretnina posjedovala na isti način u odnosu na susjedno-ležeće nekretnine sve do ove godine kada je tuženik izvršio zamjenu nekretnine sa dotadašnjim vlasnikom i posjednikom te neovlašteno ušao u posjed nekretnine tužitelja na način da je dao po mjerničkom vještaku postaviti međašnu liniju po mjerničkom vještaku s kojom se tužitelj nije usaglasio te je dana 22.4.2024. godine uklonio postavljene kolce - i postavio ih na dotadašnju među koju je imao sa prijašnjim vlasnikom. Nekretnina tužitelja u naravi je bila tritikalom i grahoricom, dok je tuženik na svojem zemljištu imao spremište za bale, a u ostalom dijelu je bilo zaraslo travom.
1.2.
Nakon što je tužitelj pokosio i izbalirao tritikal i grahoricu, izorao je nekretninu i 13.5.2024. godine posijao kukuruzu koja je bila u fazi nicanja kada je tuženik dao 20.5.2024. godine ponovno postaviti kolčiće i preorati 4 reda nikle kukuruze u cijeloj duljini do potoka i to u širini od strane kat. Čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] između točke A-B u širini od 4,30 m, u duljini 119 metara te u točkama C- D u širini 3,30 m. Dakle, tuženik je dao preorati zasijanu kukuruzu po tužitelju dana 20.5.2024. godine svojatajući taj dio nekretnine koji graniči sa kat. Česticom [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja, a koji tvrdi da i izorani dio čini njegovo vlasništvo budući je u posjedu njega, ranije njegovog oca i djeda od 1966. godine pa je i dosjelošću stekao pravo vlasništva. Nikakvih problema sa međom nije bilo tako dugo dok je bio prijašnji vlasnik koji je tuženiku pokazao među i uveo ga u posjed upravo tamo gdje govori i tužitelj, bez obzira na katastarske mape i upise vlasništva. Tuženik je znao da to nije njegovo zemljište jer mu je tako i saopćeno od upisanih prehodnih vlasnika kao i njegovog djelatnika ČB iz [adresa] kao i TB iz [adresa], a koji je i mijenjao nekretnine sa tuženikom. I nakon što je izvršio zamjenu i upisao se tuženik vlasnikom do sada nije osporavao među niti je nasilno ulazio u oranicu tužitelja.
1.3.
Budući je tuženik oduzeo posjed gore navedene nekretnine, a koji posjed je nesmetano od 1966. godine bio u posjedu tužitelja i njegovih prednika, a koji posjed je bio miran i neometan sve do 22.4.2024. godine kada je tuženik pozvao mjerničkog vještaka koji je označio trasirkama međašnu liniju, a sa čime se tužitelj nije složio te je iste izmjestio na dotadašnju među u naravi, i tražio da se dotadašnja međašnja linija poštuje, a tuženik je dana 20.5.2024. godine dao izorati dio oranice tužitelja i to u čitavoj međašnoj dužini od 119 metara, s time da je na jednom kraju označenom točkama A-B odorao nekretninu tužitelja zasijanu kukuruzom u širini od 4,30 m, a na drugom kraju u širini 3,30 metara označenu na Izvatku iz katastarskog plana točkama C-D, i tako preoranu kukuruzu uništio te je ostavio u brazdama, pripojivši je svojem dijelu susjedno ležeće nekretnine u naravi zatravljene nekretnine na kojoj se nalazi nadstrešnica za stočnu hranu u kojoj su pohranjene bale sijena za stočnu ishranu. Kako je na taj način tuženik zauzeo dio oranice tužitelja za sebe, tužitelj je prisiljen svoj posjed štititi putem suda radi sprečavanja nasilja, pa sukladno odredbi 20. i 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, podnosi ovu tužbu za smetanje posjeda te predlaže da sud donese rješenje.
2.
U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporava tužbeni zahtjev. Netočno je da bi tuženik ove godine stekao nekretninu 508/4 k. o. [katastarska općina], a koja je susjedna nekretnini tužitelja čkbr. [katastarska čestica]. Naime, tuženik je svoju nekretninu (čkbr. [katastarska čestica]) stekao 2018.g., i od onda je na isti način uživa i posjeduje. Treba istaknuti da iz tužbe uopće nije vidljivo koja bi to bila susjedna čestica u vlasništvu tuženika, već se broj čestice spominje samo pod dokazima ( „zk izvadak za 508/4“). Dakle, tužba nije uredna.
2.1.
Tuženiku je poznato da bi tužitelj uživao svoju nekretninu i preko katastarske međe između 508/5 (tužiteljeva) i 508/4 (tuženikova), dakle i dio tuženikove čestice ( 508/4). Tužitelj je tako uživao tuženikov dio čestice, i to prema međi kako je navedena u Arkodu. Dakle, tužitelj je sam prijavio u Arkod kako to uživa svoju česticu, i da uživa i dio čestice tuženika, i sam je to označio prilikom prijave u Arkod. No, ove godine, tužitelj je posijao kukuruz i preko te međe koju je do tada uživao i koju je prijavio u Arkod.
2.2.
Dakle, ne samo da je tužitelj već prije, mimo katastra, zaposjeo tuženikovu česticu ( a što će biti predmet drugog sudskog postupka kojeg će pokrenuti tuženik), već je ove godine posadio kukuruz i još dublje u tuženikovoj čestici, i to preko međe koju je tužitelj sam označio u Arkodu (radi dobivanja poticaja za 508/5) i do koje je međe uživao do ove godine. Kada je to tuženik uočio, iskoristio je svoje pravo dopuštene samopomoći u zaštiti svog posjeda, i preorao tužiteljev posađen kukuruz do međe kako je tužitelj sam označio da je uživao u Arkodu, i kako je i uživao, a prije tog oranja tuženiku je geodet točno označio gdje je ta međa po Arkodu. 2.3.
Tuženik je u mjesecu svibnju 2024.g. vratio posjed u ono stanje kakvo je to bilo prije nego što je tužitelj u mjesecu svibnju 2024.g. posadio kukuruz na čestici tuženika, a preko međe označene u Arkodu. Tuženik od kada je u posjedu čestice 508/4 ( od 2018.g.) uživa je u odnosu na česticu tužitelja do međe kako je ona označena u Arkodu ( dakle onako kako ju je sam tužitelj označio u Arkodu i koje međe se je tužitelj držao do 5. mjeseca 2024.g.) Stoga tuženik nije smetao tužitelja kada je preorao tužiteljev kukuruz, jer ga je preorao do međe koja je navedena u Arkodu, a koju je među tužitelj sam prijavio u Arkod radi poticaja za svoju čkbr. [katastarska čestica], i do koje međe je zaista i bio posjed tužitelja, a kojeg je tužitelj samovlasno proširio i mimo te Arkodove međe u mjesecu svibnju 2024.g., što je natjeralo tuženika da dopuštenom samopomoći zaštiti svoj posjed i vrati ga preoravanjem tužiteljevog kukuruza do međe kako je ista navedena u Arkodu.
2.4.
Tuženik tvrdi da se koristio dopuštenom samopomoći u zakonskom roku od 30 dana, i stoga nije mogao smetati tužitelja.
3.
U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u izvod iz katastarskog plana (4), izvadak iz z.k. knjige (6-7), Kupoprodajni ugovor (8-10), fotografije nekretnine (11-15), izvadak iz z.k. knjige povijesni prikaz (22-23), arkod preglednik (24), skica lica mjesta s očevida od 9.6.2025.g. (list 31), arkod preglednik ispis (50-55), preslike arkod preglednika (61-66), preslike predane na ročištu 11. ožujka 2026. od strane vještaka svjedoka (76-81), proveden je očevid na licu mjesta 9. lipnja 2026. s mjerničkim vještakom Đurđicom Kušec koja je na očevidu nakon identifikacije nekretnina dala svoj nalaz i mišljenje te izradila skicu lica mjesta (30-31), a očevidu su bili prisutni i svjedoci GB, ŠB, UB, PB, HB i ZB, te su isti svjedoci preslušani na glavnoj raspravi 5. studenog 2025. i to GB, PB (35 -36), a svjedoci ŠB, UB i HB su preslušani na ročištu 4. veljače 2026. (36 -38), dok je na ročištu 11. ožujka 2026. preslušana Đurđica Kušec kao vještak i ZB (67-69), a tužitelj kao stranka u svrhu dokaza preslušan je na istom ročištu (69- 71) i zz. tuženika FB preslušan na istom ročištu (72-73).
4.
Tužitelj je svojim podneskom od 1. prosinca 2025. određivao tužbeni zahtjev tako da je u tužbeni zahtjev unio opis načina smetanja posjeda te skicu lica mjesta označavajući prijepornu površinu slovima A,B,C,D i navodeći dimenzije utvrđene na očevidu u pogledu širine i duljine prijepora.
5.
Na ročištu 3. prosinca 2025. punomoćnik tuženika se prije upuštanja u raspravljanje protivio preinaci tužbenog zahtjeva koji je tužitelj iznio, po tvrdnji tuženika u podnesku od 1. prosinca 2025. smatrajući da se radi o potpuno novom tužbenom zahtjevu u odnosu na zaštitu posjeda na čestici 508/4 oranica Krč sa 712 čhv. Na istom ročištu punomoćnik tuženika izjavio je da pod uvjetom da su prihvati preinaku tužbenog zahtjeva, tuženik ističe da bi ova nova tužba u odnosu na čk.br. 508/4 bila zakašnjela, jer je ista podnesena u roku dužem od 30 dana od počinjenog smetanja.
6.
Uspoređujući utvrđenja do kojih je sud došao na očevidu 9. lipnja 2025. u prisutnosti mjerničkog vještaka Đurđice Kušec koja je izradila i sk icu lica mjesta u odnosu na činjenice koje proizlaze iz tužbenog zahtjeva tužitelja od 1. 12. 2025., sud zaključuje da se ne radi o nikakovoj preinaci tužbenog zahtjeva, već o preciziranju tužbenog zahtjeva u odnosu na utvrđenu prijepornu površinu u odnosu na dužinu i širinu prijepora, a koju prijepornu površinu je u skici s lica mjesta (list 31) označila Đurđica Kušec. Naime, tek je na očevidu 9. lipnja 2025. od strane tužitelja pokazan prijepor, odnosno zemljišna površina na kojoj je počinjeno smetanje posjeda. Samo označavanje zemljišno-knjižnih oznaka kao što su zemljišno-knjižne čestice, ne znači da je došlo do preinake tužbe, odnosno da je podnesen novi tužbeni zahtjev iz jednostavnog razloga što je tek na očevidu na licu mjesta definirano koja je to prijeporna površina u naravi u odnosu na ostale oznake na zemljištu koje se nalazi pored tog prijepornog dijela, posebno u odnosu na položaj nadstrešnice koja se nalazi u posjedu i vlasništvu tuženika, u odnosu na položaj kanala koji je naznačen na početku kao slovo A, odnosno zemljišna površina od puta pa u dubinu oranica i livada, kao i dio kanala vidljivog uz prijepornu površinu u blizini slova C skice lica mjesta. Potrebno je odmah ovdje napomenuti da je kanal uz prijeporni dio bio vidljiv i utvrđen neposrednim opažanjem pa je stoga i od strane tužitelja pokazana površina koja je u naravi preorani dio oranice, a isto je preoravanje u suštini čin smetanja koji je, kako tvrdi tužitelj, počinio tuženik, odnosno zaposlenici tuženika.
7.
Svjedoci GB i PB, koji su nesrodni sa strankama, dali su iskaze suglasno, objektivne i uvjerljive iskaze u pogledu prijeporne površine te uživanja nekretnina do dana kada je izvršeno preoravanje. Isti su bili prisutni i na očevidu 9. lipnja 2025. tako da je njihov iskaz povezan sa stvarnim stanjem na nekretninama kakvo je zatečeno 9. lipnja 2025. Svjedoci ŠB i UB koji su isto nesrodni sa strankama, dali su suglasne iskaze koji su povezani sa stvarnim stanjem na terenu kakvo je sud zapažao na očevidu. ŠB je posebno obrazložila stanje nekretnina, s obzirom da su ovu nekretninu koju su mijenjali sa LB, oni kupili od MB i on je znao do kud je međa i taj posjed, a UB je to naslijedio od svojeg oca, a oni su opet mijenjali sa Celovcem, misleći na svoju obitelj. I ovi svjedoci potvrđuju navode iz tužbe i navode koje su dali prethodni svjedoci. Svjedok HB, inače još zaposlenik tuženika, sjeća se da je u blizini nadstrešnice jedan preorani dio nekretnine, a što je preorao ĐB isto zaposlenik tuženika. Nakon što je ovom svjedoku predočena skica lica mjesta, svjedok je odgovorio da mu se čini da je tu bio posijan kukuruz, a onda je to preorano. Kada je on došao raditi kod tuženika već je bila izgrađena nadstrešnica, a bio je iskopan i kanalić koji ide od puta pa u dubinu nekretnine (na skici lica mjesta označeno od slova A do slova C uz naznaku vidljivog dijela kanala).
8.
U suštini iskaz ovog svjedoka je suglasan iskazu svih ostalih do tada preslušanih svjedoka koji govore o tome do kuda je bio posjed nekretnina od strane tuženika i od strane tužitelja.
9.
Mjernički vještak Đurđica Kušec, preslušana 11. ožujka 2026. na ročištu pojasnila je naznake na skici lica mjesta, a svjedok ZB koji je isto tako bio na očevidu na licu mjesta, sjeća se o kojim se nekretninama radi i zna da je bio vidljiv jedan kanal na prednjem dijelu nekretnina. Svjedok ne zna tko je iskopao kanal uz prijepornu površinu, ali se sjeća da je u početku bio vidljiv kanal, dok dalje kanal nije bio vidljiv.
10.
Na glavnoj raspravi 11. ožujka 2026. detaljno su preslušani kao stranke u svrhu dokaza tužitelj NB i zz. tuženika FB. U suštini parnične stranke iznijele su svoje viđenje problema u pogledu prijeporne površine, smetanja posjeda i svih objekata koje je sud neposrednim opažanjem utvrdio na očevidu 9. lipnja 2025., a mjernički vještak Đurđica Kušec ucrtala u skicu lica mjesta, tako da se može vrlo jasno vidjeti koje činjenice opisuje na objektivan način sam tužitelj, a koje činjenice opisuje zz. tuženika. Tako je zz. tuženika na glavnoj raspravi na upit tužitelja odgovorio da mu nije poznato da bi iza hale-nadstrešnice njegovi zaposlenici napravili kanal i ne zna o kojem se kanalu radi.
11.
Tvrdnje tuženika u odgovoru na tužbu i tijekom postupka da se na površini gdje je označen prijepor radilo o putu ničim nisu potvrđene niti uvjerljive, jer i sami svjedoci tuženika koji su zaposlenici tuženika izjavili su da je taj dio bio prije zasijan kukuruzom. Taj prijeporni dio je očito bio čitavo vrijeme u posjedu tužitelja, a sama činjenica da se na toj površini tužitelj koristio i provozom za potrebe svojih nekretnina govore o tome da bi i drugi koristili taj dio kao put za prolaz, a pogotovo ne tuženik jer za tim nije imao niti potrebe. Već činjenica da je u duljini nekretnina koja je označena u skici lica mjesta slovima A-C iskopan kanal govori o tome do kud je i tuženik bio u posjedu, odnosno dalje od tog kanala tuženik nije izvršavao nikakove posjedovne radnje, a niti je za tim imao potrebe. Upravo do tog kanala u posjedu je bio tužitelj što govore iskazi svih preslušanih svjedoka koji su i bili prisutni na licu mjesta i to GB, ŠB, UB, PB i HB. 12.
Prema tome, tužitelj postavljajući precizirani tužbeni zahtjev nije preinačio tužbeni zahtjev niti se radi o novoj tužbi, već je preciziranje tužbenog zahtjeva bilo u odnosu na detaljne činjenice utvrđene na očevidu, a i prikazane na skici lica mjesta.
13.
Prema čl. 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakovo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. 14.
Svjedok ZB izričito je u svom iskazu (list 69) izjavio da je taj dio preoran po nalogu tuženika, a preorao je on. I dok je to preoravao bila je zasijana kukuruza. Isto tako sjeća se dok je on počeo raditi kod tuženika bila je već izgrađena hala-nadstrešnica.
15.
Tužitelj u tužbi tvrdi, kao i u tijeku postupka da je na svojoj nekretnini pokosio i izbalirao tritikal i grahoricu, a 13. 5. 2024. izorao nekretninu i posijao kukuruz koja kukuruza je bila u fazi nicanja kada je tuženik 20. 5. 2024. ponovno dao postaviti kolčiće i dao preorati 4 reda iznikle kukuruze u cijeloj duljini do potoka i u širini kat. čestice [katastarska čestica]. Prema tome, tužitelj je predajući tužbu 27. 5. 2024. zaštitio svoj posjed sukladno čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji propisuje rokove za zaštitu posjeda. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.
16.
Precizirajući tužbeni zahtjev podneskom od 1. prosinca 2025. tužitelj je isti tužbeni zahtjev postavio u zakonskim rokovima za podnošenje tužbe radi zaštite svojih posjeda.
17.
Sud je u cijelosti usvojio tako postavljeni tužbeni zahtjev, jer je ocijenio da se ne radi o novoj tužbi i novom tužbenom zahtjevu, već je samo isti preciziran sukladno utvrđenjima na očevidu, sukladno naznakama na skici lica mjesta .
18.
Odluka o parničnim troškovima donesena je prema čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, a isti se troškovi sastoje od zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku i to za sudsku pristojbu na tužbu 13,27 €, jednokratna nagrada po Tbr. 7. toč. 1. OT 200 bodova, za daljnje radnje za ročište 5. 11. 2025. 50 bodova, ročište 3. 12. 2025. 50 bodova, 4. 2. 2026. 50 bodova, 11. 3. 2026. 50 bodova, predujam za očevid 250,00 €, sudska pristojba na rješenje 26,54 €. Kada se zbroje svi iznosi troškova zastupanja po odvjetniku i tome doda 25% PDV-a, predujam za očevid 250,00 € i troškovi sudskih pristojbi dobije se iznos od 1.314,80 €.
19.
Iz svih navedenih razloga riješeno je kao u izreci.
Križevci, 28. travnja 2026.
Sudac: Marijan Vrbančić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka u roku od 8 dana, računajući od dana dostave ovog rješenja.
