REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-1503/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Nevenka Baran, u pravnoj stvari tužitelja BLT ENERJİ ELEKTRİK ENERJİSİ TOPTAN SATIŞ SANAYİ VE TİCARET ANONİM ŞİRKETİ iz Republike Turske, Gaziantep, Inönü Caddesi br. 22 Sahinbey, OIB: 31390535150, kojeg zastupa punomoćnik Danko Jurišić, odvjetnik u Zagrebu, Radoslava Cimermana 20, protiv tuženika SV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Domagoj Šoljić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Planinić, Šoljić i partneri d.o.o. u Zagrebu, Tkalčićeva 73 A, radi naknade štete, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv dijela rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-3026/2023-16 od 11. ožujka 2026., 28. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Preinačuje se rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-3026/2023-16 od 11. ožujka 2026. u točki I. izreke i rješava:

Odbija se kao neosnovan prijedlog tužitelja za prekidom ovog spora do pravomoćnog okončanja postupaka koji se vode pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojevima P-1089/2020, P-79/2025, P-134/2022, P-1168/2025, P-758/2025, P-811/2025 i P-1319/2021.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem označenim u izreci ovog rješenja sud prvog stupnja je odredio prekid postupka do pravomoćnog dovršetka više parničnih postupaka (ukupno 7) pobliže navedenih u izreci tog rješenja ili do drugačije odluke suda. Tako je sud prvog stupnja riješio na temelju odredbe članka 12. i članka 213. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22 i 155/23) jer je ocijenio da je „pravomoćno okončanje postupaka navedenih u izreci tog rješenja prethodno pitanje za utvrđivanje odgovornosti tuženika u ovom parničnog postupku odnosno za utvrđivanje postojanja ili nepostojanja osnove za naknadu štete tuženika tužiteljuˮ; pri tome, sud ističe u obrazloženju odluke da je tužitelj primarno u svojoj tužbi predložio prekinuti ovaj postupak do pravomoćnog dovršetka parničnih postupaka koji su naznačeni u izreci pobijanog rješenja.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio tuženik smatrajući da isto nije pravno osnovano jer nisu ispunjene pretpostavke za određivanje prekida postupka te je sud pogrešno primijenio odredbe parničnog postupka i pogrešno je utvrdio činjenično stanje. Sud osnovu za prekid postupka nalazi u odredbi članka 213. stavka 1. no prekid ovog postupka nije mogao biti utemeljen na toj zakonskoj odredbi. Sud, a što je vidljivo iz obrazloženja pobijanog rješenja, uopće nije odredio koje je to konkretno pravno pitanje zbog kojeg se prekida ovaj postupak te je nemoguće iščitati koje to pravno pitanje opravdava prekid ovog postupka niti navodi koje to pravno pitanje izvire iz pojedinog od 7 parničnih postupaka niti je navedeno kakav to utjecaj pravno pitanje ima na odluku u ovoj parnici. Zato u pobijanom rješenju nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama uslijed čega se pobijano rješenje ne može ispitati čime je počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku. Žalitelj ističe da tuženik nije parnična stranka niti u jednom od 7 parničnih postupaka navedenih u izreci pobijanog rješenja te navedeni postupci nemaju nikakav utjecaj na tuženika. Sud nije određeno naznačio pravno pitanje zbog kojeg prekida ovaj postupak pa je zato prvostupanjski sud donio nepravilnu odluku. U nastavku žalbe žalitelj navodi tijek dosadašnjeg prvostupanjskog postupka te ističe da je tužitelj tijekom spora, a naročito u podnesku od 24. veljače 2025. vrlo jasno naveo koje to radnje tuženiku stavlja na teret i u čemu bi se to sastojala protupravnost na strani tuženika pa nema pravnog osnova za određivanjem prekida postupka u ovoj pravnoj stvari. Radnje koje je tuženik poduzeo on je poduzeo unutar svoje javnobilježničke službe, a koje su za tužitelja sporne u kontekstu odgovornosti za štetu; uostalom, tuženik je u svom iskazu obrazložio pravni položaj javnog bilježnika i svoje postupanje, a odluka u svakom od 7 postupaka iz izreke pobijanog rješenja ne predstavlja prethodno pitanje u ovom sporu usmjerenog na isplatu novčanog iznosa s osnova naknade štete. Žalitelj predlaže da se pobijano rješenje preinači na način da se odbije prijedlog za prekidom postupka odnosno da se vrati predmet na daljnje odlučivanje jer ne postoje zakonske pretpostavke za prekid postupka.

3. Tuženikova žalba je osnovana.

3.1. Ispitavši prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu temeljem odredbe članka 365. stavka 1. i 2. Zakona o parničnom postupku u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku, no primjenom odredbe članka 381. u vezi članka 373.a stavka 3. u vezi stavka 1. točke 2. istog Zakona prvostupanjsko je rješenje valjalo preinačiti.

4. Iz tužbe kojom je tužitelj pokrenuo ovaj spor protiv više (ukupno 6) tuženika proizlazi da tužitelj potražuje naknadu štete koju su mu kao većinskom članu društva Geoen d.o.o. počinili tuženici s time da prema navodima tužbe (ovdje) tuženik je počinio štetne radnje obavljajući poslove javnog bilježnika dok su preostali tuženici štetne radnje kojima je tužitelju nastala počinili obavljajući neke druge radnje (poslove) poput nepozivanja tužitelja na skupštinu društva i nezakonitog isključenja tužitelja iz društva – radnje za koje tužitelj smatra da su nezakonite koje je (ovdje) tuženik počinio su navedene u točkama 135-158. tužbe, dok su radnje koje su drugi tuženici počinili navedene u preostalim dijelovima tužbe. Nadalje, iz tužbe proizlazi (str. 40-42. tužbe) da je tužitelj već u tužbi predložio prekinuti ovaj spor do pravomoćnog okončanja više (ukupno 10 sporova, a od tih 10 sporova sud prvog stupnja je u pobijanom rješenju naveo 7) smatrajući da bi okončanjem tih postupaka moglo doći do popravljanja štete tužitelju u određenom dijelu te da bi stoga ovaj spor bilo svrsishodno prekinuti iz tog razloga. Naknadnim rješenjem poslovni broj P - 2963/23 od 27. listopada 2023. sud prvog stupnja je (i) u odnosu na (ovdje) tuženika razdvojio postupak te se isti nakon toga vodi pod poslovnim brojem P-3026/23. U nastavku tog postupka sud prvog stupnja je nakon proveo prethodni postupak te je nakon zaključenja tog postupka, između ostalog, na ročištu za glavnu raspravu održanom 2. listopada 2025. proveo dokaz saslušanjem tuženika. Sud prvog stupnja je nakon toga donio pobijano rješenje.

5. Prema odredbi članka 213. stavka 1. točke 1. Zakona o parničnom postupku sud će prekid postupka odrediti ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju (članak 12.). Odredbom članka 12. stavka 1. Zakona o parničnom postupku propisano je kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno.

5.1. Prema tome, iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da u slučaju ako odluka suda ovisi o tome postoji li neko pravo ili pravni odnos (o čemu sud ili drugo nadležno tijelo još nije donijelo odluku) sud može prekinuti postupak dok se pravomoćno ne odluči o tom pitanju. Međutim, iz točke 221. tužbe u kojoj su navedeni svi sporovi do čijeg okončanja je tužitelj predložio prekinuti (i) spor koji se vodi protiv (ovdje) tuženika proizlazi da se ti sporovi vode radi utvrđenja ništetnosti određenih odluka skupštine društva Geoena (ukupno 5 sporova), radi utvrđenja ništetnim određenih upisa u sudski registar (dva spora), radi utvrđenja ništetnim članka 7. Društvenog ugovora, radi utvrđenja da je tužitelj zakoniti imatelj poslovnog udjela u temeljnom kapitalu Geoena s 80% i radi utvrđenja ništetnim Ugovora o prijenosu gospodarske cjeline. Prema tome, iz navedenog proizlazi da je tužitelj predložio prekid (i) postupka radi naknade štete protiv (ovdje) tuženika pozivajući se na to da su određene odluke skupštine društva Geoen d.o.o. ništetne, kao i upisi u sudski registar te odredba Društvenog ugovora, a k tome tužitelj smatra da bi ovaj spor valjalo prekinuti iz razloga jer je on zakoniti imatelj poslovnog udjela u društvu Geoen d.o.o. te da je ništetan Ugovor o prijenosu gospodarske cjeline. Međutim, svi ti postupci (pa tako i dio tih postupaka radi kojih je prvostupanjski sud pobijanim rješenjem odredio prekinuti ovaj postupak) nemaju nikakvog utjecaja na to je li tuženik počinio protupravne štetne radnje obavljajući te radnje kao javni bilježnik. Štoviše, ni sam sud prvog stupnja u obrazloženju pobijane odluke nije naveo nikakve razloge zbog kojih smatra da bi odluka u tim sporovima bila prethodno pitanje o kojem ovisi odluka u ovom sporu čime je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku na što u žalbi osnovano ukazuje tuženik, a k tome ni sam tužitelj u tužbi nije naveo da su odluke u tim sporovima prethodno pitanje o kojem ovisi odluka o ovom sporu već je samo smatrao da bi okončanjem tih postupaka moglo doći do popravljanja štete tužitelju u određenom dijelu. Prema tome, budući da ni sam tužitelj nije naveo da bi na primjer, određena odluka skupštine društva bila ništetna zbog na primjer, toga što nije unesena u zapisnik prema članku 448. u vezi članka 355. točke 2. Zakona o trgovačkim društvima, pravomoćna odluka suda u svim tim postupcima nema nikakvog utjecaja na to je li tuženik doista počinio protupravnu štetnu radnju za koju bi bio u obvezi tužitelju naknaditi štetu.

5.2. Naime, budući da tužitelj u ovom sporu potražuje od tuženika naknadu štete smatrajući da je tuženik počinio protupravne štetne radnje u obavljanju poslova koje je obavljao na temelju Zakona o javnom bilježništvu, odluke suda koje će sud donijeti u svim predmetima radi kojih je prekinuo ovaj postupak nisu od utjecaja na ovaj spor u kojem sud mora ispitati je li tuženik doista počinio protupravne štetne radnje obavljajući posao javnog bilježnika i, ako jeste, je li tim radnjama tužitelju počinjena određena šteta.

6. Upravo zbog navedenog, premda je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku jer nije naveo nikakve razloge o odlučnim činjenicama zbog čega smatra da je pravomoćna odluka koju će prvostupanjski sud odnijeti u predmetnima koji su navedeni u izreci pobijanog rješenja prethodno pitanje za ovaj spor, tuženikovu žalbu je valjalo uvažiti i preinačiti pobijano rješenje, a na temelju odredbe članka 373.a stavka 3. u vezi stavka 1. točke 2. Zakona o parničnom postupku, a sve u vezi s člankom 381. istog Zakona.

Zagreb, 28. travnja 2026.

Sudac

Nevenka Baran