Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Poslovni broj Gž-165/2026-2
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Ankice Jakovina predsjednice vijeća, Dragice Sirovica Hranilović sutkinje izvjestiteljice i Zinke Bulka članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivica Škunca, odvjetnik u Zaprešiću, protiv 1. tuženika GU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tuženice SU iz [adresa], J [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Lana Propadalo Duka, odvjetnica u Zagrebu, radi ukidanja služnosti, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalna služba u Zaprešiću poslovni broj P-438/2024-24 od 21. siječnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 28. travnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalna služba u Zaprešiću poslovni broj P-438/2024-24 od 21. siječnja 2026. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. O troškovima žalbenog postupka će se odlučiti konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvoga stupnja suđeno je:
„1.Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
" I. Ukida se pravo stvarne služnosti česticu tužitelja označenu kao k. č. br. [katastarska čestica] – pašnjak uz cestu površine 117 čhv ili 421 m2, a upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao pravo služnosti prolaza i provoza (preko staze i kolnika) u širini od 3 metra u korist čestica tuženih k. č. br. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te se tuženicima ubuduće zabranjuje svaki prolaz i provoz preko tužiteljeve k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
II. Određuje se upis brisanja prava stvarne služnosti iz točke I. ove presude na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama ovog suda.“
2. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za nadoknadu troškova ovog parničnog postupka.
3. Nalaže se tužitelju da nadoknadi tuženicima parnični trošak u iznosu od 750,00eur, u roku 15 dana.“
2. Protiv navedene presude žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), uz prijedlog da se pobijana presuda preinači, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbenog postupka.
3. U odgovoru na tužbu tuženici se protive svim žalbenim navodima, predlažu žalbu odbiti kao neosnovanu.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za ukidanje prava stvarne služnosti prolaza i provoza preko nekretnine tužitelja označene kao k. č. br. [katastarska čestica] – pašnjak uz cestu površine 117 čhv ili 421 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao poslužnog dobra, a za korist nekretnina tuženika označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao povlasnog dobra.
6. Ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj sud nije utvrdio postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti.
7. Pobijana presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i razumljivi, te izreka presude nije u proturječnosti s obrazloženjem, slijedom čega nije ostvarena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.
8. U postupku je utvrđeno:
- da je tužitelj vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] – pašnjak uz cestu površine 117 čhv ili 421 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], preko koje je u korist nekretnina tuženika k. č. br. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisano pravo stvarne služnosti prolaza i provoza u širini od 3 metra,
- da tuženici koriste navedenu služnost radi pristupa svojim nekretninama i to dugi niz godina,
- da je ta nekretnina u vlasništvu tužitelja prema položaju nekretnina tuženika i stupnju njihove izgrađenosti i položaja građevine glavna veza s javnom površinom,
- da se koristi za promet vozilima i u naravi predstavlja pošodrani put,
- da je u međuvremenu uz sjevernu stranu nekretnina tuženika izgrađena javna prometnica – Sportska ulica, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja u naravi predstavlja neasfaltiranu cestu s kanalom prosječne širine 1,4 m, koji se nalazi u cijeloj svojoj širini na spoju te nekretnine s nekretninama tuženika,
- da taj kanal onemogućava neposredan kolni i pješački pristup bez dodatnog tehničkog zahvata, odnosno bez nasipavanja.
9. Na temelju prednjih utvrđenja, posebno provedenog geodetskog vještačenja prvostupanjski sud je zaključio kako tuženici zbog još uvijek neuređenog dijela Sportske ulice i postojanja navedenog kanala ne mogu ostvarivati pristup svojim nekretninama na jednako prikladan način s predmetne javne prometnice u odnosu na postojeći prolaz preko nekretnine tužitelja, zbog čega odbija tužbeni zahtjev i odlučuje kao u izreci.
10. Prethodno navedena utvrđenja i zaključci prvostupanjskog suda za sada se ne mogu prihvatiti kao pravilni.
11. Naime, osnovano žalitelj ističe da je prvostupanjski sud na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja izveo preuranjen zaključak o nepostojanju pretpostavki za ukidanje predmetne služnosti u smislu čl. 242. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
12. Prema odredbi čl. 242. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 i 52/25 – dalje: ZVDSP), sud će na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine svojom odlukom ukinuti nužni prolaz, a i drugu služnost puta, bez obzira na to na kojem je temelju osnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz ili drugi jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnoga zemljišta čini manje štete, ili pak jednako prikladan javni prolaz.
13. Za ocjenu postojanja takvog prolaza nije odlučno samo postoji li on u trenutku odlučivanja kao već izveden, već i može li se, s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja, takav pristup realno uspostaviti uobičajenim tehničkim zahvatima i bez nerazmjernih troškova. Naime, tumačeći citiranu odredbu pomoću njezinog društvenog cilja, posebno imajući u vidu načelnu odredbu čl. 175. st. 1. ZVDSP, prema kojoj svaka služnost mora imati razumnu svrhu, zaključiti je da prema toj odredbi jednako prikladan prolaz postoji i kad se on takvim, lako i uz neznatna ulaganja, može osposobiti (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-x -1056/10-2 od 3. studenog 2011.).
14. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud je zaključak o nepostojanju drugog pristupa utemeljio isključivo na utvrđenju da Sportska ulica još uvijek nije uređena i da između te javne prometnice i nekretnina tuženika postoji kanal koji onemogućava neposredan kolni i pješački pristup, pri čemu nije u dovoljnoj mjeri razmotrio značaj činjenice da je uz nekretnine tuženika izgrađena javna prometnica – ulica, koja po svojoj funkciji služi pristupu svim okolnim nekretninama.
15. Također, iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da predmetni kanal predstavlja dio ceste, dok nije razjašnjeno na koji će način nadležni upravitelj ceste urediti taj dio prometnice, zbog čega se za sada ne može zaključiti predstavlja li ta zapreka trajnu okolnost ili se može otkloniti u okviru uređenja prometnice i njezinih priključaka.
16. Nadalje, prvostupanjski sud nije utvrdio može li se pristup nekretninama tuženika s predmetne javne prometnice ostvariti izvedbom uobičajenog priključka za kolni i pješački pristup, niti je ispitao razmjernost takvog zahvata u odnosu na opterećenje nekretnine tužitelja.
17. Okolnost da tuženici dulje vrijeme koriste postojeći prolaz preko nekretnine tužitelja, kao i njihovi navodi o načinu korištenja nekretnina i orijentaciji građevina, nisu odlučni, jer se postojanje služnosti i njezina svrha prosuđuju prema objektivnim kriterijima postojanja drugog prikladnog pristupa.
18. Slijedom navedenog, ovaj sud nalazi da činjenično stanje u pogledu postojanja drugog jednako prikladnog pristupa nije u potpunosti utvrđeno, zbog čega se za sada ne može ispitati pravilnost primjene materijalnog prava.
19. Stoga je, primjenom odredbe čl. 370. ZPP, pobijanu presudu valjalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
20. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će, po potrebi, dopuniti dokazni postupak, radi utvrđenja mogućnosti uspostave pristupa nekretninama tuženika s predmetne javne prometnice i uz koju cijenu, imajući u vidu postojeće stanje na terenu i moguće načine savladavanja utvrđene zapreke - kanala, odnosno može li se osigurati pristup predmetnim nekretninama tuženika s javne ceste, na način kako im je to bilo omogućeno do sada, nakon čega će ponovno ocijeniti postoje li pretpostavke za ukidanje služnosti.
21. Budući da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, ukinuta je i odluku o troškovima parničnog postupka, pa će novom odlukom o glavnoj stvari prvostupanjski sud odlučiti i o cjelokupnim troškovima postupka, uključujući i troškove žalbenog postupka (čl. 166. st. 3. ZPP).
U Velikoj Gorici 28. travnja 2026.
Predsjednica vijeća
Ankica Jakovina
