Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-1329/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Ivane Bosnić-Kovačić kao predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Mladena Genca kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Hane Bogović kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice LŽ, zbog prekršaja iz čl. 229. st. 2. u svezi sa st. 1. t. 1. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) i čl. 172. st. 2. t. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor radnih odnosa, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, broj: 81. Pp-2128/2023, od 30. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj 28. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor radnih odnosa i potvrđuje se pobijana presuda prvostupanjska presuda, u pobijanom dijelu.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenica je proglašena krivom i kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 500,00 eura / 3.767,25 kuna, zbog prekršaja iz čl. 229. st. 2. u svezi sa st. 1. t. 1. Zakona o radu, činjenično opisanog u izreci pod točkom I/., uz obvezu naknade troškova postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura / 226,04 kuna.

2. Istom presudom protiv okrivljenice je na temelju čl. 181. t. 4. Prekršajnog zakona odbijena optužba, zbog prekršaja iz čl. 172. st. 2. t. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, činjenično opisanog u izreci pod točkom II/..

3. Protiv oslobađajućeg dijela navedene presude pod točkom II/ izreke tužitelj je pravodobno podnio žalbu, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, kako to proizlazi iz sadržaja žalbe.

4. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

5. Žalba je neosnovana.

6. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 – dalje PZ), ovaj sud je našao da je prvostupanjski sud pravilno i zakonito odlučio kada je protiv okrivljenice za djelo pod točkom II/ izreke optužbu odbio, te da je za svoju odluku dao valjane razloge koje prihvaća i ovaj sud.

7. Naime, uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je okrivljenica 24. svibnja 2023. platila iznos od 7.950,00 eura u Državni proračun, a po rješenju nadležnog tijela, inspektora rada, od 22. svibnja 2023., donesenom na temelju čl. 7. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada (“Narodne novine“, broj 151/22), zbog neprijavljivanja radnica RŽ, DŽ i SŽ tijelu mirovinskog osiguranja prije početka rada, pa je stoga pravilno prvostupanjski sud odbio optužbu protiv okrivljenice za prekršaj iz čl. 172. st. 2. t. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, na temelju odredbe čl. 181. t. 4. PZ, što je u skladu sa stajalištem ovoga suda da se primijenjene administrativne mjere smatraju presuđenom stvari, ako je za isti činjenični opis pokrenut prekršajni postupak, a o čemu se radi u konkretnom slučaju, a što je i u skladu s praksom Europskog suda za ljudska prava, kao što je u predmetu Ruotsalainen protiv Finske (presuda od 16. lipnja 2009., zahtjev br. 13079/03), gdje je ESLJP utvrdio da unatoč okolnosti što je izrečena mjera u nacionalnom sustavu kvalificirana kao fiskalna mjera, a ne kaznenopravna sankcija, pretežiti značaj ima priroda kažnjive radnje, te s obzirom na to da prema tvrdnjama tužene države, dodatni porez nije nametnut u svrhu naknade štete, nego je imao svrhu odvraćanja, odnosno prevencije takvih ponašanja u budućnosti, to je sud utvrdio da se iz toga može zaključiti da je mjera izrečena temeljem propisa čija je svrha, odnosno pravna priroda punitivna.

8. Stoga žalbenim navodima u kojima u bitnom tvrdi da okrivljenica u postupku koji se vodio pri Državnom inspektoratu nije pravomoćno osuđena niti oslobođena optužbe, niti je protiv iste obustavljen postupak, tužitelj nije doveo u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude.

9. Iz izloženih razloga trebalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i pobijanu presudu potvrditi, u pobijanom dijelu.

U Zagrebu 28. travnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Hana Bogović, v.r.

Ivana Bosnić-Kovačić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 4 otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.