REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-3299/2020-51

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji Sanji Grgurić Hojski, u parničnom predmetu tužiteljice PĆ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćnici Saneli Kontin Miklin, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Sanela Kontin Miklin i Željko Rožić u Križevcima protiv tuženika HOK-OSIGURANJE d.d., OIB 00432869176, [adresa], zastupan po punomoćnici Ivi Pezić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon glavne, usmene i javne rasprave, održane i zaključene 13. ožujka 2026. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, temeljem čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje u tekstu: ZPP), 28. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice PĆ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] koji glasi:

''1. Nalaže se tuženiku, i to HOK-OSIGURANJE d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 00432869176 da tužiteljici MĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] plati iznos od

3.535, 53 EUR/ 26.638,44 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom na navedeni iznos tekućom od dana 29.10.2019. godine pa do potpune isplate, po stopi zatezne kamate određene uvećanjem prosječne kamatne stope za stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do dana 31.12.2022. godine, te od 01.01.2023. godine po stopi zatezne kamate određene za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sukladno čl.29.st.2. i 8. ZOO-a, a sve u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na navedeni iznos troška od dana presuđenja pa do potpune isplate po stopi zatezne kamate određene za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sukladno čl.29.st.2. i 8. ZOO-a, a sve u roku od 15 dana.''

II. Nalaže se tužiteljici CĆ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] naknaditi tuženiku HOK-OSIGURANJE d.d., OIB 00432869176, [adresa] trošak ovoga postupka u iznosu od 562,50 eura sa zateznom kamatom tekućom od 28. travnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev odbija.

Obrazloženje

1. Tužiteljica MĆ (dalje u tekstu: tužiteljica) u tužbi navodi da se 28. listopada 2019. dogodila prometna nesreća u kojoj je pored ostalih sudionika sudjelovala njezina kći EĆ na način da je upravljala osobnim automobilom u vlasništvu tužiteljice te je iznenada naletjela na nepoznati predmet veličine kuhinjskog stola (lim), a koji se nalazio na kolniku autoceste te oštetio automobil. Prilikom naleta osobnog automobila na nepoznati predmet, vozačica automobila ni na koji način nije bila u mogućnosti izbjeći nepoznati predmet na kolniku autoceste te spriječiti nastanak štete iako se kretala dopuštenom brzinom. Neposredno prije nastanka štetnog događaja nije bila niti postavljena oznaka koja bi sudionike u prometu upozorila na opasnost i ograničenje kretanja. U tom štetnom događaju na osobnom automobilu tužiteljice nastala je šteta u iznosu od 26.638,44 kn. Za nastalu štetu na vozilu odgovoran je osiguranik tuženika Hrvatske autoceste d.o.o. koji odgovara po principu presumirane krivnje. Kod činjeničnog stanja da se na kolniku autoceste nalazio nepoznati predmet (lim), da je vozačica automobila vozila dopuštenom brzinom, da nije bila pod utjecajem alkohola te da nije imala mogućnosti izbjeći nalet vozilom na nepoznati predmet (lim), nesporno je da postoji odgovornost osiguranika tuženika. Već sama činjenica nailaska vozilom na nepoznati predmet (lim) na kolniku autoceste ukazuje na propust osiguranika tuženika koji je u održavanju autoceste istu propustio održavati tako da se ista može koristiti na siguran način. Osiguranik tuženika nije poduzeo sve potrebne radnje radi odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa jer da je poduzeo sve potrebne radnje sudionici u prometu osim što bi se mogli sigurno i nesmetano kretati, isti bi i na vrijeme bili upozoreni na opasnost koja im prijeti na određenom dijelu ceste a na što u konkretnom slučaju nisu bili. Tužiteljica se osobno obratila tuženiku radi mirnog rješenja spora i naknade štete u izvansudskom postupku, pri čemu je tuženik izvršio izvid štete od 28. listopada 2019., no nekoliko dana kasnije, dopisom od 19. studenoga 2018. tuženik je otklonio zahtjev tužiteljice kao pravno neosnovan s obrazloženjem da osiguranik tuženika nije odgovoran za nastanak štete budući da je isti nakon zaprimanja obavijesti o predmetu na cesti odmah postavio ograničenje uz oprez predmet te je naveo činjenicu kako protiv njegova osiguranika nije niti pokrenut prekršajni postupak radi prekršaja iz čl.6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Slijedom navedenog tužiteljica predlaže donijeti presudu kojom će se naložiti tuženiku isplatiti joj iznos od 26.638,44 kuna sa zateznom kamatom tekućom od 29. listopada 2019. do isplate. Traži i naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

2. Tuženik HOK-OSIGURANJE d.d. (dalje u tekstu: tuženik) u odgovoru na tužbu osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Osporava odgovornosti i uzročno- posljedičnu vezu između postupanja osiguranika tuženika Hrvatske autoceste d.o.o. i štetnog događaja od 28. listopada 2019. Osporava da bi njegov osiguranik nepropisno održavao javnu cestu. Sama činjenica što NN vozač s čijeg je vozila otpao lim nije pronađen, a koji je istog bio dužan maknuti s autoceste, ne podrazumijeva odgovornost osiguranika tuženika. Iz činjeničnog opisa tužbe nije razvidno u čemu bi se točno sastojao propust osiguranika tuženika odnosno koje je primjerene mjere osiguranik tuženika propustio poduzeti. Protiv osiguranika tuženika nikada nije pokrenut prekršajni postupak, koji bi zasigurno bio pokrenut da u kojem slučaju postoji odgovornost osiguranika tuženika. Posebno napominje kako je nepoznato u kojem se trenutku predmet uopće našao na cesti, no gotovo da je izvjesno da se to dogodilo doslovno minutu prije nego što je tužiteljica na isti naletjela svojim automobilom, što ponovo dovodi do zaključka kako nema odgovornosti osiguranika tuženika niti se ista može utvrditi. Djelatnici ophodarske službe uredno su i po propisima prošli navedenu dionicu autoceste. Naime, dojava o predmetu na cesti zaprimljena je u 20:24h te je odmah nakon toga postavljeno ograničenje brzine od 80 km/h i upozorenje da se na cesti nalazi predmet. U 20:25h zaprimljena je dojava o naletu osobnog vozila Ford na predmet, dakle osiguranik tuženika nije mogao poduzeti apsolutno ništa da se nalet na predmet izbjegne. Osporava dinamiku štetnog događaja te ističe prigovor isključive odgovornosti vozača vozila tužiteljice prema kriteriju objektivne odgovornosti kao imatelja vozila u pokretu kao opasne stvari. Osporava i visinu štete. Osporava i tijek zatezne kamate kako je isti postavljen u tužbi za imovinsku štetu. Iz navoda tužiteljice ne proizlazi kako je ista popravila vozilo te u tu svrhu ne dostavlja nikakve račune ili druge dokaze, već ponudu popravka. Nereparirana šteta nastaje trenom presuđenja kada nenovčana imovinska šteta biva pretočena u određeni broj novčanih jedinica, pa kamata na istu može početi teći tek od presuđenja. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti te traži naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

3. Podneskom od 18. siječnja 2023., zbog izmjene službene valute, tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev te je potraživala isplatu iznosa od 3.535,53 eura sa zateznim kamatama tekućim od 29. listopada 2019. do isplate.

4. U dokaznom postupku sud je pročitao: potvrdu I. Postaje prometne policije Zagreb od 8. studenoga 2019. (list 6-7 spisa), zapisnik o prometnoj nesreći Hrvatskih autocesta d.o.o. (list 8-11 spisa i 34-35 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 12 spisa), servisnu ponudu od 2. listopada 2020. (list 13-14 spisa), izvid štete ( list 15 spisa), odgovor na odštetni zahtjev od 19. studenoga 2019. (list 16 spisa), prigovor tužiteljice (list 17-18 spisa), odgovor na prigovor (list 19 spisa), ophodarski dnevnik (list 28 spisa), dnevnik rada (list 29 spisa), putne radne listove (list 30- 33 spisa), podatke o prometnoj nesreći (list 36-37 spisa), sporazum o namirenju (list 51-53 spisa), saslušani su svjedoci KĆ (list 74-75 spisa), GĆ (list 123-124 spisa), FĆ (list 124 spisa), EĆ (list 125 spisa), ŽĆ (list 127- 128 spisa) te tužiteljica (list 125-126 spisa), provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Nevenu Erešu te je pročitan njegov nalaz i mišljenje (list 135-138 spisa).

5. Sud je donio odluku temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, sukladno čl. 8. ZPP – a te je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi naknade imovinske štete u vidu naknade štete na osobnom vozilu do koje je došlo uslijed štetnog događaja (prometne nezgode), prilikom čega je osobno vozilo tužiteljice oštećeno uslijed nailaska na nepoznati predmet koji se nalazio na prometnoj traci autoceste A4, na 85. km+100 m, a za koju nezgodu tužiteljica smatra odgovornom osiguranika tuženika-Hrvatske autoceste d.o.o.

7. Među strankama nije sporno da je vozač osobnog automobila tužiteljice predmetnog dana naletio na nepoznati predmet-lim na navedenoj dionici autoceste kojim upravlja osiguranik tuženika Hrvatske autoceste d.o.o. kao i da je u predmetnoj nezgodi oštećeno vozilo tužiteljice.

8. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva, odgovornost i uzročno-posljedična veza između postupanja osiguranika tuženika Hrvatskih autocesta d.o.o. i štetnog događaja od 28. listopada 2019. te tijek zateznih kamata s obzirom na to da tužiteljica vozilo nije popravila.

9. Odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022. , 156/2022. i 155/2023., dalje u tekstu: ZOO) propisano je da tko drugome uzrokuje štetu dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

10. Prema odredbi članka 26. stavak 1. Zakona o cestama (''Narodne novine'', broj 18/2013., 22/2013., 54/2013., 148/2013., 92/2014., 110/2019., 144/2021. i 114/2022., dalje u tekstu: ZC) u vezi s čl. 2. st. 17. ZC Hrvatske autoceste d.o.o. dužne su u okviru obavljanja poslova održavanja javnih cesta (autoceste, državne ceste županijske ceste, lokalne ceste) u smislu odredbi tog Zakona, između ostalog osigurati uklanjanje oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste te vršiti ophodnju. Prema odredbi čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (''Narodne novine'', broj 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022., 114/2022., 133/2023. i 145/2024., dalje u tekstu: ZOSPC) propisano je da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa.

11. Isto tako čl. 14. i čl. 15 Pravilnika o održavanju cesta (''Narodne novine'', broj 90/2014. i 3/2021., dalje u tekstu: Pravilnik) propisano je kako je upravitelj ceste (u konkretnom slučaju osiguranik tuženika) u obvezi vršiti nadzor nad stanjem cesta i to putem redovitih i izvanrednih pregleda odnosno putem ophodarske službe o čemu je dužan voditi evidenciju odnosno osigurati redoviti pregled cesta i cestovnih objekata ciklički i sukladno utvrđenom rasporedu operativnog programa održavanja cesta. Sukladno čl. 12. stavak 2. Pravilnika o ophodnji javnih cesta (''Narodne novine'', broj 75/2014. i 7/2021., dalje u tekstu: Pravilnik o ophodnji) ophodnja javne ceste (u konkretnom slučaju autoceste) smatra se obavljenom ako je ophodarska dionica (duljina dionice propisana je čl. 9. st. 1. alineja 2. Pravilnika o ophodnji) prijeđena u oba smjera najmanje jednom u dvanaest sati, odnosno najmanje tri puta u dvadeset četiri sata.

12. Slijedom navedenog, pravna osoba, koja je ovlaštena upravljati autocestom, odgovara trećim osobama za štetu nastalu zbog naleta na nepoznati predmet na toj cesti na osnovi krivnje, a sukladno čl. 1045. st. 1. i 2. ZOO. O tome postoji i ustaljena sudska praksa (npr. shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženo u Rev-6682025-2 od 27. siječnja 2026. i dr.).

13. Stoga je, za odgovornost tuženika za utuženu naknadu štete, bilo najprije potrebno utvrditi je li osiguranik tuženika postupio sukladno navedenim propisima u pogledu obavljanja ophodarske službe, odnosno je li na strani osiguranika tuženika bilo propusta u održavanju autoceste odnosno krivnje za nastanak štete na tužiteljičinom automobilu.

14. Čitanjem potvrde I. Postaje prometne policije od 8. studenoga 2019. utvrđeno je da je vozilo tužiteljice kojim je upravljala EĆ sudjelovalo u štetnom događaju u 20,15 sati 28. listopada 2019. na autocesti A4-GP Goričan (granica Republike Mađarske)- Varaždin-Zagreb (čvorište Ivanja Reka, A3) na 85.km + 100 m u kojoj je nastala imovinska šteta na vozilu tužiteljice. U potvrdi je navedeno i da je NN vozač s NN vozilom nakon prometne nesreće nastavio daljnje kretanje, a da otpali metalni dio sa svojeg vozila nije uklonio s kolnika. Vozačica tužiteljičinog vozila alkotestirana je te je utvrđeno da nije bila pod utjecajem alkohola.

15. Čitanjem preslike putnog radnog lista 3292/2019 za 28. listopada 2019. utvrđeno je da je djelatnik osiguranika tuženika (ime vozača nečitko, ostali član posade FĆ) zadužio vozilo [registarska oznaka] u 7,00 sati u Ivanjoj Reki sa stanjem kilometara 125374 te je od 8,30 sati započeo ophodnju koja je završila u 18,00 sati ponovno u Ivanjoj Reki istovarom smeća i točenjem goriva. Stanje kilometara vozila je 125 661.

16. Čitanjem Ophodarskog dnevnika od 28./29. listopada 2019. na ophodarskoj dionici Ivanja Reka-Breznički Hum duljine 42 km utvrđeno je da je ophodar KĆ obavljao na toj dionici ophodnju od 19,00 do 7,00 sati. U dnevnik je upisao da je u 19,30 sati uklanjano P.R.P. na ''A'' na 94-400 D. Zabilježena je i prometna nezgoda na 85. km+100 o čemu je sastavljen zapisnik 94 te 82+000 D o čemu je sastavljen zapisnik 95. Priložen je i Dnevnika rada ophodara Ivice Povsuda te putni radni list broj 3308/2019 iz kojeg je utvrđeno da je isti 28.10.2019. u 19,15 krenuo s vozilom [registarska oznaka], stanje kilometara 125 661 iz baze u Ivanjoj Reki te je u 19,30 sati došao u Kraljevečke Novake radi uklanjanja P.R.P., u 19,40-20,30 sati zabilježen je njegov pravac kretanja od Kraljevečkih Novaka do Brezničkog Huma zbog obilaska i dojave o prometnoj nesreći, a od 20,30 do 20,50 sati smjer kretanja od Brezničkog Huma do 85. km+100 zbog prometne nesreće. Povratak u bazu u Ivanjoj Reki bio je u 5,40 sati gdje je istovareno smeće i natočeno gorivo. Stanje kilometara vozila je 125.921.

17. Svjedok KĆ naveo je da je zaposlenik Hrvatskih autocesta i da je po pozivu došao na mjesto nesreće u 20,50 h 28.10.2019. Tri automobila su bila zaustavljena na zaustavnoj traci, on je poslikao i pričekao je policiju. Uz njega ophodnju ceste od mosta Sava do čvora Breznički Hum obavlja i kolega GĆ, s njim u smjeni. Svjedok navodi da su dvije smjene, jedna od 7 – 19 i jedna od 19 – 7. Navodi da su toga dana u smjeni bili njih dvojica u smjeni od 19 – 7. Navodi da je tog dana došao na posao u 19 sati, najprije su on i kolega GĆ pripremili vozilo i krenuli s vozilom u ophodnju, s time da su prvo krenuli sa uklanjanjem privremene regulacije prometa. Navodi da su uklanjali znakove, čunjeve i prikolice te da su odmah potom dobili dojavu o predmetnoj prometnoj nesreći. Navodi da je otprilike dojava o prometnoj nesreći bila oko 20,30 h te da je stigao na mjesto prometne nesreće oko 20,50 i osigurao mjesto nesreće. Navodi da je odmah zamijetio da je dio lima od nečega bio na cesti. U trenutku kada je vidio taj dio lima je bio na zaustavnoj traci gdje su bili i automobili. Taj dio lima nije bio niti od jednog od tih automobila jer to nije bila tako jaka prometna nesreća. Sva tri vozača, kada je on došao na mjesto nesreće, su mu rekla da je taj lim bio nasred ceste, a prije predmetne prometne nesreće.

18. Svjedok GĆ u iskazu navodi da se ne sjeća predmetnog štetnog događaja. Kada mu je predočen ophodarski dnevnik za taj dan i za tu smjenu prilikom koje se dogodio štetni događaj, naveo je da je točno da je bio zajedno s kolegom KĆ u smjeni taj dan te da je ophodarski dnevnik potpisao KĆ. Ne sjeća se predmetnog štetnog događaja te da takvih događaja ima otprilike tri puta tjedno pa da se zbog proteka vremena istog ne može sjetiti. Objašnjava da ako se nije dogodila neka prometna nezgoda, da se onda, u pravilu, obilazi autocestom ophodarske službe dva puta u smjeni, odnosno to znači svakih 8 sati. Navodi da preko dana ophodarska ide i tri puta, s time da zadnja ide otprilike između 16 sati i 18 sati. Navodi da noćna smjena počinje u 19 sati i traje do 7 ujutro, te da prvi obilazak kreće otprilike oko 20 sati. Navodi da se ne sjeća je li bilo dojava taj dan o predmetu na tom dijelu ceste, ali ističe da na dnevnoj bazi ima više takvih dojava. Navodi da izlaze na svaku dojavu. Jedan ophodarski tim pokriva otprilike 40 km u jednom smjeru i 40 km u drugom smjeru autoceste.

19. Svjedok FĆ u iskazu navodi da je 28. listopada 2019. radio u drugoj smjeni i to u smjeni od 7-19 sati. Navodi da nema pravila koliko puta se obilazi autocestom od strane ophodarske službe, ali ističe da bi po zakonu trebalo biti najmanje dva puta, iako to u praksi nije pravilo. Navodi da odmah postupaju ako je neka prijava o predmetu ili divljači na cesti. Navodi da posljednji put obilaze cestu ta dnevna smjena otprilike od 15.30 do 18,00 sati. Kada mu je predočen putni radni list za taj dan navodi da su upravo taj dan posljednju ophodnju odradili u razdoblju od 15,15 do 18,00 sati. Navodi da se u pravilu ophodnja ceste ne odvija u razdoblju od 18,00 do 20,00 sati kada je zamjena smjena. Navodi da neki ophodari odu i oko 19 sati u ophodnju.

20. Svjedokinja EĆ u iskazu navodi da je vozila osobni automobil svoje majke ZĆ te da je 28. listopada 2019. oko 20,10 ili 20,15 sati došlo do predmetne nezgode. Vozila je vozila od Križevaca do Zagreba i neposredno prije Croduxove pumpe, sada Petrolove, automobilom je udarila u veliki lim veličine kuhinjskog stola koji se nalazio na kolniku na lijevoj traci. Naglo je skrenula u desnu traku nakon što je udarila u isti te je isti lim oštetio branik, desnu stranu automobila i maglenke. Navodi da je potom stala na benzinsku, da je zvala mamu, a potom i policiju u 20,22 sati. Potom su nakon nje i druga dva automobila naletjela na isti lim, pa tako i RĆ, na čijem automobilu je bila manja šteta te ističe da je HOK snosio trošak gospodinu RĆ. Drugi auto koji je također udario na predmetni lim je automobil kojim je upravljao ČĆ te se radilo o većoj šteti, ali nije upoznata je li ta šteta nadoknađena jer se radilo o rent-a-caru. Navodi da su njih troje zajedno čekali policiju. Policija je došla, obavila očevid, alkotest i zapisnik. Izvršila je prijavu na HOK, te su joj rekli da nije sporno da je predmet bio na autocesti te da će dobiti naknadu. Nakon toga su je odbili uz obrazloženje da je na autocesti bila obavijest u 20,25 sati da je nepoznati predmet na kolniku ceste. Kod gospodina RĆ je bila manja šteta, otprilike oko 500-tinjak kn, prema njegovim riječima.

21. Svjedok RĆ u iskazu navodi da se te večeri 2019. vozio svojim automobilom po autocesti iz smjera Sveta Helena prema Zagrebu te je otprilike oko 2 sati navečer, kada je bio mrak, vozeći se po srednjoj traci budući da su po desnoj traci vozili kamioni, odjednom se pred njim stvorio veliki limeni predmet, na koji je naletio prednjim lijevim dijelom svog automobila budući da je naglo krenuo skretati u desnu traku. Ističe da je oštetio taj prednji lijevi dio automobila te je stao u zaustavni trak. Ukazuje da je oštetio kotač, branik, odnosno prednju lijevu stranu. Potom kad je stao i stavio trokut i drugi auto je naišao i pogodio taj lim, te se i taj automobil kojim je upravljao jedan gospodin zaustavio na zaustavnu traku. Zajedno su maknuli taj limeni predmet s ceste. Taj gospodin mu je pomogao promijeniti gumu, a potom je došla i ophodnja ceste koja je uzela lim te su im rekli da odu na odmorište. Kada su došli na odmorište, tamo su već bili neki ljudi i to neke ženske osobe koji su isto na taj način stradali. Navodi da im je sama ophodnja ceste i rekla da je već ranije netko naletio automobilom na taj predmet. Ističe da se ne sjeća imena tih ljudi, odnosno tih ženskih osoba, a niti imena gospodina koji je njemu pomogao promijenit gumu, a koji je isto naletio automobilom na limeni predmet. Sjeća se da je taj gospodin upravljao automobilom rent-a-cara. Na odmorište je potom došla i policija te su isti napravili zapisnik, alkotest, te su im i rekli da potom odu na osiguranje. Navodi da je na kraju i sklopio nagodbu sa osiguranjem od autocesta te su mu i isplatili dogovoreni iznos. Njegovo Euroherc osiguranje vršilo je procjenu te je potom osiguranje autocesta priznalo tu procjenu Euroherca te je u tom iznosu i sklopljena nagodba. Svaki pojedini oštećenik išao je kod policije prilikom izrade zapisnika, odnosno ističe da nisu svi zajedno radili zapisnik. Sjeća se da ga je nazvala jedna ženska osoba koja je isto tako naletjela na taj predmet na cesti te ga je zamolila može li vidjeti papire koje je dobio od osiguranja. Sjeća se da je ona i došla do njega, da je rekla i da radi negdje u školi te joj je i pokazao papire. Kada su mu predočeni papiri koji su predani uz podnesak tužitelja od 31. siječnja 2022. (list 51-53 spisa), naveo je da su to upravo ti papiri.

22. Tužiteljica u iskazu navodi da ju je tog dana kad je bila prometna nezgoda nazvala njezina kći EĆ oko 20,10 sati sva uspaničena te joj je i navela što se dogodilo odnosno da je naletjela na lim na autocesti. Rekla joj je da zove policiju. Navodi da su oštećeni svjetlo, maglenke, blatobran, branik i kompletna dvoja vrata s desne strane.

23. Iskazi svjedoka KĆ, GĆ, FĆ, ŠĆ i RĆ cijenjeni su istinitim jer su sukladno dostavljenoj dokumentaciji u spisu. Tako svjedok KĆ iskazuje o svom radnom danu na dan predmetnog događaja, a što je podudarno dostavljenom ophodarskom dnevniku i putnom radnom listu. I svjedoci GĆ i FĆ uvjerljivo su iskazivali o uobičajenom načinu postupanja u ophodarskoj službi te je svjedok FĆ potvrdio da je posljednja ophodnja bila kako je upisana u putnom radnom listu. I iskaz svjedokinje ŠĆ prihvaćen je u cijelosti jer je jasno i uvjerljivo iskazivala o okolnostima predmetne nesreće u kojoj je sudjelovala kao vozačica osobnog automobila kada je naletjela na lim na autocesti. Iskaz svjedoka RĆ također je u cijelosti prihvaćen.

24. Iskaz tužiteljice cijenjen je istinitim jer je potvrđen dostavljenom dokumentacijom u spisu te nalazom i mišljenjem vještaka.

25. Na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i visine štete provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Nevenu Erešu. Vještak u nalazu i mišljenju navodi da je vozilo tužiteljice svojim prednjim desnim i desnim bočnim dijelom naletjelo na metalni dio koji se u trenutku štetnog događaja nalazio na kolniku. Mjesto naleta na metalni dio nalazilo se na lijevoj prometnoj traci kolnika autoceste. Za izračun brzine kretanja vozila tužiteljice neposredno prije i u trenutku naleta na metalni dio nema elemenata. Provedena analiza pokazuje da je vozilo tužiteljice tijekom kretanja po lijevoj prometnoj traci kolnika autoceste svojim prednjim desnim i desnim bočnim dijelom naletjelo na metalni dio, što znači da je metalni dio koji se nalazio na kolniku autoceste bio uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja. Visina štete na vozilu tužiteljice iznosi 2.266,28 eura.

26. Nalaz i mišljenje vještaka sud je u cijelosti prihvatio jer je jasan i sačinjen temeljem dostupne dokumentacije sukladno pravilima struke cijeneći pritom da niti stranke nisu imale primjedbi na isti.

27. Na temelju provedenih dokaza, stoga je, utvrđeno:

- iz ophodarskog dnevnika te putnih radnih listova proizlazi da je osiguranik tuženika izvršio propisanu mjeru ophodnje na dionici autoceste na kojoj je došlo do nastanka štetnog događaja jer je prije predmetnog događaja započeo ophodnju u 8,30 sati na dan 28. listopada 2019., a završio u 15,17 sati,

- da je tom dionicom autoceste ophodar prošao u razdoblju od 14,30 sati do 15,10 sati,

-prilikom vršenja ophodnje u vremenu prije nastanka štetnog događaja iz ophodarskog dnevnika i putnog radnog lista ne proizlazi da bi bio primijećen neki predmet na kolniku te da bi trebale biti poduzete mjere u cilju otklanjanja opasnosti od takvog predmeta na kolniku.

28. Nije utvrđeno da je tuženik propustio postupiti po čl. 35. st. 3. ZOSPC odnosno po čl. 38. Pravilnika o ophodnji javnih cesta. Naime, tuženik je izvršio ophodnju u propisanom vremenu (unutar 12 sati), a po zaprimljenoj prijavi o naletu osobnog vozila na predmet na cesti, odmah je izašao na lice mjesta. Nije utvrđeno da bi do štetnog događaja došlo zato što bi tuženik po saznanju da se na kolniku nalazi neki predmet, propustio pravovremeno izaći na lice mjesta i istoga ukloniti u smislu čl. 38. Pravilnika o ophodnji odnosno postupiti u smislu čl. 35. st. 3. ZOSPC. Osim toga, prema okolnostima konkretnog slučaja može se zaključiti da je predmet u koji je udarila vozačica vozila tužiteljice bio kratko na autocesti s obzirom na to da je u razmaku od par minuta na taj predmet naletjela tri vozila. Osiguranik tuženika, prema rezultatima dokaznog postupka, nije zaprimio obavijest o postojanju tog predmeta sve do ovog štetnog događaja kada je odmah ophodar pristupio na lice mjesta i uklonio predmet.

29. S obzirom na to da je uzrok predmetnog štetnog događaja predmet na kolniku- lim, da je taj dio autoceste prije otprilike pet sati obišao ophodar osiguranika tuženika te kada je prolazio tom dionicom autoceste nije uočen lim niti je imao bilo kakvih dojava o istom, sve do predmetnog štetnog događaja, osiguranik tuženika je ophodnjom ispunio svoju zakonsku obvezu ophodarske službe na autocesti u smislu odredbe čl. 26. ZC zbog čega, prema pravnom shvaćanju ovog suda nema krivnje tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja jer nije bilo propusta u održavanju prometnice u smislu čl. 1045. st. 1. ZOO (tako i primjerice Vrhovni sud Republike Hrvatske u Rev-x-1223/2015-3).

30. Slijedom navedenog, na strani tuženika nije dokazana krivnja za nastanak štetnog događaja pa ne postoji niti njegova odgovornost za štetu koju je pretrpjela tužiteljica prema odredbi čl. 1045. ZOO pa je odbijen njezin zahtjev u cijelosti. Pritom tvrdnje tužiteljice da je tuženik za isti štetni događaj isplatio drugom sudioniku nastalu štetu, nemaju takav značaj kakav im pridaje tužiteljica. Naime, isto nema značaj priznanja odgovornosti u ovom postupku u kojem je tuženik u cijelosti osporio da bi njegov osiguranik bio odgovoran za nastalu štetu.

31. Tužiteljica nema pravo na naknadu troška postupka jer sa zahtjevom nije uspjela. Odluka o trošku tuženika donijeta je temeljem čl. 154. st. 1. ZPP – a, sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora (3.535,53 eura) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'', broj 138/2023, dalje u tekstu: OT).

32. Tuženiku zastupanom po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na sastav odgovora na tužbu (Tbr 8. toč. 1. OT - 100 bodova), sastav podneska od 05.03.2026. (Tbr. 8. toč. 1. OT - 100 bodova), sastav podneska od 15.03.2022. (Tbr. 8. toč. 4. OT – 25 bodova), vrijednost boda 2,00 eura (Tbr. 54. OT), trošak obračunatog poreza na dodanu vrijednost u visini 25% u iznosu od 112,50 eura, ukupno 562,50 eura, sukladno čl. 155. ZPP

- a.

33. Nije priznat trošak sastava podneska od 7. veljače 2022. jer sastav istog nije bio potreban za vođenje ovog postupka sukladno čl. 155. st. 1. ZPP – a jer je tuženik sve navode iz istog mogao iznijeti na ročištu 16. veljače 2022.

34. S obzirom na to da je tuženik tražio zateznu kamatu na dosuđeni trošak parničnog postupka tekuću od presuđenja do isplate, sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a, sud je na dosuđeni parnični trošak dosudio zateznu kamatu tekuću od donošenja presude, tj. od 28. travnja 2026. do isplate.

35. Zatezna kamata na parnični trošak dosuđena je sukladno čl. 29. st. 2. ZOO.

36. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 28. travnja 2026.

Sutkinja:

Sanja Grgurić Hojski

UPUTA O PRAVU NA IZJAVLJIVANJE PRAVNOG LIJEKA PROTIV PRESUDE:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, ovom sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.

Dna:

- tužiteljica po pun. uz rj. za s.p. na presudu

- tuženiku po pun.