REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

R1 Ob-16/2026-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Valentini Vedrina Parlov, u pravnoj stvari predlagateljice JA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, 27. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice JA, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pok. MA, koja je trajala od 12. svibnja 1997. pa do smrti MA, **.**.2019.

O b r a z l o ž e n j e

1. Predlagateljica je 05. siječnja 2026. podnijela ovome sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice u smislu odredbe čl. 25. st. 3. i 4. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne Novine“ broj 96/25, dalje ZMO), predlažući da sud po provedenom dokaznom postupku utvrdi postojanje izvanbračne zajednice između nje i pokojnog MA u neprekinutom trajanju od 1997. do smrti pokojnog, 08. veljače 2019.

1.1. Uz prijedlog je priložila rješenje o nasljeđivanju broj O-628/19, UPP/OS- 44/19 od 09. travnja 2019., izjave svjedoka, izvode iz matice rođenih, vjenčani list, smrtni list, potvrdu o smrti, ugovor o kreditu, zahtjev za zatvaranje računa, naloge za plaćanje, punomoći, posmrtnu pripomoć, račune vezane uz sahranu, presliku pisma, te je na okolnost činjeničnih navoda prijedloga predložila saslušati svjedoke čije izjave prilaže uz prijedlog, EA i ŽA.

2. Protustranka se u očitovanju na prijedlog istome opreza radi usprotivila uvjetujući takvu dispoziciju provođenjem dokaznog postupka.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u sadržaj isprava priloženih prijedlogu, uvjerenja o prebivalištu, izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu te izvadak iz matice rođenih za MA, izdan od Matičnog ureda Sarajevo 30. ožujka 2026. Također su saslušani predlagateljica i predloženi svjedoci.

4. Analizom i ocjenom provedenih dokaza sukladno odredbi čl. 24. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne Novine“ broj 59/23), sud je ocijenio prijedlog predlagateljice osnovanim.

5. Odredbom čl. 25. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne, invalidske mirovine i prijevremene invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji (st. 1.). Pod članom obitelji iz st. 1. t. 1. smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete te bivši izvanbračni drug s pravom na uzdržavanje. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u posebnom izvanparničnom sudskom postupku, pokrenutom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice iz stavka 3. ovoga članka zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu (st. 4.) 5.1. Odredbom čl. 11. ObZ-a propisano je da se odredbe ovoga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

6. Uvidom u priloženi izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu utvrđeno je da je bila u jednom braku s UA, koji je sklopljen 06. veljače 1982. i razveden presudom Općinskog suda u Samoboru broj V.P. -609/1984. od 18. rujna 1985. Prema sadržaju izvoda iz matične knjige rođenih za MA, izdanog 30. ožujka 2026. od Matičnog ureda Sarajevo i dovodeći isti u svezu s vjenčanim listom Matičnog ureda Zagreb od 29. svibnja 2025., imenovani je bio u braku s ĆA koji je sklopljen 27. prosinca 1975. u Zagrebu i razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda Zagreb broj P2-804/96 te je brak prestao 11. svibnja 1997. Prema sadržaju iskaza predlagateljice, a vezano uz činjenicu rođenja pokojnog u [adresa], BIH, imenovani je vezu s BIH imao samo po rođenju.

6.1. Uvidom u uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu i pokojnog utvrđeno je da predlagateljica JA od 13. veljače 1987. pa nadalje ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa], dok je pokojni MA, rođen **.**.1954. u [adresa], imao u relevantnom periodu od 29. siječnja 1980. pa do smrti, 08. veljače 2019. prijavljeno prebivalište na adresi [adresa]. Prethodno toj adresi je od 05. prosinca 1978. do 29. siječnja 1980. ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa]. Potonje činjenice glede prijavljenog prebivališta pokojnog također slijede iz iskaza predlagateljica koja ih obrazlaže komotnošću pokojnog, navodeći da je promjena adrese značila da mora mijenjati i banku i druge dokumente, a to mu se nije dalo. „Da smo znali za svu ovu papirologiju koja će uslijedi, sigurno bi to ranije regulirali“.

6.2. Spisu prileži Ugovor o kreditu od 04. listopada 2017. sklopljen između Erste banke kao kreditora i MA kao korisnika kredita na iznos od 25.000,00 kn, kao i uplatnice ovdje predlagateljice u korist Erste banke od 17. travnja 2019., potom uplatnica platitelja ovdje predlagateljice u korist MA s osnovom zatvaranja računa s danom 17. travnja 2019. Nadalje, prileže punomoći kojima MA kao vlasnik računa kod Erste banke opunomoćuje predlagateljicu da u njegovo ime i za njegov račun raspolaže sredstvima po računu kod te banke, koje su punomoći izdane 2015., 2016.,2017., 2018. i 2019.

6.3. Spisu prileži potvrda o smrti za MA iz sadržaja koje slijedi da je smrt prijavila supruga JA. Kao mjesto intervencije hitne je naznačena adresa stana [adresa]. Uvidom u smrtni list izdan 20. veljače 2019. do Matičnog ureda Novi Zagreb utvrđeno je da je MA, rođen **.**.1954. u [adresa], umro **.**.2019.

6.4. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Maje Peris iz Zagreba, Vice Vukova 6, broj O-628/19; UPP/OS-44/19 od 09. travnja 2019. utvrđeno je da su u ostavinskom postupku iza pokojnog MA utvrđeni nasljednici I. nasljednog reda i to izvanbračna supruga JA i sinovi ostavitelja OA i ČA, koji su se prihvatili nasljedstva, time da je ČA svoj nasljedni dio ustupio OA, koji je navedeni ustup prihvatio i s JA postigao sporazum o diobi ostavinske imovine.

6.4. Spisu prileži račun posmrtne pripomoći od 03. lipnja 2008. za MA na kojem je adresa naznačena [adresa]-kod [adresa]. Prema sadržaju zaključnice od 13. veljače 2019., račun razlike između posmrtne pripomoći i troška pogreba izdan je na JA.

7. Iz iskaza predlagateljice slijedi da su ona i pokojni MA zajedno živjeli u njezinom stanu na adresi [adresa] od 1996., što zna po knjižici vađenja krvi iz te godine gdje mu je bila upisana njezina adresa, no početak njihove izvanbračne zajednice računa od 1997., kada je MA razveo. Ona je također ranije bila u braku koji je prestao razvodom 1984. Iskazala je da su vodili normalan život supružnika čitavo vrijeme tijekom 20 godina trajanja njihova suživota, u kojem periodu nitko od njih nije bio u drugom braku. Između njih su postojale emocije, voljeli su se, no nisu nikada pridavali pažnju tome da bi se vjenčali. Razmišljali jesu o vjenčanju nekoliko godina prije njegove smrti, no zaključili su da im to nije važno. Tijekom zajedničkog suživota imali su krug zajedničkih prijatelja s kojima su se međusobno družili, družili su se i s njegovim sinovima; zajedno su kupili auto koji je glasio na njezino ime; a 2015. ju je opunomoćio po svojem računu. To je učinio jer je tada dobio otpremninu i za slučaj ako zatreba. Ona je tijekom zajedničkog života preko Internet bankarstva za njega plaćala produženo mirovinsko osiguranje i porez na dohodak u vremenu od studenoga 2014. do srpnja 2015. Iskazala je da su zajedno živjeli sve do njegove smrti. Umro je na njezinoj adresi, nije se probudio, o čemu je u spis priložila nalaz hitne, a taj dan su kod njih bili njegovi sinovi. Ona je platila trošak pogreba, koje je račune također dostavila na spis.

7.1. Sud je prihvatio iskaz predlagateljice jer je iskazivala neposredno uvjerljivo i emotivno te životno logično u okolnostima života kakvim ga je opisala.

8. Svjedok EA je iskazao da je predlagateljica do prosinca 2025. bila njegova kolegica s posla i zna je od 2003., od kada su zajedno radili u Hrvatskoj lutriji, time da su od 2007. u istoj sobi. Smatra da je kolegicom i prijateljicom. Kroz zajedničko vrijeme na poslu se između njih stvorio odnos u kojem su se jedan drugome međusobno povjeravali i znali su sve jedan o drugome. Tako zna da je bila s MA; zna da su zajedno išli na more; čuli su se telefonom, a barem jednom mjesečno ih je posjećivao. Znao je J nazvati, a u razgovoru mu je čak znao reći da je on ovdje na poslu trpi 8 sati, pa da zna kako je njemu doma cijelo vrijeme. Bili su u takvom odnosu da su si to tako mogli reći. Zna da su živjeli kao složan par, a zašto se nisu nikada vjenčali i imali djecu smatra osobnim pitanjem koje ih nikada nije pitao. U iskazu se prisjetio jutra kada ga je JA nazvala i rekla mu da je J umro. Nije razmišljao na koju će adresu doći i bio je s njom sve dok nije došao mrtvozornik. Iskazao je da je J živio za to da druge ugosti, kako prijatelje, tako i kolege s posla. Volio je kuhati, a kada je imao hobotnicu, znao je da je može donijeti M da mu je očisti. Naveo je i da JA nije dugo vremena ispraznila stan od Bobinih stvari i nedavno mu je dala dvije njegove majice. Svaki njihov razgovor nekako završi na njemu.

8.1. Iz iskaza svjedokinje ŽA, susjede predlagateljice od 1992., otkako se doselila na adresu [adresa], slijedi da je predlagateljica od 1996. ili 1997. živjela s MA kojeg su svi zvali J te da je on jedina osoba s kojim je viđala predlagateljicu. Mislila je da su u braku i tek je nakon njegove smrti saznala da nisu nikada sklopili brak.

8.2. Sud poklonio vjeru iskazu saslušanih svjedoka jer su iskazivali neposredno uvjerljivo u opsegu kojim je imali uvida u suživot predlagateljice i pokojnog. Dodatno tome, riječ je o svjedocima koji nisu ni u kakvom rodbinskom odnosu s predlagateljicom.

9. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, iz prihvaćenih personalnih dokaza i dovođenjem istih u svezu s pisanim ispravama, sud je utvrdio da je između predlagateljice i pokojnog MA od 12. svibnja 1997. pa sve do smrti pokojnog 08. veljače 2019. postojala životna, ekonomska i emocionalna zajednica istih dostatnog trajanja, tijekom koje niti predlagateljica niti pokojni MA nisu bili u drugom braku. Navedena se životna zajednica sastojala u zajedničkoj svakodnevnici u punom obimu te riječi u kojoj su brinuli o kućanstvu, ostvarivali socijalne veze, zajedno pridonosili uvećanju imovine, a predlagateljica je od 2015. pa nadalje bila opunomoćena po računu MA otvorenom kod Erste banke. Dodatno tome, predlagateljica je podmirila razliku troška između posmrtne pripomoći i troškova pogreba, a uz sinove pokojnog je utvrđena zakonskom nasljednicom pokojnog u ostavinskom postupku kod javne bilježnice Maje Peris iz Zagreba, Vice Vukova 6, broj O-628/19; UPP/OS-44/19. Centar zajednice života predlagateljice i pokojnog je tijekom njihova suživota bio na adresi [adresa], u stanu u vlasništvu predlagateljice, na kojoj adresi pokojni nije imao prijavljeno prebivalište, no ta je adresa kao takva naznačena na obrascima posmrtne pripomoći iz 2008., na toj je adresi pokojni umro, a činjenicu njegova života na toj adresi potvrđuju i saslušani svjedoci, pri čemu okolnost da pokojni nije nikada prijavio adresu na adresi [adresa] predlagateljica u iskazu pojašnjava komocijom pokojnog, kojem iskazu sud poklanja vjeru. Dodatno tome, sud cijeni i da okolnost različitih adresa prebivališta kraj nedvojbenog utvrđenja postojanja životne zajednice u svemu nalik bračnoj i faktičnog života pokojnog na toj adresi pritom nije od odlučnog značaja (tako i VSRH u Rev- 1121/07-2 od 22. studenoga 2007.).

10. Vrijeme početka izvanbračne zajednice utvrđeno je iz sigurnog iskaza predlagateljice i dovodeći isti u svezu s vjenčanim listom MA u dijelu datuma prestanka braka. Naime, kraj činjenice da je brak u kojem je bio s ĆA prestao 11. svibnja 1997., to je početak izvanbračne zajednice MA i predlagateljice, premda je ista iskazivala da su zajedno živjeli od 1996., uzet kao prvi slijedeći dan po razvodu, odnosno od 12. svibnja 1997.

11. Stoga je primjenom gore navedenih odredbi ZMO i ObZ-a odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu, 27. travnja 2026. godine

Sudac

Valentina Vedrina Parlov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu na Županijski sud. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka ovog rješenja.

DNA:

1. predlagateljici uz nalog za sudsku pristojbu na prijedlog i rješenje

2. protustranci