Posl.br. R1 Ob-2432/2025-24

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Mariu Samardžiću, u pravnoj stvari I. predlagatelja AŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. predlagateljice VŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Filipu Vrdoljaku, odvjetniku u Zagrebu, protiv I. protustranke ĐŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. protustranke NŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III. mlt. djeteta JŠ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po posebnom skrbniku FŠ, dipl. pravniku iz Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu, uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Gornji Dubrava, OIB: 52966791065, radi ostvarivanja osobnih odnosa mlt. djeteta s djedom i bakom, dana 27. travnja 2026. godine,

r i j e š i o  j e

I. Osobni odnosi mlt. JŠ OIB: [osobni identifikacijski broj] s bakom VŠ OIB: [osobni identifikacijski broj] održavat će se jednom mjesečno i to drugu subotu u mjesecu od 13:00 do 19:00 sati, a s djedom AŠ OIB: [osobni identifikacijski broj] jednom mjesečno i to četvrtu nedjelju u mjesecu od 13:00 do 19:00 sati, a sve na način da baka ili djed preuzmu dijete nakon ostvarivanja osobnih odnosa s ocem NŠ te da ga po završetku osobnih odnosa vrate na adresu stanovanja majke ĐŠ.

II. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. I. predlagatelj je podnio prijedlog, ispravljen podneskom od 06. studenoga 2025., u kojem navodi da je djed, a protustranke roditelji mlt. JŠ, rođenog **.**.2022. u [adresa]. Sukladno pravomoćnoj sudskoj odluci ovoga suda, mlt. JŠ živi s majkom, I. protustrankom ĐŠ, a s ocem NŠ ostvaruje osobne odnose na način da: Ponedjeljkom, srijedom i petkom od 16 h do 18,30 h s time da će otac preuzimati dijete u vrtiću a vraćati na adresu stanovanja majke, svaki drugi vikend subotom od 10 h do 13 h, na način da otac preuzme dijete i vraća ga na adresu majke. Predlagatelj viđa unuka, mlt. JŠ, isključivo u terminima kada je on i s ocem, a budući da majka, I. protustranka ĐŠ, i ocu djeteta samovoljno uskraćuje susrete i druženja, predlagatelj zaista s mlt. unukom provodi minimalno vremena. Predlagatelj je s unukom razvio izuzetnu povezanost i bliskost, budući da mu je stalo do Oliverove dobrobiti, unatoč opstrukcijama majke, a s kojom mlt. JŠ živi. Predlagatelj, osim što voli mlt. unuka kao što i JŠ voli njega, financijski, također, pomaže majci, I. protustranci ĐŠ, pa tako JŠ kupuje odjeću, obuću, kupovao je i hranu i donosio majci, pelene, lijekove, sjedalice za auto i sl., dakle i financijski je brinuo za Oliverovu dobrobit. Nadalje, predlagatelj je godinu dana plaćao i predujam za Oliverov vrtić, budući da je majka rekla da želi JŠ upisati u vrtić, ali da treba platiti „čuvanje“ mjesta dok JŠ ne bude spreman. Nakon isteka te godine, za koju je predlagatelj svaki mjesec plaćao predujam, majka nije JŠ upisala u vrtić, o tome nije obavijestila predlagatelja, a na njegovo pitanje zašto mu je rekla da plaća jer želi upisati JŠ u vrtić, nije dala nikakav odgovor. Predlagatelj je također, duže od jedne godine, plaćao dadilju cca 400 EUR-a mjesečno, a da bi majka mogla raditi, više od 1 godine plaćao je režije u stanu u [adresa] u kojoj je majka živjela s JŠ, te i sada plaća logopeda kod kojega JŠ odlazi. Osim financijske brige o mlt. unuku, predlagatelj se uvijek odazvao pozivu I. i II. protustranke, a kada je trebalo preuzeti brigu o JŠ. Prije pokretanja ovog postupka predlagatelj je, sukladno čl. 481. st. 1. točka 7. ObZ-a, pred HZSR, Područni ured Dubrava, pokrenuo postupak obaveznog savjetovanja, ali mu je I. protustranka odbila omogućiti samostalno viđanje mlt. djeteta. Člankom 120. ObZ-a određeno je da djed ima pravo ostvarivanja osobnih odnosa s unucima, a što su roditelji djeteta dužni omogućiti, te se suzdržati od svakog ponašanja koje bi otežalo ostvarivanje tih odnosa. Suprotno navedenoj zakonskoj odredbi, I. protustranka, majka mlt. JŠ, ponaša se upravo tako da na sve moguće načine oteža ostvarivanje odnosa predlagatelja s unukom, iako imaju razvijen emocionalni odnos, te bi ti susreti svakako bili u najboljem interesu mlt. djeteta. Predlaže sudu donijeti odluku da se osobni odnosi mlt. JŠ s predlagateljem odvijaju svaku drugu subotu u mjesecu nakon termina koji mlt. JŠ provodi s ocem, u vremenu od 13 h kada će djed preuzeti mlt. JŠ od oca NŠ pa do 21 h, kada će vratiti mlt. JŠ na adresu majke, te svaki četvrtak od 14 h kada će predlagatelj doći po mlt. JŠ na adresu majke pa do 21 h kada će mlt. JŠ vratiti na adresu majke te potražuje troškove postupka od protustranaka.

2. II. predlagateljica je podnijela prijedlog, ispravljen podneskom od 06. studenoga 2025., u kojem navodi da je baka, a protustranke roditelji mlt. JŠ, rođenog **.**.2022. u [adresa]. Sukladno pravomoćnoj sudskoj odluci ovoga Suda, mlt. JŠ živi s majkom, I. protustrankom ĐŠ, a s ocem NŠ ostvaruje osobne odnose na način da: ponedjeljkom, srijedom i petkom od 16 h do 18,30 h s time da će otac preuzimati dijete u vrtiću a vraćati na adresu stanovanja majke, svaki drugi vikend subotom od 10 h do 13 h, na način da otac preuzme dijete i vraća ga na adresu majke. Predlagateljica viđa unuka, mlt. JŠ, isključivo u terminima kada je on i s ocem, a koji su vrlo kratki i samim tim nedovoljni. Majka mlt. djeteta, ĐŠ opstruira i ostvarivanje susreta mlt. JŠ i oca, ne poštuje pravomoćnu sudsku odluku već dijete, na primjer, odvede na put kada ona to odluči, te na dan puta samo obavijesti o tome oca SMS porukom, ne navodeći kada će se vratiti. Na taj način I. protustranka smanjuje ionako rijetke susrete bake s mlt. JŠ, budući da baki i djedu ne dozvoljava samostalne susrete. Mlt. JŠ izuzetno voli baku i nerado se odvaja od nje, čak i kada treba ići k mami, plače i govori da želi ostati s tatom i bakom. Majka, također, samovoljno odlučuje tko će preuzeti mlt. JŠ kada ga otac vraća na njezinu adresu. Često su to osobe s kojima mlt. JŠ ne želi ići, pa nastaju veliki problemi, ali majka je zaista vrlo rijetko kod kuće i vrlo malo vremena provodi s mlt. JŠ. Predlagateljica je dugo vremena čuvala mlt. JŠ dok su roditelji radili te je s njim razvila duboku povezanost i bliskost, stoga joj je izuzetno teško kada vidi da nedostaje JŠ, a majka ne dozvoljava samostalne susrete, iako za to ne postoji niti jedan razlog. Mlt. JŠ sada živi s majkom kod njezinih roditelja, ne pohađa vrtić, a majka ga vrlo često ostavlja ili svojim roditeljima ili dadilji na čuvanju, te provodi s njim vrlo malo vremena. Stoga ne postoji niti jedan razlog, osim majčinog inaćenja, da mlt. JŠ ne provodi s bakom puno više vremena. Prije pokretanja ovog postupka predlagateljica je, sukladno čl. 481. st. 1. točka 7. ObZa, pred HZSR, Područni ured Dubrava, pokrenula postupak obaveznog savjetovanja, ali je I. protustranka odbila omogućiti predlagateljici samostalno viđanje mlt. djeteta. Člankom 120. ObZ-a određeno je da baka ima pravo ostvarivanja osobnih odnosa s unucima a što su roditelji djeteta dužni omogućiti, te se suzdržati od svakog ponašanja koje bi otežalo ostvarivanje tih odnosa. Suprotno navedenoj zakonskoj odredbi, I. protustranka, majka mlt. JŠ, ponaša se upravo tako da na sve moguće načine oteža ostvarivanje odnosa predlagateljice s unukom, iako imaju razvijen emocionalni odnos, te bi ti susreti svakako bili u najboljem interesu mlt. djeteta. Predlaže sudu donijeti odluku da se osobni odnosi mlt. JŠ s predlagateljicom odvijaju prvu i treću subotu u mjesecu u vremenu od 14 h kada će baka doći po mlt. JŠ na adresu majke pa do 21 h, kada će baka vratiti mlt. JŠ na adresu majke, te svaki utorak od 14 h kada će baka doći po mlt. JŠ na adresu majke pa do 21 h kada će mlt. JŠ vratiti na adresu majke te potražuje troškove postupka od protustranaka.

3. Rješenjem ovog suda posl. br. R1 Ob-2432/2025-2 od 06. studenoga 2025. spisi posl.br. R1 Ob-2432/2025 predlagatelja AŠ i spis posl.br. R1 Ob - 2433/2025 su spojeni radi zajedničkog raspravljanja.

4. Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Dubrava od 09. veljače 2026. mlt. djetetu je imenovan poseban skrbnik FŠ.

5. Tijekom postupka saslušani su predlagatelji i protustranke, pribavljen je prijedlog i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Dubrava, a posebni skrbnik nije sa djetetom proveo razgovor te nije pribavljeno mišljenje djeteta zbog njegove niske kronološke dobi. Nije izveden dokaz pribavom ispisa poruka između predlagatelja i I. protustranke, kao nepotreban, iz razloga koje će sud u nastavku obrazložiti.

6. Iz mišljenja i prijedloga Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Dubrava (dalje:HZSR) proizlazi da je mišljenje i prijedlog stručnog tima sastavljeno na osnovu provedenih razgovora s predlagateljima i protustrankama, kao i temeljem uvida u cjelokupnu dokumentaciju dostupnu uredu. Praćenjem obiteljskih prilika, saznaje se da su u život djeteta, a povremeno i u svakodnevnu skrb o djetetu, uključeni i baka i djed po ocu, VŠ i AŠ koji opisuju emocionalno topao i privržen odnos s unukom. Međutim, uslijed narušenih odnosa roditelja, narušava se i odnos majke ĐŠ s članovima proširene obitelji djeteta pa posljedično dolazi i do poteškoća u ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s bakom i djedom po ocu. Baka i djed navode da, od lipnja 2025., osobne odnose s unukom ostvaruju isključivo prema dogovoru sa sinom, odnosno u terminima kada NŠ ostvaruje osobne odnose s djetetom sukladno rješenju. Ističu da im ĐŠ ograničava vrijeme s unukom, otežava postizanje dogovora i pokušava promijeniti već postignute dogovore, a što im predstavlja emotivni stres. S obzirom na navedeno, pokrenuli su postupak obveznog savjetovanja prije pokretanja ostalih sudskih postupaka u vezi s djetetom tijekom kojeg nisu postigli sporazum zbog čega su postupak nastavili na sudu. Otac djeteta NŠ je suglasan da njegovi roditelji ostvaruju osobne odnose s unukom sukladno njihovom prijedlogu, pri čemu ističe da bi volio da se njegovim roditeljima omogući da mlt. JŠ prespava u kućanstvu bake ili djeda. Majka djeteta ĐŠ predlaže da baka i djed ostvaruju osobne odnose s djetetom dva puta mjesečno po dva sata. Ističe da je „skoro uvijek" omogućila baki i djedu susret s unukom kada su to isti i zatražili. Mišljenja je da je predloženi način ostvarivanja osobnih odnosa bake i djeda s unukom preopširan, ako se u obzir uzmu i termini u kojima dijete provodi vrijeme s ocem, čime se ona uskraćuje za provođenje kvalitetnog vremena s djetetom. Dakle, na temelju svih prikupljenih podataka mišljenje i prijedlog stručnog tima HZSR-a je da očito da poteškoće u postizanju dogovora i suradnje oko ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s bliskim srodnicima proizlaze isključivo iz narušenih odnosa između roditelja i članova šire obitelji, što može negativno utjecati na pravilan razvoj djeteta. U konkretnom slučaju nije utvrđeno da ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s bliskim srodnicima ne bi bilo u djetetovom najboljem interesu. Stručni tim je mišljenja da je u najboljem interesu djeteta mlt. JŠ omogućiti mu redovite i kontinuirane kontakte s bakom i djedom, u opsegu prilagođenom njegovoj dobi i uz uvažavanje svih obiteljskih okolnosti, jer takvi odnosi predstavljaju važan čimbenik njegova pravilnog emocionalnog i psihosocijalnog razvoja. Obzirom na sve navedeno, stručni tim je mišljenja da je u najboljem interesu mlt. JŠ da ostvaruje osobne odnose s bakom i djedom po ocu, a koji su aktivno sudjelovali u njegovu životu i razvili emocionalno topao odnos s unukom. Uvažavajući obiteljske okolnosti mlt. JŠ, kao i prijedlog i mišljenje stručnog tima dano u postupku koji se pred naslovnim sudom vodi radi promjene načina ostvarivanja osobnih odnosa oca s djetetom posl.br. P Ob-1211/2024; predlažu da mlt. JŠ ostvaruje osobne odnose s bakom VŠ jednom mjesečno, npr. drugu subotu u mjesecu od 13:00 sati do 19:00 sati, a s djedom AŠ, jednom mjesečno, npr. četvrtu nedjelju u mjesecu od 13:00 sati do 19:00 sati, a sve na način da baka ili djed preuzmu dijete nakon ostvarivanja osobnih odnosa s ocem NŠ te da ga po završetku osobnih odnosa vrate na adresu stanovanja majke ĐŠ.

7. Na prijedlog i mišljenje HZSR-a predlagatelji, II. protustranka NŠ i posebni skrbnik nisu imali primjedbi, dok je I. protustranka ĐŠ imala primjedbe, jer dijete spava u periodu od 13:00-15:00 sati, pa bi mu se time remetio raspored i ritam, inače nema ništa protiv da baka i djed ostvaruju osobne odnose s djetetom.

8. Iz iskaza I. predlagatelja AŠ proizlazi da je bilo perioda kada mu je majka uskraćivala viđanje s JŠ te je želio imati jedan dan u tjednu koji može provesti s djetetom, a sada se to radi o jednom danu u mjesecu, kako bi si mogao organizirati plivanje, druženje kako bih mogao prilagoditi svoje vrijeme njemu. Od samog početka voli svog unuka i veseli mu se kao i on njemu. Pomagao je oko uzdržavanja djeteta, bio je prisutan i materijalno i savjetodavno, kako je god trebalo i uvijek će biti na raspolaganju. Uvijek je tu da pomogne i plaćao je čuvalicu kako bi se majka mogla pripremiti za radno mjesto. Zadnji puta su uspjeli imati dogovor oko viđanja s JŠ prošli vikend kada je dijete vodio u kazalište i na ručak, od 10 sati do 14 sati, kada ga je vratio majci. JŠ je imao popodnevni spavanac kod bake i djeda više puta.

9. Iz iskaza II. predlagateljice VŠ proizlazi da je čuvala svog unuka od njegovog šestog mjeseca života kako bi omogućila majci da može raditi. To je obično bilo 2 puta tjedno popodne od 16:30- pa do 20:30 sati. Od šestog mjeseca 2025. joj nije omogućeno viđanje unuka, uspjela ga je vidjeti kada je bio s ocem na dva sata te ga je tada vratila na adresu majke koja je tada živjela sa svojim roditeljima, a kada se preselila kod roditelja i kada joj je vratila JŠ, dijete je pitalo da li baka može ući u stan, a majka je rekla da može ako potpiše izjavu da neće otkriti njenu adresu ocu, na što nije pristala. Nije financijski pomagala na način da daje novac majci, ali je unuku kupovala odjeću, obuću i kozmetiku. Majka joj nije nikada omogućila da unuk prespava kod nje. Jako voli svog unuka i uvijek će htjeti biti s njim, nikad neće od toga odustati, ako ga bude mogla vidjeti 10 minuta, vidjet će ga 10 minuta. Vrtić za dijete je plaćao bivši suprug, ne zna točan iznos, a radilo se o čuvanju mjesta u vrtiću. Kada je bilo dogovoreno čuvanje s dadiljom, majka joj je dozvolila čuvanje nevoljko i smatra da je dogovoreno čuvanje s dadiljom samo da bi se nju maknulo. Dijete je čuvala djevojka imena A koja uopće ne govori hrvatski te dijete nije moglo razgovarati na hrvatskom s tom djevojkom, a nije istina da dijete ima vrtićki raspored, ima poruke na mobitelu koje joj je poslala majka na njen upit da dijete ima glazbeni, likovni kada je htjela doći po njega, a to je sve kako bi je izbacila. Nije joj omogućeno da provodi 8 sati s djetetom kako bi znala da se nije provodio vrtićki raspored. Majka nije nikada promijenila raspored čuvanja na način da dijete ne čuvaju njezini roditelji ili teta čuvalica. JŠ nije bio u vrtiću kada je upisan, zato što NŠ nije dao suglasnost za upis, a dijete je bilo primljeno u vrtić. U zadnjih šest mjeseci je pokušala ostvariti komunikaciju sa majkom, ali se ne sjeća koliko puta, u veljači je tražila JŠ da bude kod nje na rođendanu do 15 sati, a ĐŠ joj je rekla da mora vratiti dijete do 13:30 sati kod njenih roditelja u Dubravi, što je odbila jer je ručak bio u 12 sati. Razloge zašto treba potpisati izjavu kada je vratila JŠ, majka nije dala, sama je zaključila.

10. Iz iskaza II. protustranke NŠ proizlazi da su njegovi roditelji bili prisutni u djetetovom životu od samog početka i slaže se prijedlogom Zavoda, a on bi im dao i više vremena što će im i omogućiti kod svog vremena provedenog s djetetom. On i ĐŠ su se razišli u prosincu 2022. te su njrgovi roditelji pomagali i čuvali JŠ, a razišli su se kod cijepljenja i upisa u vrtić i angažiranja dadilje hispanskog podrijetla zbog čega je Oliverov govor zaostajao. Istina je da nije dao suglasnost za vrtić jer ga nije ništa pitala kod upisa i zato je i bilo angažiranje tete čuvalice, dijete nije bilo cijepljeno pa nije ni mogao ići u vrtić. On je kazneno neosuđivana osoba, kazneni postupak je u tijeku te nema pravomoćne presude, a da je njegova majka potpisala izjavu ĐŠ bi to zloupotrijebila jer je bila u stanu koji je dobila na ime žrtve obiteljskog nasilja. Dijete nije ni poznavalo Anitine roditelje te su imali probleme kod primopredaje djeteta, jer je odbijalo ići kod bake i djeda koje ne poznaje, a ĐŠ je to forsirala. Ne vidi razloga zašto baka i djed s njegove strane ne bi čuvali JŠ. Kada je bio fizički spriječen pokupiti JŠ u 16 sati slao je svoje roditelje na preuzimanje djeteta što je ĐŠ odbijala. Dijete ide kod logopeda od 12 . mjeseca 2024. zahvaljujući djedu i baki i njihovim naporima. Dijete je znalo prespavati preko dana kod bake i djeda i nije bilo nikada problema. Dijete je cijepljeno s prvim cjepivom i to je to.

11. Iz iskaza I. protustranke ĐŠ proizlazi da u odnosu na Oliverovo spavanje to varira i mijenja se s obzirom i na godišnja doba, kada je dan dulji on ide kasnije spavati. Radi se o djetetu koje ima manje od 4 godine te bi on trebao spavati kod jedne bake i djeda, kod njenih roditelja i kod oca što mu remeti rutinu. Naravno kada bude imao 7, 8 ili 10 godina da će to biti drugačije kao što je i s njenim drugim sinom. Predlagateljica je navela da nije vidjela dijete cijelo ljeto, ali ima dokaze da nije ni pitala za viđanje, ako joj je već u interesu dijete. Kada su počeli problemi nje i NŠ istina je da su pomagali i kupovali, mada nisu ni trebali. Problemi sa bakom i djedom su počeli kada je donijela nekakve odluke jer smatra da je ipak ona majka, a te odluke ne mogu donositi baka i djed. Kada je radila u popodnevnim smjenama, imala predavanje istina je da je baka dolazila čuvati JŠ kod nje popodne, a ujutro ga je čuvala čuvalica koju je plaćao djed, također je popodne dolazila i njezina majka čuvati dijete. Nije se slagala sa nekim odgojnim metodama bake VŠ te smatra da je takav njen odgoj nesvjesno utjecao i na NŠ. Upravo je to razlog što je preferirala da baka čuva JŠ kod nje, jer je bila u kuhinji, imala je predavanje online, a JŠ je bio s bakom u sobi pored. Djed ga je uzimao od početka, ali su 90% vremena bili zajedno, dakle ona i djed, a zadnjih 6-9 mjeseci ga je znao povremeno sam uzeti. Kada je donijela neke odluke znalo je biti povišenih tonova od strane djeda, jer on ne shvaća da je ipak samo djed. Što je bilo očito kod pregleda djeteta kod doktorice V kada je i djed htio ući s njom i djetetom na inicijalni razgovor što nije dozvolila. Djed je plaćao logopeda kod gospođe V, ali je uvijek htio dobiti neke informacije, što mu ona nije moga dati jer nije roditelj. Djed je prekidao plaćanje logopeda, pa je opet nastavljao i smatra da mu nije interes dobrobit djeteta, a sama ne može plaćati privatnog logopeda. Smatra da baka i djed trebaju imati prisan odnos s JŠ, ali predlaže da to bude od 16-19 sati nakon njegovog spavanja barem dok malo ne poraste. Djed i baka vole unuka, a i unuk njih voli i dijete je razvilo odnos. Znao je spavati popodne kod bake i djeda, samo jednom kada je otac odbio vratiti dijete i odveo ga kod svoje majke te ga ostavio da tamo spava, a inače spavanja su bila kod bake kada je imao par mjeseci. Kada bi JŠ mogao birati koliko bi vremena bio s djedom i bakom, bio bi isto koliko i sa njenim roditeljima do spavanja, dijete u ovoj dobi nema percepciju vremena. JŠ je sretan kada ide kod predlagatelja. Predlagatelji se nisu slagali sa njenim odlukama da dijete ne ide u vrtić te odlukom da JŠ neće cijepiti, jer doktori sumnjaju na imunodeficijenciju. Predlagatelji su pomagali oko kupnje lijekova i potrepština za dijete, a i drugi baka i djed su pomagali. Djed je plaćao čuvanje mjesta u vrtiću.

12. Dakle, iz iskaza stranaka utvrđeno je da su u život mlt. JŠ, a povremeno i u svakodnevnu skrb o djetetu, uključeni i predlagatelji, koji opisuju emocionalno topao i privržen odnos s unukom, što potvrđuje i I. protustranka ĐŠ. Međutim, uslijed narušenih odnosa I. protustranke ĐŠ i II. protustranke NŠ, narušava se i odnos I. protustranke ĐŠ s predlagateljima odnosno članovima proširene obitelji djeteta pa posljedično dolazi i do poteškoća u ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s bakom i djedom po ocu. Nadalje, utvrđeno je da djetetovo dnevno spavanje varira s obzirom na godišnja doba te da je JŠ već prespavao kod bake, ovdje predlagateljice.

13. Budući da je utvrđeno da postoje poteškoće kod ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s bakom i djedom po ocu, nije prihvaćen dokazni prijedlog I. protustranke ĐŠ pribavljanjem ispisa poruka između nje i predlagatelja da se vidi njihova komunikacija i međusobni odnos na okolnost viđanja s djetetom, kao nerelevantnim za postupak.

14. Naime, odredbom čl. 120. st. 1. i st. 3. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23; dalje: ObZ) propisano je da pravo na ostvarivanje osobnih odnosa imaju obostrano: dijete, braća, sestre, polubraća, polusestre te bake i djedovi. Roditelji i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su djetetu omogućiti ostvarivanje osobnih odnosa sa srodnicima i drugim osobama koje imaju na to pravo te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom.

15. Nadalje, čl. 121. ObZ-a propisano je da se osobni odnosi s djetetom mogu ostvarivati izravno u kraćim ili duljim razdobljima u obliku susreta i druženja ili boravkom djeteta kod osobe koja ima pravo ostvarivati osobne odnose s djetetom , a sukladno čl. 478. st. 4. točka 2. ObZ-a sud o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta sa srodnicima i drugim osobama iz čl. 120. ObZ-a odlučuje u izvanparničnom postupku.

16. I. protustranci ĐŠ je sporno prespavljivanje mlt. JŠ kod predlagatelja te je u svom iskazu predložila da to bude od 16:00-19:00 sati nakon njegovog spavanja barem dok malo ne poraste. Međutim, I. protustranka ĐŠ je kod HZSR-a predložila da baka i djed ostvaruju osobne odnose s unukom JŠ po dva sata u mjesecu, i to one subote u mjesecu kada je JŠ s ocem u terminu od 10,00 do 13,00 sati, na način da jednu subotu provede baka s unukom, a drugu subotu djed, odnosno od 13,00 do 15,00 sati, dakle u vrijeme Oliverovog popodnevnog spavanja, da bi se na ročištu predomislila i predložila da to bude od 16:00-19:00 sati nakon njegovog spavanja. Iz samog njenog iskaza utvrđeno je da djetetovo spavanje varira s obzirom na godišnja doba te da je JŠ već prespavao kod bake, ovdje predlagateljice, pa sud nije prihvatio njenu argumentaciju i prijedlog dinamike osobnih odnosa predlagatelja s djetetom.

17. Nadalje, prilikom odlučivanja o kontaktima članova obitelji kojima zakon priznaje pravo da to zatraže, kao što je ovdje slučaj, mora se imati u vidu nesporni interes člana obitelji, ovdje bake i djeda, ali ga i razmatrati u svjetlu najboljeg interesa djeteta, pri čemu se cijene emocionalne i psihološke potrebe djeteta s članovima obitelji, osjećaj privrženosti i emocionalne povezanosti, dob djeteta i slično.

18. Stoga, imajući u vidu da se odredbe ObZ-a o uređenju obiteljskih odnosa temelje na načelima uzajamnog poštovanja i pomaganja svih članova obitelji, da čl. 120. st. 1. ObZ-a priznaje pravo određenom krugu najbližih srodnika na podnošenje zahtjeva za ostvarivanje kontakta s djetetom u situaciji kada takvi uobičajeni kontakti među članovima izostanu, koje nije apsolutno jer je stavkom 4. navedenog članka propisano da osobe iz st. 1. nemaju pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom ako bi to bilo u suprotnosti s djetetovom dobrobiti, prilikom odlučivanja o kontaktima, kao što je ovdje slučaj, obveza je imati u vidu nesporni interes člana obitelji i drugih osoba, ali i razmatrati ga u svjetlu najboljeg interesa djeteta.

19. Iz svih navedenih razloga i ovaj sud polazi od toga da u svim postupcima u kojima se odlučuje o nekom pravu vezanom za obiteljski život maloljetnog djeteta središnje mjesto moraju imati interesi djeteta, i da je djetetov kontakt s drugim članovima obitelji jedan od elemenata uspješnog ostvarivanja prava djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti, ali u okviru mogućnosti koje pružaju okolnosti svakog konkretnog slučaja.

20. U konkretnom slučaju, utvrđeno je da je opravdano da dijete ostvaruje osobne odnose s predlagateljima, jer između njih postoje jake obiteljske veze, jer su djetetu ujedno bake i djedovi najbliži članovi obitelji uz roditelje, te je utvrđeno da je s predlagateljima, kao bakom i djedom, dijete imalo kontakt te razvilo emocionalno topao i privržen odnos te je važno za djetetov psihosocijalni razvoj održavati osobne odnose sa bakom i djedom po ocu, što je u najboljem interesu djeteta.

21. Nadalje, sud prihvaća prijedlog i mišljenje HZSR-a kao neovisnog i stručnog tijela, da osobni odnosi djeda i bake budu jednom mjesečno od 13:00 -19:00 sati, što je šest sati mjesečno, jer smatra da su to minimalni osobni odnosi, a što se tiče popodnevnog spavanja, radi se o djetetu koje će uskoro navršiti četiri godine te je sama majka navela da je dijete već spavalo kod bake i da njegovo spavanje varira te da je privrženo predlagateljima, pa sud smatra da je u najboljem interesu djeteta ostvarivati osobne odnose predlagatelja i djeteta, na način kako je i predložio HZSR.

22. U odnosu na zatražene troškove postupka, kako ni jedna stranka svojim postupanjem nije utjecala na trajanje ovog postupka niti je svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio uzrokovala dodatne troškove protivnoj stranci, temeljem odredbe čl. 366. ObZ-a, odlučeno je da svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

23. Slijedom svega naprijed navedenoga, odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

U Zagrebu 27. travnja 2026.

Sudac:

Mario Samardžić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. Predlagatelji po punomoćniku

2. I. protustranka

3. II. protustranka

4. Posebni skrbnik

5. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Dubrava