Republika Hrvatska
Općinski sud u Slavonskom Brodu
Trg pobjede 13 35000 Slavonski Brod
Poslovni broj: Psp-10/2024-28
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji toga suda Anđeli Bionda Martić, u pravnoj stvari prvotužitelja ŠD, OIB: [osobni identifikacijski broj], drugotužitelja AD, OIB: [osobni identifikacijski broj], trećetužiteljice ČD, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi iz [adresa], svi zastupani po punomoćniku Krešimiru Pecinger, odvjetniku u Slavonskom Brodu, protiv tuženika Grad Slavonski Brod, OIB: 58007872049, iz Slavonskog Broda, Vukovarska 1, zastupan po punomoćniku po zaposlenju ID, dipl. iur., radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave 24. ožujka 2026., zaključene istoga dana u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja HD, odvjetničke vježbenice u Odvjetničkom uredu Krešimira Pecingera, odvjetnika u Slavonskom Brodu, i punomoćnika po zaposlenju tuženika ID dipl. iur., nakon javne objave, 27. travnja 2026.
r i j e š i o j e
I Tuženik Grad Slavonski Brod, Upravni odjel za komunalni sustav i komunalno redarstvo, Vukovarska 1, OIB: 58007872049, smetao je tužitelje SD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], AD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ČD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom posjedu dijela nekretnine koja je do dana 12. ožujka 2024. godine bila upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. 328758 i to k. č. br. [katastarska čestica], Broj D.L. 30, [adresa] (dvorište površine 1 m2, dvorište površine 193 m2, zgrada mješovite uporabe, [adresa] površine 15293 m2), tada u suvlasništvu tužitelja i to ND u 4/8 dijela u odnosu na cijelo, AD u 1/8 dijela u odnosu na cijelo i ČD u 3/8 dijela u odnosu na cijelo i to na površini trapeznog oblika koji je omeđen južnom stranom duljine 4,51 m, zapadnom stranicom duljine 23,81 m, sjevernom stranicom duljine 1,02 m, te istočnom stranicom duljine 25,23 m, a sada na dijelu k. č. br. [katastarska čestica], Broj D.L. 38, Ulica Matije Gupca površine 662 m2 (Nerazvrstana cesta površine 662 m2) trapeznog oblika koji je omeđen južnom stranom duljine 4,51 m, zapadnom stranicom duljine 23,81 m, sjevernom stranicom duljine 1,02 m, te istočnom stranicom duljine 25,23 m, sada u vlasništvu tuženika, na način da je uklonio ukopane stupiće koji su se dana 11. ožujka 2024. godine nalazili na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to na dijelu k.č.br. trapeznog oblika koji je omeđen južnom stranom duljine 4,51 m, zapadnom stranicom duljine 23,81 m, sjevernom stranicom duljine 1,02 m, te istočnom stranicom duljine 25,23 m.
II Nalaže se tuženiku Grad Slavonski Brod, OIB: 58007872049, iz Slavonskog Broda, Vukovarska 1, naknaditi tužiteljima SD, OIB: [osobni identifikacijski broj], AD, OIB: [osobni identifikacijski broj], ČD, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi iz [adresa], troškove parničnog postupka u iznosu od 2.565,66 EUR (dvije tisuće pet stotina šezdeset i pet eura i šezdeset i šest centi), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 27. travnja 2026. do isplate., po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa ko ja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
III Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za više zatraženi preko dosuđenog iznosa od 50,00 EUR na ime troškova postupka.
Obrazloženje
1. Tužitelji su 3. lipnja 2024. ovom sudu podnijeli tužbu protiv tuženika radi smetanja posjeda na nekretnini u suvlasništvu tužitelja upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. 328758 i to k. č. br. [katastarska čestica] broj D.L. 30 [adresa], površine 421 m2 (dvorište površine 1m2, dvorište površine 127 m2, zgrada mješovite uporabe, [adresa] površine 293 m2), a koje smetanje se sastoji u tome da je tuženik uklonio ukopane stupiće koji su se nalazili na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema skici izmjere na površini trapezastog oblika koji je omeđen južnom stranom duljine 4,51 m, zapadnom stranom duljine 23,81 m, sjevernom stranom duljine 1,02 m, te istočnom duljine 25,23 m. Tužitelji traže posjedovnu zaštitu njihova posljednjeg mirnog posjeda predmetne nekretnine te od suda zahtijevaju da utvrdi čin smetanja, naloži tuženiku uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja kakvo je bilo prije smetanja posjeda na način da vrati ogradu na mjesto na koje ju je prvotužitelj postavio u roku 8 dana te da zabrani tuženiku ubuduće svako takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja.
1.1. Tužitelji su u svojoj naveli da su suvlasnici i posljednji mirni posjednici predmetne nekretnine i to prvotužitelj ŠD u 4/8 dijela u odnosu na cijelo, drugotužitelj LD u 1/8 dijela u odnosu na cijelo i trećetužiteljica ČD u 3/8 u odnosu na cijelo. Tužitelji su, nadalje, naveli kako su oni do donošenja Rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj: Z- 3770/2024 od 12. ožujka 2024. godine, bili posljednji mirni posjednici i suvlasnici predmetne nekretnine. S tim u svezi naveli su kako je predmetnim r ješenjem na temelju Odluke o nerazvrstanoj cesti dopušten upis promjene k. č. br. [katastarska čestica] [adresa][2] (dvorište površine 1m , dvorište površine 193 m , zgrada mješovite uporabe, [adresa] površine 293 m[2] ). na novo – k. č. br. [katastarska čestica] [adresa][2] (dvorište površine 1m , dvorište površine 127 m , zgrada mješovite uporabe, [adresa] površine 293 m[2] ). Tužitelji su naveli kako su ono prije ožujka 2024. bili u posjedu k. č. br. [katastarska čestica] površine 487 m[2] , dok su prema trenutnome zemljišnoknjižnom stanju u posjedu iste k.č.br. površine 421 m[2] . Stoga su tužitelji naveli kako je iz navedenog vidljivo da je tuženik bez pravne osnove smetao tužitelje u posljednjem mirnom posjedu na način da je tužitelje deposedirao s površine kč. br. [katastarska čestica].
1.2. Nadalje, tužitelji su naveli kako je površina predmetne nekretnine trapeznog oblika koja je omeđena južnom stranicom duljine 4,51 m, zapadnom stranicom duljine 23,81 m, sjevernom stranicom duljine 1,02 m, te istočnom stranicom duljine 25,23 m. Nadalje, naveli su da je tuženik samovlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica] broj D.L. 38 Ulica Matije Gupca površine 662 m[2] , navedena nekretnina graniči s predmetnom nekretninom u suvlasništvu tužitelja.
1.3. Tužitelji su naveli kako je na predmetnoj nekretnini prvotužitelj ŠD **.**.2024. ukopao devet rupa na k. č. br. [katastarska čestica] u koje je postavio devet okruglih metalnih cijevi dimenzija 200x4 cm, te je na navedene cijevi učvrstio 25 metara platnene plastificirane ograde. S tim u svezi, tužitelji su naveli kako idućeg dana 28. ožujka 2024. te metalne žičane ograde na mjestu na kojem je postavljena više nije bilo, odnosno ista je otuđena, pa su time tužitelji smetani u svome pravu na posjed. Također, tužitelji su u tužbi naveli da je iz potvrde Policijske uprave Brodsko – posavske, KLASA: 034-04/24-01/1006 od 3. svibnja 2024. vidljivo da je ista ograda uklonjena od strane Upravnog odjela za komunalni sustav i komunalno redarstvo Grada Slavonskog Broda. U svezi s navedenom potvrdom tužitelji su naveli kako je prvotužitelj istu zatražio 25. travnja 2024. jer je sve do tada bio na bolničkom liječenju jer je isti boravio na Odjelu psihijatrije od 29. ožujka 2024. do 24. travnja 2024. U prilog svojim navodima i podnesenom tužbenom zahtjevu tužitelji su se pozvali na odredbu članka 21. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
2. U odgovoru na tužbu, tuženik je osporavao tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te je u tom smislu naveo kako tužbeni zahtjev tužitelja smatra neutemeljenim i neosnovanim u cijelosti. Tuženik je također istaknuo prigovor prekluzije u odnosu na podnesenu tužbu radi smetanja posjeda. S tim u svezi tuženik je naveo kako su tužitelji prekludirani u podnošenju predmetne tužbe s obzirom na to da je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: dalje u tekstu: ZVDSP) u članku 21. propisano kako pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja. Tuženik je naveo kako drugotužitelj i trećetužiteljica nisu dokazali kada su i jesu li saznali za čin smetanja odnosno počinitelja dok prvotužitelj tvrdi kako je saznao za čin smetanja kada je zaprimio potvrdu Policijske uprave Brodsko-posavske od 3. svibnja. 2024., na dan 6. svibnja 2024. godine, a tužba je podnesena 3. lipnja 2024. godine. Tuženik je u prilog istaknutom prigovoru prekluzije naveo kako je prvoužitelju izdan prekršajni nalog od 28. ožujka 2024. koji je prvotužitelj zaprimio 11. travnja 2024.,a kojim mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 265,45 EUR jer je bez odobrenja nadležnog tijela protupravno postavio stupiće sa zaštitnom žicom na javnoj površini u Ulici Matije Gupca, dio k. č. br. [katastarska čestica] te na taj način počinio štetu na javnoj površni. Tuženik je također naveo kako je prvotužitelj bio prisutan u nadzoru za komunalni sustav te je odbio potpisati zapisnik od 27. ožujka 2024., slijedom navedenog počinio je štetu na javnoj površini te je štetu dužna ukloniti jedinica lokalne samouprave, pa je prema tome neosnovan navod prvotužitelja da je za smetanje posjeda saznao tek po primitku potvrde iz Policijske uprave.
2.1. Tuženik je naveo da je on posjednik i vlasnik nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] broj D.L. 38, Ulica Matije Gupca, nerazvrstana cesta, površine 662 m[2] , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], javno dobro u općoj uporabi. Tuženik je kao netočan osporavao navod tužitelja da je 27. ožujka 2024. na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukopao devet rupa u koje je postavio devet okruglih metalnih cijevi te učvrstio 25 m plastificirane ograde, jer je prvotužitelj predmetne stupiće i ogradu postavio na nekretninu oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u vlasništvu Grada Slavonskog Broda i koja predstavlja javno dobro u općoj uporabi.
2.2. Također tuženik je naveo da predmetni dio nekretnine, za koji tužitelji tvrde da su posljednji mirni posjednici iste, oduvijek je imao status općeg dobra, a donošenjem Rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Z- 377072024, usklađeno je stvarno stanje sa zemljišnoknjižnim stanjem sukladno članku 131. Zakona o cestama kojim je propisano da se nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama („Narodne Novine“ broj: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23, 133/23, 156/25 dalje: ZC) koje nisu evidentirane u katastru i nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samoupravu, odnosno pravno osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ZC i nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista.
2.3. Tuženik je, nadalje, naveo da je ZC-om propisano da radi zaštite javne ceste i sigurnosti prometa na njoj, zabranjeno je trajno ili privremeno zaposjedati ili na drugi način smetati posjed javne ceste ili njezinog dijela kao i postavljati ograde, saditi cvijeće, živice i druge nasade. Te da je isto tako nadležno tijelo, odnosno jedinica lokalne samouprave mora bez odgode nakon saznanja s ceste ukloniti sve zapreke ili druge posljedice zabranjenih radnji koje bi mogle oštetiti javnu cestu ili umanjiti, ugroziti ili ometati sigurnost prometa na javnoj cesti. Tuženik je, nadalje, naveo i kako je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odredbom članka 20. stavak 4. propisano da smetanje posjeda nije samovlasno ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta, stoga, u prilog svojim navodima tuženik je naveo kako je on postupao sukladno odredbama ZC-a, stoga se ima smatrati kako njegovo smetanje posjeda nije bili samovlasno, jer inače samovlasno smetanje posjeda postoji kada čin oduzimanja ili smetanja posjeda jest učinjen u nekom javnom, društvenom ili sličnom interesu ako nije dopušten zakonom ili na temelju zakona. Tuženik je sudu predložio tužbu odbiti kao neosnovanu, odnosno podredno da je odbaci kao nedopuštenu te da tužitelje obveže na naknadu troškova parničnog postupka.
3. U daljnjem tijeku postupka stranke su u bitnome ustrajale kod svojih navoda istaknutih u tužbi i odgovoru na tužbu.
3.1. UREĐENJE TUŽBE.
4. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužitelja usmjeren na posjedovnu zaštitu posljednjeg mirnog posjeda nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o. 328758 i to kč. br. [katastarska čestica], Broj L.D. 30, [adresa] (dvorište površine 1m2, dvorište površine 193 m2, zgrada mješovite uporabe, [adresa] površine 293 m2) u suvlasništvu tužitelja i to na površini trapeznog oblika koji je omeđen južnom stranom duljine 4,51 m, zapadnom stranicom duljine 23,81 m, sjevernom stranicom duljine 1,02 m, te istočnom stranicom duljine 25,23 m, a sada na dijelu kč. br. [katastarska čestica], Broj D.L. 38, Ulica Matije Gupca površine 662 m2 (Nerazvrstana cesta), a posjed koje nekretnine je smetao tuženik na način da je uklonio stupiće koji su se dana 11. ožujka 2024. nalazili na dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to na dijelu trapeznog oblika koji je omeđen južnom stranom duljine 4,51 m, zapadnom stranicom duljine 23,81 m, sjevernom stranicom duljine 1,02 m, te istočnom stranicom duljine 25,23 m, odnosno je li tuženik izvršio smetanje posjeda tužitelja prije nego li je navedena površina postala nerazvrstana cesta. Nadalje, predmet tužbenog zahtjeva je i uspostavljanje ranijeg posjedovnog stanja kakvo je bilo prije počinjenog smetanja te zabrana takvog i sličnog smetanja ubuduće.
4.1. Među parničnim strankama nije sporno da su na dio površine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prije nego što je ista proglašena nerazvrstanom cestom postavljeni metalni stupići na koje je pričvršćena metalna žičana ograda, a koju je postavio prvotužitelj, nije sporno niti da je predmetne stupiće uklonio tuženik
4.2. Među parničnim stankama sporno je ima ju li tužitelj pravo na posjedovnu zaštitu budući da je sporni dio nekretnine uknjižen kao nerazvrstana cesta, sporno je jesu li tužitelji prekludirani u pravu na podnošenje predmetne tužbe te je sporno je li tuženikovo postupanje samovlasno.
5. Radi potpunog i pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja i konačnog rješenja spora među strankama, ovaj sud je proveo dokazni postupak u kojem je izvršio uvid u cjelokupni spis predmeta, te su pročitane isprave i to: zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] od 29. svibnja 2024. (stranica spisa 8-9), izvod iz katastarskog plana, k. o. [katastarska općina] za k. č. br. [katastarska čestica] od 29. svibnja 2024 (stranica spisa 10), rješenje zemljišnoknjižnog odjela [adresa], od 12. ožujka 2024, poslovni broj: Z-3770/2024 (stranica spisa 11-15), skica izmjere – geodetska usluga, od siječnja 2023. (stranica spisa 17-18), potvrda MUP-a, Policijska uprava Brodsko- posavska, Policijska postaja Slavonski Brod s ispostavom Vrpolje, klasa: 034-04/24- 01/972, urbroj: 511-11-05-24-2, od 29. travnja 2024. (stranica spisa 19-21), otpusnica Opće bolnice dr. Josip Benčević Slavonski Brod (stranica spisa 22), rješenje HZMO-a, Područni ured u [adresa], klasa: UP/I141-02/21-01/06079556554, urbroj:
341-16-05/3-21-23923, od 17. ožujka 2022. (stranica spisa 23-26), obvezni prekršajni nalog Upravnog odjela za komunalni sustav i komunalno redarstvo Grada Slavonskog Broda, klasa: 363-04/24-01/555, urbroj: 2178/01-09-24-2, od 28. ožujka 2024. broj:
555-2024 s povratnicom (stranica spisa 34-38), zapisnik Upravnog odjela za komunalni sustav i komunalno redarstvo, od 27. ožujka 2024 (stranica spisa 39 -40), zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], stanje na dan 1. srpnja 2024. (stranica spisa 41), fotografije (stranica spisa 42-43), na okolnost utvrđivanja osnove tužbenog zahtjeva provedeno je geodetsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Marku Smolčiću te je pročitan pisani nalaz i mišljenje vještaka od 17. veljače 2025. (stranica spisa 66-80). Pored navedenog proveden je očevid na licu mjesta uz vještaka geodetske struke 4. veljače 2025. (stranica spisa 61-63), saslušani su tužitelji kao stranke u svrhu dokazivanja (stranica spisa 105-108), saslušani su svjedoci JD i PD (stranica spisa 113-117), te je stalni sudski vještak Marko Smolčić i usmeno iznio nalaz i mišljenje (stranica spisa 105-108).
5.1. U tijeku postupka tuženik je predložio izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka TD, koji nije pristupio, pa je tuženik na iste okolnosti predložio novog svjedoka GD, koji dokazni prijedlog je sud usvojio, međutim, sud je odustao od izvođenja navedenog dokaza jer s obzirom na okolnosti na koje svjedokinja predložena, sud je navedeni dokazni prijedlog cijenio nepotrebnim, stoga navedeni dokaz sud i nije izveo.
5.2. Druge dokaze nije sud provodio iz razloga što bi isto bilo protivno načelu ekonomičnosti u smislu odredbe članka 10. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25. – u daljnjem tekstu ZPP), kao i ovlastima suda da u parničnom postupku izvede samo one dokaze koje su stranke predložile, a činjenično stanje u postupku je dovoljno utvrđeno za donošenje meritorne odluke.
6. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i izvod iz katastarskog plana, k. o. [katastarska općina] za k. č. br. [katastarska čestica] od 29. svibnja 2024. nesporno je da je u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. 328758 upisana k. č. br. [katastarska čestica] broj D.L. 30 [adresa], površine 421 m[2] (dvorište površine 1m , dvorište površine 127 m , zgrada mješovite uporabe, [adresa] površine 293 m ), i to ŠD u 4/8 dijela u odnosu na cijelo, LD u 1/8 dijela u odnosu na cijelo i ČD u 3/8 u odnosu na cijelo. Nadalje, iz istih isprava nesporno proizlazi da prema zemljišnoknjižnim izvacima od 29. svibnja 2024. i 1. srpnja 2024. za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na k. č. br. [katastarska čestica] broj D.L. 38 Ulica Matije Gupca površine 662 m[2] kao vlasnik uknjižen Grad Slavonski Brod, te da je u izvatku od 29. svibnja 2024. godine u listu A upisana predbilježba od 7. ožujka 2024. godine pod brojem Z- 3770/2024 upis k. č. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina].
6.1. Uvidom u rješenje zemljišnoknjižnog odjela [adresa] od 12. ožujka 2024. Z-3770/2024 utvrđeno je da je na temelju prijavnog lista za zk Klasa: 932 - 06/2024-02/319 7. ožujka 2024. naslovne stranice za zemljišnu knjigu a3 , kopije katastarskog plana pns, skice izmjere, odluke o nerazvrstanoj cesti, očitovanja nositelja prava nerazvrstane ceste, kopije katastarskog plana spp, sadržaja za zemljišnu knjigu a3 od 6. ožujka 2024. da se dopuštaju upisi, u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina] na nekretninama 2. suvlasnički dio 4/8 ND, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 4. suvlasnički dio 1/8 AD OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 5. suvlasnički dio 3/8 CD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], k. č. br. [katastarska čestica] [adresa][2] (dvorište 1 m , dvorište 193 m[2] , zgrada mješovite uporabe, [adresa], 293 m ) na novo stanje k. č. br. [katastarska čestica] [adresa][2] (dvorište površine 1m , dvorište površine 127 m , zgrada mješovite uporabe, [adresa] površine 293 m ). U zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina] na nekretninama 6. suvlasnički dio 1/2 Javno dobro u općoj uporabi Nerazvrstane ceste
– upravlja Grad Slavonski Brod, OIB: 58007872049, [adresa] i 7. suvlasnički dio 1/2 Grad Slavonski Brod, OIB: 58007872049, [adresa], navedena je parcelacija k. č. br. [katastarska čestica] Ulica Matije Gupca 1379 m2 na novo: k. č. br. [katastarska čestica] Ulica Matije Gupca 662 m[2] , nerazvrstana cesta 662 m[2] , k. č. br. [katastarska čestica] Ulica Matije Gupca 785 m , ulica 785 m , te se teretno otpisuje k. č. br. [katastarska čestica] Ulica Matije Gupca 662 m[2] (nerazvrstana cesta) i pripisuje se u novi zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] iste katastarske općine uz uknjižbu prava vlasništva kao javno dobro u općoj uporabi – neotuđivo vlasništvo Grad Slavonski Brod.
6.2. Iz prekršajnog naloga Grada Slavonskog Broda klasa: 363-04/24-01/555, urbroj: 2178/01-09-24-2, od 28 ožujka 2024. i priloženim zapisnikom, te da je isti primio 11. travnja 2024. što dokazuje dostavnica koja mu prileže na stranici 38 spisa, je vidljivo da je prvotužitelj ŠD, dana 27. ožujka 2024. u 13:08 sati bez odobrenja nadležnog upravnog odjela Grada, protupravno postavio stupiće sa zaštitnom žicom na javnoj površini u [adresa] u [adresa], dio z. k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] te na taj način počinio štetu na javnoj površini, te mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 265,45 EUR (dvije stotine i šezdeset pet eura i četrdeset i pet centi). U prekršajnom nalogu navedeno je kako je prema članku 175. Odluke o komunalnom redu Grada Slavonskog Broda, propisano je da tko namjerno ili iz nepažnje počini štetu na javnoj zelenoj površini, odgovoran je za štetu. U prekršajnom nalogu navedeno je kako je 27. ožujka nakon zaprimljene prijave o bespravnom korištenju javne površine izvršen nadzor u [adresa] u [adresa] dio z. k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Odlukom od izmjenama i dopunama Odluke o nerazvrstanim cestama na području Grada Slavonskog Broda, klasa: 340 - 01/1601/130, urbroj: 2178/01-07-24-136, Ulica Matije Gupca uvrštava se u popis nerazvrstanih cesta. Nadzorom je uočeno da se na javnoj površini nalazi postavljena ograda manje masivnosti, sagrađena od stupića sa zaštitnom žicom. Prilikom nadzora je zatečen prvotužitelj koji je izjavio da je postavio ogradu radi sprječavanja parkiranja od strane susjeda, te je osporavao činjenicu da se radi o javnoj površini, te je naveo kako je sporna površina u njegovom vlasništvu i odbio je potpisati zapisnik o nadzoru. Time je počinio prekršaj protivan odredbama članka 175. stavka 2., točke 2. te članka 86. Odluke o komunalnom redu Grada Slavonskog Broda, pa je temeljem odredbe članka 209. stavka 1. točke 60. i točke 28. Odluke o komunalnom redu prvotužitelj kažnjen prema navedenom nalogu.
6.3. Prema potvrdi MUP-a, Policijska uprava Brodsko-posavska, Policijska postaja Slavonski Brod s ispostavom Vrpolje, klasa: 034-04/24-01/972, urbroj: 511-11- 05-24-2, od 29. travnja 2024. nesporno je da je prvotužitelj ŠD dana 28. ožujka 2024. godine prijavio policiji da mu je otuđena ograda koju je on postavio ispred poduzeća „Graficolor“. Prema potvrdi nesporno je da je policija provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrdila da je prvotužitelj dana 27. ožujka 2024. u poslijepodnevnim satima u [adresa], na međi između njegova posjeda i posjeda na kbr. 2, ukopao devet rupa na koje je postavio metalne cijevi i na cijevi postavio 25 m plastificirane ograde, koja je naredni dan otuđena. Također nesporno je da su policijski službenici obavili obavijesni razgovor s djelatnicom Upravnog odjela za komunalni sustav te je izjavila da je protiv prvotužitelja izdan Obvezni prekršajni nalog, dok je sporna ograda uklonjena, te se ista nalazi u tvrtki SB TRADE. Iz potvrde je nesporno utvrđeno da su dana **.**.2024. BD i PD izvršili pripremne radnje za postavljanje zaštitnih stupića na predmetnoj nekretnini i obavljali radove postavljanja vanjskog videonadzora na istoj adresi, te da su stupili u kontakt s djelatnikom poduzeća SB TRADE d.o.o. te je došlo do nesuglasica u vezi neriješenih imovinsko – pravnih odnosa. Također nesporno je da je prvotužitelj ŠD **.**.2024. pristupio policijskoj postaji [adresa] interesirajući se za navedene predmete, te izjavio da će podnijeti zamolbu za izdavanje potvrde radi pokretanja sudskog postupka. Nesporno je da je ista dostavljena punomoćniku tužitelja 6. svibnja 2024. godine.
6.4. Sve navedene isprave sud prihvaća u cijelosti, te iste cijeni vjerodostojnima jer predmetne isprave u smislu odredbe članka 230. stavak 1. ZPP predstavljaju isprave koje je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti (javna isprava), a s obzirom da javna isprave dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje, a uzimajući u obzir da stranke u tijeku postupka nisu osporavale da bi u predmetnim javnim ispravama bile neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena, sud je iste prihvatio i nije imao razloga sumnjati u vjerodostojnost istih.
7. Iz otpusnog pisma za prvotužitelja izdanog od Opće bolnice Dr. Josip Benčević Slavonski Brod, Odjel za psihijatriju, nesporno proizlazi da je prvotužitelj ŠD boravio u navedenoj ustanovi od 29. ožujka 2024. do 24. travnja 2024. godine.
7.1. Sud je prihvatio kao vjerodostojnu ispravu jer je istu izdala javna bolnica u skladu sa svojim zakonskim ovlastima, a činjenicu hospitalizacije tužitelja u navedenom razdoblju, koja proizlazi iz predmetnog otpusnog pisma potvrdile su svojim iskazima stranke, te saslušani svjedoci.
8.8. Iz fotografija dostavljenih uz odgovor na tužbu nesporno je da se na njima nalazi predmetna ograda i stupići na predmetnoj nekretnini te parkirana vozila.
8.8.1. Sud je prihvatio i vjerodostojnima cijeni fotografije s lica mjesta s obzirom da fotografije odgovaraju licu mjesta koje je i sam sud neposrednim opažanjem utvrdio prilikom obavljenog očevida 4. veljače 2025. (stranica spisa 61-63).
8.9. Sud je obavio očevid na licu mjesta na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na adresi [adresa] uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka geodetske struke Marka Smolčića, dipl. ing. geod. Predmetnim očevidom sud je neposrednim opažanjem utvrdio da je predmetna nekretnina asfaltirana, na istoj je parkirano više vozila, te se ista nalazi u [adresa] prema Ulici Matije Gupca. Sud je, prema pokazivanju tužitelja utvrdio 6 do 8 ostataka odrezanih metalnih četvrtastih stupova. Nadalje, sud je utvrdio da na licu mjesta postoji i međašni znak -veliki metalni šaraf asfaltiran u nekretninu, dok se ostatak stupa na desnom dijelu nekretnine gledano na način da se [adresa] nalazi straga, a Ulica Petra Krešimira IV sprijeda, prema kazivanju tužitelja predmetni ostatak stupa nalazi se na njihovom dijelu nekretnine s obzirom na postavljeni međašni znak.
9. Na okolnost osnove tužbenog zahtjeva provedeno je geodetsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku geodetske struke Marku Smolčiću, dipl. ing. geod., koji je u svom pisanom nalazu i mišljenju od 17. veljače 2025. naveo da je prema opisu tijeka međne linije na predmetnom zemljištu sukladno dostupnim katastarskim podacima posljednjih 30 godina razvidno da je prema međnoj liniji između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sukladno skici izmjere iz 1993. godine sporni dio zemljišta nalazio se u posjedu tužitelja. Nadalje, vještak je naveo kako uvidom u skice izmjera od 1993. do 2024. nije bilo promjena u međnoj liniji sve do skice izmjere 2024. odnosno ovjerom geodetskog elaborata za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta izrađen u svrhu -GE24- Evidentiranja izvedenog stanja ceste ovjerenog 7. ožujka 2024. godine od strane DGU Područnog ureda za katastar, odnosno donošenjem Rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj: Z-3770/2024 od 12. ožujka 2024. godine, dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 66 m[2] u vlasništvu tužitelja, evidentiran je kao dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika. Zaključno vještak je naveo kako je prema skicama izmjere ishođenim od strane Katastra i provedenom terenskom uviđaju od 4. veljače 2025. izvjesno da je došlo promjene tijeka međe između k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na predmetnom zemljištu trapezastog oblika provedbom elaborata izvedenog stanja ceste, odnosno donošenjem Rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj: Z-3770/2024 od 12. ožujka 2024. godine dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 66 m2 u vlasništvu tužitelja evidentiran je kao dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika. Vještak je naveo kako se ostaci metalnih stupića u potpunosti nalaze na spornom zemljištu.
9.1. Pisani nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Marka Smolčića, dipl.ing. geod. sud je dostavio strankama na očitovanje. Podneskom od 4. studenog 2025. tužitelji su se očitovali na dostavljeni im nalaz i mišljenje te u odnosu na isti nisu isticali primjedbi i prigovora. Predmetnim podneskom tužitelji su uredili tužbeni zahtjev, a s obzirom na izmjenu zemljišnoknjižnog stanja. Naime, u predmetnom podnesku tužitelji su naveli kako je prema nalazu i mišljenju evidentno da je na zemljištu trapezastog oblika provedbom elaborata izvedenog stanja ceste, odnosno donošenjem Rješenja Općinskog Suda u [adresa], Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z- 3770/2024 od 12. ožujka 2024. godine, dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 66 m[2] u vlasništvu tužitelja, evidentiran je kao dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika, te su u odnosu na to istaknuli da je prvotužitelj ŠD na zemljištu trapezastog oblika postavio metalne stupiće prije provedbe elaborata, odnosno prije nego li je predmetna površina evidentirana kao vlasništvo tuženika, prije donošenja Rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj: Z-3770/2024 od 12. ožujka 2024. koje je sada upisano kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu, a zbog čega se ne može uspostaviti ranije posjedovno stanje, odnosno da su se metalni stupići nalazili na predmetnom zemljištu 11. ožujka 2024., pa su u skladu s time uredili tužbeni zahtjev.
9.2. Vještak Marko Smolčić dipl. ing. geodezije u smislu odredbe članka 260. stavak 1. ZPP usmeno je iznio svoj nalaz i mišljenje na ročištu održanom kod ovoga suda 7. studenog 2025. U svom usmenom izlaganju stalni sudski vještak naveo je kako u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja od 17. veljače 2025. godine, te je istaknuo da se metalni stupići nalaze unutar međne linije na strani nekretnine tužitelja, a koja je međna linija postojala prije donošenja elaborata evidentiranja izvedenog stanja ceste.
9.3. Sud je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Marka Smolčića, dipl. ing. geod, u cijelosti prihvatio, isti sud cijeni stručnim, objektivnim i jasnim, isti je u skladu s utvrđenjima suda prilikom obavljenog očevida. Prema ocjeni ovog suda, vještak je obrazloživši svoje zaključke stručno i u potpunosti ispunio dodjeljeni mu zadatak vještačenja, a uzimajući u obzir da su stranke nakon usmenog izlaganja nalaza i mišljenja izrijekom iskazale da primjedbi i prigovora nemaju, sud je isti u cijelosti prihvatio.
10. Saslušan kao stranka u svrhu dokazivanja prvotužitelj ŠD iskazao je da su on i njegov sada pokojni brat bili suvlasnici nekretnine gdje se nalazi njihova tiskara, a toj nekretnini pripadao je sporni dio koji predstavlja parkirno mjesto. Nakon smrti njegova brata, nekretninu su naslijedila njegova djeca, ovdje drugo i treće tužitelj. Prvotužitelj je iskazao kako je sporni dio nekretnine uvijek bio u njihovom vlasništvu od 1993. godine, te da tuženik nikada nije ušao u posjed te nekretnine. Nadalje prvotužitelj je iskazao da je nakon što je postavio stupiće zaprimio rješenje od zk odjela da mu je zemlja izuzeta, a prethodno o tome ništa nije znao , te da nije znao odnosno nije vidio tko je uklonio stupiće s predmetne nekretnine, ali je pretpostavio da je to netko učinio po nalogu tuženika, jer su mu već radili probleme kada su došli iscrtavati parkirno mjesto, i poslali pauka da ukloni parkirano vozilo, a što se sve događalo na dan svadbe njegova nećaka, subotom u 14,00 sati, kada se inače takvi radovi ne obavljaju. Nadalje iskazao je kako je od policije tražio potvrdu o poduzetim radnjama glede njegove prijave za krađu, odnosno uklanjanje ograde, ali nije nikakvu potvrdu dobio. Prvotužitelj je iskazao da komunalni redar nije niti dolazio na lice mjesta prije nego li je ograda srušena, a on tome nije bio prisutan jer je iz policije odvezen u bolnicu, također iskazao je kako se sada tim prostorom koriste svi građani pa i oni sami.
10.1. Sud prihvaća iskaz prvotužitelja, isti cijeni životnim i uvjerljivim, jer su njegovi navodi u skladu s ispravama koje prileže spisu te su u bitnome u suglasju s iskazima drugotužitelja i trećetužiteljice, te sa iskazima svjedoka JD i PD.
11. Drugotužitelj LD saslušan kao stranka u svrhu dokazivanja iskazao je kako se u cijelosti pridružuje iskazu prvotužitelja, njegova strica. Iskazao je kako zna da je prvotužitelj postavio ogradu i da je ista uklonjena, te da je prvotužitelj nakon toga završio u bolnici, drugotužitelj tada nije bio prisutan, jer je bio na terenskom radu, ali o svemu je čuo od rodbine. Također je iskazao kako je predmetni dio nekretnine oduvijek pripadao njegovoj obitelji, te da su se njime uvijek koristili oni te klijenti tiskare, te građani koji su dobili odobrenje od prvotužitelja ili njegove supruge ako se kratko trebaju zadržati. Iskazao je da ne može točno tvrditi tko je uklonio ogradu i stupiće, ali dijeli mišljenje sa prvotužiteljem da je to učinio tuženik. Također iskazuje da je saznao da je sporni dio prešao u vlasništvo tuženika kada je zaprimio dopis, ali to je bilo tek nakon postavljanja ograde.
11.1. Sud iskaz drugotužitelja prihvaća i cijeni ga iskrenim, jer je u bitnome istovjetan s iskazom prvotužitelja te je u skladu sa dokazima koji prileže spisu predmeta.
12. Saslušana kao stranka u svrhu dokazivanja trećetužiteljica ČD u bitnome je iskazala istovjetno kao prvo i drugo tužitelj. Iskazala je kako nije bila prisutna kada je ograda bila postavljena niti kada je uklonjena, ali je o tome čula od rodbine nakon što je prvotužitelj hospitaliziran, te je iskazala da joj je emotivno teško o tome govoriti, te ne može sa sigurnošću reći tko je i kada je ogradu uklonio jer nitko od njih nije vidio kada je ograda točno uklonjena.
12.1. Sud iskaz tužiteljice prihvaća u cijelosti i smatra ga iskrenim, jer je u bitnome iskazala isto kao prvotužitelj i drugotužitelj, tužitelji su iskazivali uvjerljivo, jasno, te sudu nisu dali razloga posumnjati u iskrenost onoga što iskazuju.
13. Svjedok JD iskazao je kako je u ožujku 2024. godine došao s posla i tada vidio da nema metalnih stupića koje je prethodno prvotužitelj postavio. Iskazao je kako ne zna točno kada su ti stupići postavljeni, a moglo bi biti i godinu dana prije nego što su uklonjeni, a postavljeni su na prijedlog geodeta jer je tada rađena geodetska izmjera zbog potrebe djelomične legalizacije objekata, te je predloženo da se taj dio trapezastog oblika nekretnine označi. Svjedok je iskazao kako nije odmah znao tko je uklonio stupiće, nego je to naknadno saznao iz policijskog zapisnika, da su to bili djelatnici tvrtke SB TRADE, a po čijem nalogu iskazao je da ne zna. Svjedok je također iskazao da se koristi predmetnom nekretninom unazad 10-15 godina, od kada je stupio u vezu sa ovdje drugo tužiteljicom, te da su predmetnu nekretninu uvijek koristili članovi obitelji LD, te građani koji su dolazili u tiskaru. Također svjedok je iskazao da nitko nikada obitelji nije osporavao posjed predmetne nekretnine. Svjedok je iskazao kako predmetni dio nekretnine nikada nije bio zauzet da se on nije mogao u određenom trenutku parkirati, osim ako su imali goste koji su dolazili kod prvotužitelja, te da nikada nije dobio kaznu za parking jer je parkirao na nogostup. U odnosu na rješenje zemljišnoknjižnog odjela ovog suda o statusu nerazvrstane ceste iskazao je da je njegova supruga rješenje dobila prije nego su stupići uklonjeni.
13.1. Sud iskaz svjedoka JD prihvaća u cijelosti i smatra ga iskrenim, svjedok je suprug trećetužiteljice te je životno i logično da ima saznanja o okolnostima koje su vezane uz predmet spora, pri tome svjedok, iako suprug trećetužiteljice nije doveo u sumnju svoju pristranost, jer o bitnim činjenicama on je vrlo detaljno iskazivao i imao je više saznanja od same tužiteljice.
15. Svjedok PD u svom je iskazu u bitnome iskazao identično kao tužitelji i svjedok JD. Naime, i ovaj svjedok je iskazao da je obitelj PD dugo godina vlasnik spornog djela nekretnine, da je prvotužitelj postavio stupiće i ogradu kako bi se obilježio njihov dio nekretnine. Iskazao je kako je od policije saznao da su stupići uklonjeni od tvrtke SB TRADE, ali ne zna po čijem nalogu, ali pretpostavlja da je to bio tuženik. Iskazao je kako nitko nije osporavao njihovo pravo posjeda ili pravo korištenja nekretnine, te je čak i geodet, kada je rađena izmjera, razgraničio predmetno zemljište od susjednog. U odnosu na fotografije koje su priložene spisu uz odgovor na tužbu svjedok je iskazao kako se na fotografijama nalaze vozila JD, te vozilo njihove susjede čije vozilo oni ponekad znaju pričuvati kada je odsutna.
15.1. Sud iskaz svjedoka PD prihvaća u cijelosti i smatra ga iskrenim, svjedok je nećak prvotužitelja i brat drugotužitelja i trećetužiteljice, te sud smatra da je logično da ima saznanja o okolnostima i činjenicama koje su vezane uz predmet spo ra, te u bitnome iskazuje isto kao tužitelji, te u skladu s priloženim dokazima, dok uvjerljivošću danog iskaza sudu nije dao razloga posumnjati da bi isti bio pristran iako je isti srodnik tužitelja.
16. Na temelju savjesne i brižljive ocijene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, na temelju odredbe članka 8. ZPP, ovaj sud utvrdio je da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.
17. Odredbom članka 20. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. – dalje: ZVDSP)je propisano da je samovlast zabranjena, bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jača prava na posjed (1.). Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava samovlasno je smetao njegov posjed (2.). Nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda ili drugog tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta. No, samovlasno je i kada je čin oduzimanja ili smetanja posjeda učinjen u nekom javnom, društvenom ili sličnom interesu, ako nije dopušten zakonom ili na temelju zakona (4.).
17.1. Odredbom članka 21. stavak 1. ZVDSP propisano je da onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Nadalje, odredbom članka 21. stavak 3. ZVDSP propisano je da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. Prema članku 22. stavak 1. ZVDSP posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štiti putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Prema stavku 2. članka 22. ZVDSP sud pruža ovu zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo ili kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.
18. Odredbom članka 441. ZPP propisano je da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.
19. Odredbom članka 101. stavak 1. i 2. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 – dalje: ZC) propisano je da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Nerazvrstana cesta se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste.
Nadalje u članku 102. stavku 2. istog zakona stoji da se nerazvrstana cesta upisuje u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave.
19.1. Odredbom članka 105. ZC propisano je da je građenje, rekonstrukcija i održavanje nerazvrstane ceste od interesa za Republiku Hrvatsku (stavak 1.). Na postupak izvlaštenja nekretnina radi građenja, rekonstrukcije i održavanja nerazvrstanih cesta se primjenjuju propisi o izvlaštenju ako ovim Zakonom nije drugačije propisano (stavak 2.).
19.2. Odredbom članka 106. ZC propisano je da jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. toga Zakona, može stupiti u posjed nekretnine izvlaštene radi građenja, rekonstrukcije ili građenja nerazvrstane ceste i prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, ako joj je to odobreno rješenjem o stupanjem u posjed prije pravomoćnosti rješenja o izvršenja (u daljnjem tekstu rješenje o stupanju u posjed). Rješenje o stupanju u posjed donosi se na zahtjev jedinice lokalne samouprave, odnosno pravne osobe iz stavka 1. ovog članka ako je rješenje o izvlaštenju izvršno, te ako je u zahtjev za donošenje tog rješenja priložen dokaz da je prijašnjem vlasniku isplaćena naknada sukladno zakonu kojim se propisuje izvlaštenje, da mu je navedena naknada stavljena na raspolaganje ili da je odbio primiti navedenu naknadu. Rješenje o stupanju u posjed donosi nadležno upravno tijelo županije, odnosno ured Grada Zagreba nadležan za imovinsko-pravne poslove u roku od 15 dana od podnošenja urednog zahtjeva za njegovo donošenje. Žalba protiv rješenja iz stavka 3. ne odgađa njegovo izvršenje
20. Primjenjujući citirane zakonske odredbe na činjenično stanje ovog predmeta sud je zaključio da tužitelj ima pravo na posjedovnu zaštitu. Naime, prema potvrdi MUP-a, Policijska uprava Brodsko-posavska, Policijska postaja Slavonski Brod s ispostavom Vrpolje, klasa: 034-04/24-01/972, urbroj: 511-11-05-24-2, od 29. travnja 2024. policijski službenici su obavili razgovor s VD u komunalnom redarstvu koja je izjavila da je sporna ograda uklonjena uz zapisnik jer je prethodno tuženik zbog postavljanja predmetne ograde tužitelju izdao prekršajni nalog te je iskazala da je ograda pohranjena u tvrtki „SB TRADE“ u Bukovlju. Stoga sud nesporno utvrđuje da je predmetnu ogradu uklonio tuženik, odnosno tko drugi po njegovu nalogu. Nadalje, iz izvedenih personalnih dokaza proizlazi da je u posljednjem mirnom posjedu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 487 m2, bili su tužitelji, na toj nekretnini prvotužitelj je 27. ožujka 2024. postavio spornu ogradu, da bi dio te nekretnine tuženik poglasio nerazvrstanom cestom, koja činjenica je provedena i u zemljišnoj knjizi rješenjem Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj: Z-3770/2024 od 12. ožujka 2024. godineNa temelju izvedenih dokaza nesporno je da je tuženik ušao u posjed tužitelja 28. ožujka 2024., tuženik u konačnici niti ne osporava da bi on uklonio predmetne metalne stupove na koje je bila postavljena ograda, a za koje je stalni sudski vještak nesporno utvrdio da se nalaze u cijelosti na spornoj nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] koja je ranije površine iznosila 487 m2, a zatim je površina umanjena na 421 m2. Pri tome valja istaknuti kako u tijeku cijelog postupka tuženik nije dokazao da je za navedene radnje uklanjanja stupića i proglašenja dijela nekretnine u nerazvrstanu cestu imao pravomoćno i izvršno rješenja nadležnog upravnog tijela i u za to propisanom postupku koje je provelo nadležno upravno tijelo, a koje rješenje o stupanju u posjed je utemeljeno na Zakonu o cestama (članak 105. i 106.). Stoga sud utvrđuje da su radnje koje tužitelji opisuju u činjeničnom supstratu tužbe kao čin smetanja posjeda poduzete samovlasno, te nije dokazano da je provedeno izvlaštenje da bi tužitelju temeljem istoga imao valjanu osnovu posjedovanja niti je dokazao da bi isti bio posljednji mirni posjednik, a što je bio dužan u smislu odredbe članka 219. stavak 1. ZPP-a. Naime, raspravljajući po tužbi radi smetanja posjeda, sud je utvrđujući posljednje mirno stanje posjeda te činjenicu smetanja, temeljem provedenog geodetskog vještačenja, te na temelju iskaza danih u postupku, nesporno utvrdio da su tužitelji bili posljednji mirni posjednici spornog dijela nekretnine, a posjed predmetne nekretnine oduzetim je nakon provedbe geodetskog elaborata i donošenja rješenja zemljišnoknjižnog odjela od 12. ožujka 2024. Vještak je jasno utvrdio da su se sporni metalni stupići nalazili unutar međne linije na strani nekretnine tužitelja prema stanju prije promjene evidentirane 2024. godine. Međutim, tužitelj nije dokazao da mu u razdoblju od donošenja predmetnog rješenja 12. ožujka 2024. do uklanjanja predmetnih stupića 28. ožujka 2024. tužitelji predali posjed spornog dijela nekretnine, nego samo navodi kako je taj dio nerazvrstana cesta, čime osporava čin smetanja, jer je nemoguće smetati posjed na javnom dobru, koje je na služenje svima. Sud utvrđuje da je nesporno da je tuženik uklonio predmetne stupiće i ogradu, čime je došlo do faktičnog oduzimanja dijela posjeda tužitelja, čime je smetao posljednji mirni posjed tužitelja.
21. U odnosu na prigovor tuženika da su tužitelji prekludirani u podnošenju tužbe, sud isti ocjenjuje neosnovanim. Naime, iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da su tužitelji za čin smetanja i počinitelja sa sigurnošću saznali tek po zaprimanju potvrde Policijske uprave Brodsko-posavske, koja je punomoćniku tužitelja dostavljena 6. svibnja 2024. godine. Iako je prvotužitelj ranije zaprimio prekršajni nalog, iz sadržaja istog ne proizlazi na nedvojben način da je upravo tuženik izvršio čin uklanjanja stupića, već se tek naknadno kroz policijsko postupanje utvrđuje tko je uklonio ogradu i u čijem interesu, a budući da su tužitelji u ovom postupku imaju status jedinstvenog suparničara, i drugotužitelj i trećetužiteljica morali su saznati za smetanje i počinitelja smetanja. Osim toga, sud uzima u obzir i činjenicu da je prvotužitelj u razdoblju od 29. ožujka do 24. travnja 2024. godine bio hospitaliziran, što je dodatno utjecalo na mogućnost pravovremenog saznanja i poduzimanja pravnih radnji. Slijedom navedenog, rok od 30 dana iz članka 21. stavka 3. ZVDSP počinje teći najranije od 6. svibnja 2024. godine, kada su tužitelji sa sigurnošću saznali za čin smetanja i počinitelja, a kako je tužba podnesena 3. lipnja 2024. godine, ista je podnesena unutar zakonskog roka. Međutim, čak i kada bi tužba bila podnesena izvan subjektivnog roga, ona je svakako podnesena unutar objektivnog roka godine dana od nastalnog smetanja. Stoga sud utvrđuje da tužitelji nisu prekludirani u svom pravu na podnošenje tužbe radi smetanja posjeda.
22. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP te članka 155. ZPP, a s obzirom da su tužitelji u cijelosti uspijeli u postupku, sud je tuženika obvezao da tužiteljima naknade nužne troškove parničnog postupka.
22.1. S obzirom na visinu vrijednosti spora postavljenog tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.330,00 EUR, priloženi troškovnik te činjenicu da tužitelje zastupa punomoćnik iz redova odvjetnika, uz primjenu odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23, 107/25 - dalje: Tarifa) tužitelju su kao osnovani utvrđeni slijedeći troškovi:
- jednokratna nagrada za cjelokupni postupak u iznosu 600,00 EUR sukladno Tbr. 7. točka 3 Tarife u svezi s člankom 40. Tarife;
- trošak zastupanja na ročištima 7. studenog 2025., 20. siječnja 2026. i 24. ožujka 2026. svako u iznsou od 230,00 EUR sukladno Tbr. 9. točka 1. Tarife u svezi s Tbr. 40. Tarife, ukupno 690,00 EUR;
- trošak pristupa na ročište za objavu presude u iznosu od 100,00 EUR sukladno Tbr. 9. točka 3. Tarife.
Sud je dakle ukupno osnovanim utvrdio iznos od 1.440,00 EUR na koji iznos je tužitelju priznao i PDV od 25% sukladno Tbr. 46 Tarife u iznosu od 360,00 EUR, a što ukupno iznosi 1.760,00 EUR.
25.2. Pored navedenoga sud je tužitelju priznao i trošak predujma za geodetsko vještačenje u iznosu od 650,00 EUR, kao i trošak plaćenog predujma za obavljanje službene radnje izvan zgrade suda (očevid) u iznosu 49,48 EUR, jer je navedeni trošak stvarno nastao i bio je nužan za vođenje postupka (stranica spisa 54 i 57). Dakle, sud je ukupno osnovanim iznosom utvrdio iznos od 2.459,48 EUR.
Nadalje, tužitelji su potraživali i naknadu sudske pristojbe, te je sud osnovanim utvrdio trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu 53,09 EUR jer je sukladno članku 4. stavak 1. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18., 51/23.) pristojbu bili dužni platiti u trenutku podnošenja tužbe, te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 EUR jer prema odredbi članka 3. stavak 2. ZSP tužitelji su dužni platiti sudsku pristojbu. Zbrojem navedenih iznosa sud je kao osnovan ukupno utvrdio i tužiteljima dosudio iznos od 2.565,66 EUR.
25.3. Na dosuđene troškove sud je tuženiku dosudio i zakonsku zateznu kamatu tekuću od presuđenja do isplate temeljem članka 30. stavak 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, 131/20, 114/22, 06/24 – dalje: OZ), te članka 151. stavak 3. ZPP i članka 29. ZOO.
26. Slijedom navedenoga sud je odbio više zatraženi iznos od 50,00 EUR na ime troška jednokratne nagrade jer isti nije odmjeren u skladu s Tbr. 7. točka 3. Tarife u svezi s člankom 40. Tarife.
27. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci rješenja.
Slavonski Brod, 27. travnja 2026.
Sutkinja
Anđela Bionda Martić
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka, odnosno e - komunikacijom, putem ovog suda Županijskom sudu
DNA:
1. Tužitelji po punomoćniku Krešimiru Pencingeru, odvjetniku u Slavonskom Brodu
2. Tuženik Grad Slavonski Brod, Vukovarska 1
