REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

PR-1360/2024-47

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R I J E Š E NJ E

Općinski radni sud u Zagrebu po sutkinji Vesni Horvath, u pravnoj stvari tužiteljice RV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Luka Mardešić, odvjetnik iz Zagreba, Amtuna Vrančića 5, protiv tuženika HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektra Zagreb, Zagreb, Gundulićeva 32, OIB: 46830600751 uz sudjelovanje umješača na strani tuženika HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška 6, OIB: 00432869476, kojeg zastupa punomoćnica Iva Pezić, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Olujić, Pezić & partneri d.o.o. iz Zagreba, Marulićev trg 2,, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 13. travnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Luke Mardešića, punomoćnika tuženika AV, prema generalnoj punomoći Su-1204/07 i punomoćnice umješača ĐV, odvjetnice, te presude javno objavljene dana 27. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku HEP ODS d.o.o., ELEKTRA ZAGREB, Gundulićeva 32, Zagreb, OIB: 46830600751 platiti tužiteljici RV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 43.798,53 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. 18.10.2022. godine pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodni tekućem polugodištu uvećanoj zatri postotna poena,

- iznos od 1.327,23 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. 18.10.2022. godine pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodni tekućem polugodištu uvećanoj zatri postotna poena,

- kao i naknaditi joj parnični trošak sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodni tekućem polugodištu uvećanoj zatri postotna poena, a sve u roku od 15 dana.".

II Nalaže se tužiteljici isplatiti umješaču iznos od 8.750,00 eura na ime parničnih troškova u roku 15 dana.

r i j e š i o  j e

Ne dopušta se preinačenje tužbe od 10. prosinca 2025.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 8. listopada 2022. sin tužiteljice, pok. SV kao zaposlenik Elektre Zagreb HEP ODS d.o.o. obavljajući poslove za poslodavca doživio tešku ozljedu na radu od koje je preminuo.

Kako je smrt sina tužiteljice posljedica teške ozljede na radu sa smrtnom posljedicom koju je pok. zadobio obavljajući poslove za poslodavca, za nju poslodavac odgovara po načelu objektivne odgovornosti sukladno čl. 25. Zakona o zaštiti na radu, stoga proizlazi pasivna legitimacija kod navedenog poslodavca. Iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru proizlazi da poslodavac nije planirao, pripremao i provodio radne postupke prekapčanja mreže te nije razradio i primjenjivao tehnologiju rada na način da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, a što je u suprotnosti s čl. 44. Zakona o zaštiti na radu.

U predmetnoj nesreći sin tužiteljice je zadobio višestruke ozljede uslijed kojih je preminuo na licu mjesta.

Uslijed smrti djeteta. pok. SV, tužiteljica trpi teške duševne boli te joj se život u potpunosti i trajno promijenio, a svakodnevno je izložena patnjama. Kako tužiteljica trpi duševne boli zbog smrti djeteta stog naslova, a u skladu s odlukom pravnog shvaćanja zauzetog na sjednici Građanskog odjela VSRH broj Su- IV-47/2020-5 od 5. ožujka i 15. lipnja 2020. godine, kojim se mijenjaju Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete tužiteljica postavlja odštetni zahtjev na način da potražuje s naslova neimovinske štete kako slijedi:

- duševne boli zbog smrti sina

43.798,53 eura

- troškovi žalobne odjeće

1.327,23 eura,

ukupno

45.125,76 eura.

Predlaže da sud usvoji tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu prvenstveno ističe kako je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti neosnovan, te prigovara osnovi i visini zahtjeva u cijelosti, ističe prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na tuženika.

Navodi kako ne postoji bilo kakvo štetno djelovanje tuženika, ni uzročno- posljedična veza između navodnog djelovanja tuženika i navodne štete, ni bilo kakva protupravnost na strani tuženika. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz obvezu nadoknade parničnih troškova

3. Umješač na strani tuženika se pridružuje svim navodima i dokaznim prijedlozima koje je u odgovoru na tužbu istaknuo odnosno predložio tuženik, te ujedno osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva.

Prvenstveno ističe kako je do štetnog događaja i štete došlo krivnjom samog SV.

Navodi kako iz dokumentacije koja prileži spisu jasno proizlazi kako je oštećeni samoinicijativno poduzeo zabranjene radnje, grubo prekršio pravila struke i zaštite na radu te se postupajući protivno istima izložio opasnosti.

Nadalje, iz Posebnog izvješća MUP-a, PU zagrebačke, PP Dugo Selo nadležnom županijskom državnom odvjetništvu i Službene zabilješke nadležnog Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu br. KR-DO-937/2022 jasno proizlazi kako da tijekom provedenih izvida nisu utvrđeni elementi kaznenog djela, te da predmetno državno odvjetništvo neće izvoditi daljnje radnje niti postupanja, te su isti predmetni spis odložili u arhivu.

Dakle, evidentno je kako šteta nije posljedica propusta zaštite na radu jer je poslodavac osigurao sigurne uvjete za rad, kao i sredstva za rad koje štite radnika od ozljede na radu, a pok. SV je samoinicijativno uklonio upozoravajuća i zaštitna sredstava te potom ušao u zonu opasnosti od električne energije te potom ostvario i fizički kontakt sa dijelovima pod naponom (udarajući veći broj puta psihološkom ogradom po dijelovima pod naponom).

FV je bio osposobljen za rad na siguran način, nije bilo nikakvog propusta poslodavca u primjeni mjera zaštite na radu odnosno u organizaciji načina rada slijedom čega je do štetnog događaja došlo zbog ponašanja i propusta u ponašanju pok. SV zbog toga što je isti poduzeo zabranjene radnje, a na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

Stoga umješač osporava odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja budući da šteta nije nastupila kao posljedica propusta u zaštiti na radu tuženika već krivnjom pok. SV, te nema uzročno-posljedične veze između procesa rada, upravljanja tim procesom i nastale štete.

Osporava u cijelosti i potraživanje tužiteljice s osnova troška žalobne odjeće paušalno zatraženo u iznosu od 1.327,23 EUR kao nedokazano.

Osporava i tijek zakonske zatezne kamate.

Slijedom navedenog umješač predlaže da sud odbije tužitelja s tužbenim zahtjevom i obveže ga na naknadu parničnog troška zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja presude pa do isplate

4. Županijski sud u Vukovaru svojim rješenjem poslovni broj Gž R-91/2024-3 od 17. rujna 2024.ukinuo presudu Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr- 308/2023-17 od 10. srpnja 2024., te predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

5. Sud je u tijeku dokaznog postupka izvršio uvid u Zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 30.12.2022., presliku fotografija mjesta događaja, Organizaciju smjenskog rada i pripravnosti pogona [adresa], mail poruke, shemu, smrtini list pok. R, Odštetni zahtjev od odgovor na odštetni zahtjev, dopis od 2. siječnja 2023., Izdatnicu za uporabu, broj zatražnice, Obrazac za praćenje obrazovanja i osposobljavanja zaposlenika iz područja zaštite zdrava i sigurnosti na radu, Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika, Ugovor o radu za pok. SV, uvjerenje o usavršavanju za pok. SV, svjedodžbu o završnom ispitu za pok. SV, Odluku o prenošenju ovlaštenja za obavljanje poslova zaštite na radu, ugovore o radu za pok. SV, Obrazac ZOOP, dopis od 3.1.2023., Zapisnik o ocjeni osposobljenosti rednika za rad na siguran način za pok. SV, Nalog za rad, Stručni nalaz i mišljenje povodom nastanka smrtne ozljede na radu - lokacija [adresa] od 15.03.2023., Zapisnik od 8.10.2022., naloge za rad, Zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 30.12.2022., Zapisnik od 11.10.2022., medicinsku dokumentaciju, Policu osiguranja od odgovornosti broj 13-0000012042, Zapisnik o očevidu od 8. listopada 2022., Službenu bilješku od 9. prosinca 2022., Posebno izvješće od 11.01.2023., Rješenje HZZO od 16.05.2023., 27.3.2024., 29. 3.2024., saslušao svjedoke HV, DV i ČV. U ponovljenom postupku sud je izvršio uvid u nalaz i mišljenje inž. NV i.e., iz spisa Pr-420/2024, presliku spisa Državnog inspektorata, očitovanje tuženika na zapisnik Državnog inspektorata od 3.1.2023., presliku nalaza i mišljenja sudskog vještaka Perice Frkovića, dipl.ing. iz spisa Pr-420/2024, proveo je vještačenje po vještaku zaštite na radu Damiru Mikecu, dipl.ing.stroj., zatražnice, izdatnice, očitovanje vještaka od 13.11.2025., kalkulator inflacije, Prosječnu mjesečnu isplaćenu neto plaću i bruto plaću po zaposlenju u pravnim osoba za 2020., promijenjene orijentacijske kriterije, usmeno saslušao sudskog vještaka na ročištu održanom 13. travnja 2026, te je izvršio uvid u svu ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

6. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

7. Iz navoda parničnih stranaka iznesenih u tužbi, odgovoru na tužbu, te u daljnjem tijeku postupka razvidno je da je između istih nesporno da je prednik tužitelj bio zaposlenik tuženika, a sporno je između stranaka odgovornost, osnov i visina tužbenog zahtjeva.

8. Neosnovan je prigovor tuženika o promašenoj pasivnoj legitimaciji, obzirom da je prednik tužitelja bio radnik tuženika, a poslodavac je pasivno legitimiran u parnici povodom štetnog događaja.

9. Uvidom u zapisnik o inspekcijskom nadzoru utvrđeno je da je do smrtne povrede tužitelja došlo isključivalo uslijed postupanja istoga jer je samoinicijativno postupao u suprotnosti sa pravilima zaštite na radu te izvodio zabranjene radnje koja mu nisu bile naložene niti od strane poslodavca, neki od bilo koje nije bilo radnika. Tako je između ostalog u zapisniku navedeno da prema pravilima struke u slučaju da niti nakon drugog pokušaja uklapanja rastavljača dosjed nije pravilan, o tome treba odmah obavijestiti dispečera, rastavljač se treba isključiti odnosno obustavlja se daljnji nastavak manevra prikapčanja, te potom dežurni dispečer pisanim putem trebao obavijestiti o kvaru odjel za transformatorske stanice koji je nadležan za otklanjanje kvara u TS 110/30/10 kV [adresa]. Umjesto navedenog postupanja SV otvara vrata ćelije B18 sa sjeverne strane na koje se nalazi rastavljač i na kojoj se nalazio radnik IV koji skida tzv. psihološku letvu, koja se nalazila fiksirana neposredno iza vrata ćelije (iznad upravljačke kutije prekidača) koja služi kao dodatno upozorenja da je zabranjen pristup prozoru ćelije, ulazi unutar prostora ćelije pod naponom sa predmetnom drvenom letvom i dijelovima tijela odnosno rukama te drvenom psihološkom letvom više puta udara po kontaktima sabirničkog rastavljača sustava SII. Navedeno postupanje je izričito zabranjeno i u suprotnosti sa pravilima zaštite na radu i odredba „ Pravila i mjera sigurnosti pri radu na električnim postrojenjima. Tako je radnik umjesto da obavi zadatak vizualne provjere ispravnosti dosjeda kontakata i rastavljača sustava SII u ćeliji B18 kroz kontrolno okno na kućištu ćelije, stojeći u poslužnom hodniku prostorije 30 i 10 kV postrojenja, a što se smatra radom iz II zone sukladno odredbama Pravila i mjera , otvorio vrata ćelije B18, skinuo drvenu psihološku letvu, te drvenom letvom i dijelovima tijela ušao u unutarnji prostor ćelije te na taj način došao u III zonu opasnosti od Električne energije ( zonu rada pod naponom ), te ostvario kontakt udarajući drvenom letvom po kontaktima rastavljača SII i sabirnicama sustava SII.

10. Radi utvrđivanja dinamike nastanka štetnog događaja i spornih činjenica izveden je dokaz saslušanjem svjedoka.

11. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka HV, jer je iskazivao logično, jasno i u skladu sa provedenim inspekcijskim nadzorom i drugim provedenim dokazima. Tako je naveo da je on tog dana ujutro preuzeo smjenu od pok. SV, da je bilo potrebno izvesti manevar na ćeliji od dalekovoda a koja se radi jednom godišnje, a zove se revizija, kako bi utvrdili da li sve radi, odnosno da se nije nešto zapeklo. Dispečer je bio na telefonu sa njim i on je rekao da iz Zagreba ne mogu izvesti manevar, što znači da su oni trebali pokušati izvesti manevar. Navodi da je on stajao na prednjoj strani a pok. SV je otišao na drugu stranu. On je pritisnuo gumb kojim se uključio taj manevar, a SV je doviknuo da "noževi" nisu sjeli pa je otišao do njega to provjeriti. Te utvrdio da zaista noževi nisu sjeli na svoje mjesto i on se vratio te ponovno uključio gumb, a SV je doviknuo da opet nije uspjelo, odnosno da "noževi" i opet nisu sjeli. Krenuo je prema SV, a kada je došao do njega on je već bio unutar ćelije na način da je istu otvorio, skinuo tzv. psihološku pregradu, koja u naravi predstavlja drvenu letvu, te je s njom lupio po tom "nožu" i u tom trenu je došlo do strujnog udara. Sud je poklonio vjeru iskazu svjedoka da se ne ulazi u te ćelije, pogotovo što je to postrojenje staro pedesetak godina i moguća je svakakva nezgoda, kao i činjenici da ga nije mogao spriječiti jer je već došlo do kontakta sa strujom.

Iskaz svjedoka je u cijelosti podudaran sa provedenim inspekcijskim nadzorom i odredbama Pravila i mjera sigurnosti pri radu na električnim postrojenjima.

12. Sukladno je iskazivao i svjedok DV, poslovođa koji je došao naknadno kad se događaj već desio. Radi se o postrojenju od 10 kW i opremi od 20 kW te je za takvo postrojenje propisano 5 pravila sigurnosti koje se moraju poštivati. Također postoji i psihološka barijera a to su konkretnom slučaju vrata, kako se ne bi ulazilo unutar ćelija. Također je i praksa da se u takvo postrojenje upućuju 2 radnika kako bi bila provedena zaštita odnosno kontrola prilikom postupanja.

Navodi da je pokojni SV radio na takvim poslovima nekih 25 godina, te da je bio upoznat sa pravilima postupanja, jer da svi svakih 5 godina obnavljaju i ponovno polažu državni ispit.

Sud je njegov iskaz u cijelosti prihvatio kao istinit i objektivan, te sukladan ostalim provedenim dokazima, odredbama koje propisuju postupanje radi zaštite i sigurnosti kod rada sa električnim postrojenjima.

13. Sud je prihvatio i iskaz svjedoka ŠV koji radi u Službi za vođenje pogona i o ovom slučaju zna samo temeljem naknadnih informacija, a iskazuje da se nisu smjela otvarati vrata, niti ulaziti u dio koji je pod naponom. Ispravna procedura je takva da dispečer sa jedne strane vodi cijelu operaciju, a uklopničar, što je u ovom slučaju bio pok. SV, je s druge strane i oni moraju biti u jedinstvenoj akciji. Pok. SV je trebao vizualno pogledati to postrojenje i u slučaju bilo kakve neispravnosti se prekida daljnji rad, obavještava se o kvaru i traži se dopuštenje za daljnje postupanje, što predstavlja isključenje iz napona.

Naveo je da je zabranjen ulazak unutar dijela ćelije koja je pod naponom i pokuša intervenirati, a na vratima koja su psihološka i fizička barijera postoji prozor i kroz taj prozor se čini vizualna provjera.

Iskaz svjedoka je sud ocijenio kao objektivan i istinit te u suglasju sa ostalim provedenim dokazima.

14. Uvidom u uvjerenje o stručnom osposobljavanju za uklopničara u elektroenergetskom sustavu od 10.11.2019. utvrđeno je da je prednik tužitelja imao u vrijeme štetnog događaja bio osposobljen za rad na siguran način za poslove radnog mjesta koje je obavljao.

15. Uvidom u rješenje od 16.05. 2023. HZMO-a Klasa UP/I-502-03/22-02/4008, Urbroj:338-21-02-23-10 utvrđeno je da se pok. SV ozljeda sa smrtnom posljedicom ne priznaje ozljedom na radu. Navedeno rješenje je potvrđeno rješenjem Direkcije HZZO-a od 29.03.3024. godine.

16. Radi utvrđivanja spornih činjenica nastanka štetnog događaja i utvrđivanja da li je poslodavac pripremao, planirao i provodio radne postupke prilikom prekapčanja 10 KW mreže 4ts 116 [adresa] sa TR4 TR 30KW na TR2. na TR 110/10KW odnosno provodio pravila zaštite na radu sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu sud je proveo vještačenje po vještaku zaštite na radu po vještaku Damiru Mikec, koji u svom nalazu i mišljenju od 01.10.2025. navodi da prema tada važećem Zakonu o zaštiti na radu (N.N., br.71/14., 118/14.,154/14); te pregledom sudskog spisa, u trenutku nastanka štetnog događaja postupanje tuženika, HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., stradalog radnika SV, vezano uz radni proces, nije bilo u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.

Obveze poslodavca HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. prema tada važećem Zakonu o zaštiti na radu (N.N.br. 71/14., 118/14, 154/14):

- Osposobiti radnika SV za rad na siguran način. Osposobljavanje se sastoji od teoretskog i praktičnog dijela osposobljavanja. U sudskom spisu prileži dokaz o osposobljenosti za rad na siguran način za radno mjesto elektromonter. Datum edukacije 7. listopada. 2020. godine. Time je poslodavac postupao prema članku 27. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu.

Radnika SV uputiti na utvrđivanje zdravstvene sposobnosti. U sudskom spisu prileži dokaz o zdravstvenoj sposobnosti. U UVJERENJU o zdravstvenoj sposobnosti radnika navedene su točke 5, 10, 16 i 17. lz navedenih točaka je razvidno da je stradali radnik pregledan prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada za radno mjesto PREDRADNIKA ELEKTROENERGETSKIH UREDAJA, za poslove ELEKTROMONTERA. Radnik je sposoban za montažu, održavanje i ispitivanje električnih instalacija, uređaja i postrojenja napona iznad 250 V i napona 220 V s posebnim zahtjevima; pa je time poslodavac postupao prema članku 36. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu.

Navodi da je poslodavac dužan radniku osigurati osobnu zaštitnu opremu, ali da u sudskom spisu ne prileži dokaz da je radnik vlastoručnim potpisom potvrdio primitak osobne zaštitne opreme/ te da je radnik SV prilikom nastanka štetnog događaja koristio propisanu osobnu zaštitnu opremu. Poslodavac je obvezan osigurati da osobna zaštitna oprema bude u svakom trenutku sigurna,održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju, te da se koristi u skladu s pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača, tako da u vrijeme rada ne ugrožava radnika. Ako radnik nije koristio propisanu zaštitnu opremu poslodavac je postupao suprotno Članku 41. stavak 3.Zakona o zaštiti na radu.

U konkretnom slučaju radnik je radio na uklapanju - uključenju sabirničkog rastavljača 10 KW [adresa] sa TR4 TR 30KW na TR2 na fR 110/10KW. Poslodavac je obvezan planirati, pripremati i provoditi radne postupke, te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pri tome najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu i u vezi s radom, u skladu s pravilima zaštite na radu. U sudskom spisu ne prileži dokument iz kojeg bi bilo razvidno da je poslodavac upoznao stradalog radnika s opasnostima i Štetnostima prilikom uključenja sabirničkog rastavljača u Terenskoj jedinici Dugo Selo, time je postupao suprotno Članku 44.stavak f. i2, Zakona o zašiti na radu. U sudskom spisu prileži obrazac daje stradali radnik upoznat sa odredbama Biltena 496

- PRAVILA I MJERE SIGURNOSTI PRI RADU NA ELEKTRICNIN4 POSTROJENJIMA listovi 65-67 spisa). Prema nalazu višeg inspektora rada i zaštite na radu predmetne upute su općenite i ne odnose se na konkretno uključenje sabirničkog rastavljača u TS Dugo Selo.

Detaljnim pregledom spisa vještak zaključuje da je stradali radnik, kao zaposlenik društva HEP-ODS d.o.o., radeći na radnom mjestu ELEKTROMONTERA, a prema Ugovoru o radu od 21. rujna 2017.godine bio je dužan obavljati poslove s dužnome pažnjom, sukladno pravilima zaištite na radu, propisima donesenim na temelju Zakona o zaštite na radu i uputama poslodavca. Smatra se da radnik radi s dužnom pažnjom kada poslove obavlja sukladno pravilima struke, znanjima koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način. U konkretnom slučaju, smrtno stradali radnik SV obavljao je posao za koji je bio osposobljen. Strčno je bio osposobljen za poslove uklopničara u elektroenergetskom sustavu, te je bio osposobljen za Ovlaštenika iz zaštite na radu, dakle, on je radnik, kojem je poslodavac neovisno o drugim ugovorenim poslovima dao ovlaštenja za provedbu Zakona i drugih propisa iz zaištite na radu. U pogledu sprečavanja nastanka ozljeda na radu, ovlašteniku je obveza da iskljudi iz uporabe stroj ili upredaj koji nije ispravan. Radnik SV nakon drugog neuspješnog uklapanja rastavljača samoinicijativno otvara vrata delije 818, iako su elementi unutar ćelije pod naponom, Fizički uklanja psihološku drvenu ogradu crveno žute boje, te dijelom tijela ulazi u III.zonu opasnosti od udara električne energije. Psihološku drvenu ogradu koristi kao alat kojim nekoliko puta udara po sabirničkom rastavljaču koji je pod naponom, uslijed čega dolazi do strujnog udara i stradavanja radnika.

Radnik bio je upoznat sa odredbama Biltena 496 - PRAVILIMA IM]ERAMA SIGURNOSTI PRI RADU NA ELEKTRI.NIM POSTROJEN]IMA, bio je zdravstveno sposoban za poslove s posebnim uvjetima rada, imao je svjedodžbu za elektrotehničara , usmjerenja za proizvodnju i održavanje električnih strojeva i uređaja, bio je ovlaštenik poslodavca iz zaštite na radu. Pored svega stečenog znanja napravio je grešku od koje je smrtno stradao.

Iz svega gore navedenog vještak je mišljenja da se u trenutku nastanka štetnog događaja, tuženik, HEP-ODS d.o.o., a ni stradali radnik SV nisu u potpunosti pridržavali odredbi Zakona o zaštiti na radu, pa su gore navedene okolnosti dovele do štetnog događaja i smrtnog ozljeđivanja radnika. Da se poštivao zakon o zasititi na radu, vjerojatnost nastanka štetnog događaja bi se svela na minimum.

17. Na nalaz i mišljenje vještaka su prigovarale stranke te se vještak očitovao na navedene prigovore podneskom od 13.11.2025. u kojem je naveo da vještak nije pisao nalaz i mišljenje u korist poslodavca, već da prema članku 44. stavak 1 i 2. Zakona o zaštiti na radu, poslodavac je obvezan planirati, pripremati i provoditi radne postupke, te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pri tome najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu i u vezi s radom, u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim propisima. Poslodavac je obvezan osigurati da samo radnici koji su dobili odgovarajuće upute smiju imati pristup mjestima na kojima postoji ozbiljna i specifična opasnost. Navedene odredbe ukazuju na obveze planiranja, pripreme i provođenja radnih postupaka, te razrade i primjene tehnologije rada tako da se ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika. Tu se prvenstveno misli na obavljanje određenih postupaka na specifičnim mjestima, koji se ne obavljaju na rutinski i uvriježeni način, već iziskuju razradu pojedinih koraka u procesima rada, u skladu sa specifičnim rizicima u pojedinim fazama. Pri tome je potrebno primijeniti najvišu moguću razinu zaštite u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim propisima (rad u elektroenergetskim postrojenjima).

U tom smislu, poslodavac je obvezan osigurati da samo radnici koji su dobili odgovarajuće upute smiju imati pristup mjestima na kojima postoji ozbiljna i specifična opasnost. U navedenim uputama potrebno je razraditi precizan način postupanja u svim fazama izvođenja radova, što znači detaljnu razradu na koji način obavljati poslove, s kojim sredstvima i alatima, koju osobnu zaštitnu opremu rabiti, tko obavlja nadzor nad provođenjem s težištem na specifične zabrane i nedopuštene aktivnosti pri izvođenju radova.

Osporava da je naveo da da stradali radnik nije koristio osobna zaštitna sredstva, već navodi, ako stradali radnik nije koristio propisana osobna zaštitna sredstva, onda je poslodavac postupao suprotno Članku 41. stavak 3. Zakona o zaštiti na radu.

Vještak u svom mišljenu (strana 4) navodi da je poslodavac postupao suprotno članku 44. stavak 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu. Navodi da stalni sudski vještak Perica Frković u svom mišljenju navodi tvrdnju da poslodavac nije imao pisane upute za predmetni manevar prekapčanja kako to propisuje Članak 13. Pravilnika o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom (N.N. br.18/012).

U Zapisniku o inspekcijskom nadzoru, viši inspektor rada i zaštite na radu, ŽV, dipl. ing. navodi na strani 18 Zapisnika (strana 141 sudskog spisa) da poslodavac ne posjeduje pisane upute za rad na siguran način za obavljanje radnog postupka prekapčanja 10 kV mreže 4TS116 [adresa] sa TR4 i TR5 30/10kV na TR2 110/10 kV. Inspektor dalje navodi da poslodavac ne posjeduje stručne upute i propisan redoslijed sklopnih radnji pri obavljanju radnog postupka prekapčanja 10kV mreže. Sve navedeno je vještak pojasnio u točci 1. očitovanja na podnesak tužitelja. Vještak je i dalje mišljenja da poslodavac nije imao pisne upute za obavljanje radnog postupka prekapčanja 10kV mreže, a time je postupao suprotno Članku 44. stavak 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu. Iz sudskog spisa je razvidno, da je pokojni SV postupao samoinicijativno i u suprotnosti s pravilima struke i pravilima zaštite na radu. Otvaranje vrata ćelije dok su unutar ćelije dijelovi pod naponom, ulazak predmetima i tijelom u III zonu opasnosti bez da su prethodno provedene mjere za osiguranje od električne opasnosti, korištenje psihološke ograde kao improviziranog alata, udaranje psihološkom ogradom po rastavljaču, sve su to radnje koje se nisu smjele izvoditi. Pokojni radnik bio je obvezan posao obavljati s dužnom pažnjom, te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, postupao je suprotno Članku 68. Zakona o zaštiti na radu.

Stranke su i nadalje prigovarale na nalaz i mišljenje vještaka te je vještak dao usmeno očitovanje na ročištu od 13.travnja 2026., pa tako na upit pun. tužitelja da li je prilikom izrade nalaza imao audio zapis ili transkript razgovora između dispečera KV i radnika SV odgovaram da nije, ali nije niti bilo razgovora između njih, koliko to proizlazi iz dokumentacije iz spisa.

Na daljnji upit pun. tužitelja da li je dispečer u bilo kojem trenutku reagirao na lupanje ili trebao reagirati na lupanje koje se čulo dok je razgovarao sa trećom osobom ili je trebao na neki način reagirati, odgovara da je radnik SV prema njihovim nalozima trebao gledati kroz prozor na vratima, a ne zna da je itko čuo lupanje i od koga potječe.

Na daljnje pitanje tužitelja da li je trebao odmah isključiti napon dispečer, odgovara da ne zna na koji to trenutak bi se odnosilo obzirom da razgovaraju telefonom, da ne znaju točno da li je kvar otklonjen, a u tom razgovoru stradali radnik postupa protivno propisima, a napominje da je isti bio ovlaštenik zaštite na radu, da je uklopničar i da ima još nekoliko diploma za obavljanje poslova svog radnog mjesta te je sukladno tome trebao postupati. Grešku na strani HEP-a vidi u tome što nije propisana posebno tehnologija izvođenja radova upravo za ovaj slučaj već je propisano na nivou čitavog HEP-a. Ponavlja da je bio pokojni radnika stručno osposobljen upravo za ovaj posao.

Na daljnji upit pun. tužitelja koja je razlika između Bilten HEP-a i pisanih uputa u pogledu prekapčanja i ukapčanja, odgovaram da Bilten nisam vidio pa ne može odgovoriti koja je razlika. Napominje da nije stručan utvrđivati tko je i po kojem planu određivao ta prekapčanja jer se radi o vrsti vještačenje za koje ja nije nadležan, jer je vještak zaštite na radu i strojarstva. Tako ne zna odgovoriti na pitanje da li je radnja prekapčanja bila dopuštena tehničkih propisima.

Na upit pun. tuženika da li je tuženik naredio stradalom radniku da uđe u prostoriju B18 te da lupa drvenom letvom po rastavljaču, odgovara da nigdje u spisu nema naloga za takvo postupanje.

Na daljnji upit pun. tuženika da li je stradali radnik bio svjestan da će svojim postupanjem koje je dovelo do smrtnog ishoda, odgovara da obzirom na ono što je naveo sve u svom nalazu da je radnik bio educiran za uklopničara, da je imao svjedodžbu za smjer elektrostrojarstvo i energoelektriku smjer elektrotehničara , ovlaštenje za obavljanje poslova zaštite na radu, bio je osposobljen za ovlaštenika zaštite na radu, imao je uvjerenje obavljanje poslova uklopničara, pa je bio upoznat sa opasnostima koje sa sobom nosi postupanje na način kako je on postupao, a to je nedozvoljeno postupanje.

Na pitanje tužitelja koji nalog je onda imao, odgovara da je imao nalog da na staklu na vratima gleda da li je došlo do uklapanja rastavljača. Obzirom da je došlo do događaja nakon njegovog radnog vremena navodi da je po pravilima zaštite na radu da je on to mogao raditi i prekovremeno.

18. Nakon saslušanja vještaka više nije bilo prigovora na nalaz i mišljenje te je sud u cijelosti prihvatio nalaz kao stručan, objektivan izrađen u skladu sa pravilima struke i temeljem dokumentacije u spisu.

19. Temeljem provedenih dokaza sud je nesporno utvrdio da je prednik tužiteljice obavljajući poslove svog radnog mjesta ozlijedio, a koja ozljeda je imala smrtnu posljedicu. Ozljeda je nastala kada je pok. SV sa sjeverne strane ćelije koja je bila pod naponom trebao vizualno provjeriti ispravnost dosjeda pomoćnih kontakata rastavljača, pa kada nakon prvog uključivanja isti obavijestio kolegu HV da dosjed nije adekvatan, nakon čega je HV isključio rastavljač i ponovno ga uključio, a pokojni SV ga je obavijestio da i opet nije dosjed adekvatan, a nakon čega je otvorio vrata ćelije, skinuo psihološku letvu, te rukama i letvom ušao u unutrašnjost ćelije sa svoje strane , te udarao letvom po kontaktima rastavljača koji su bili pod naponom. Navedeno proizlazi iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru, iskaza svjedoka, rješenja HZMO kojim nije priznata povreda na radu, te nalaza i mišljenja vještaka zaštite na radu koji je utvrdio da je prilikom nedozvoljenog postupanja prednika tužitelja došlo do smrtnog stradavanja istog, a za koje postupanje je navedeni radnik isključivo sam odgovoran budući je bio educiran za uklopničara, imao svjedodžbu za smjer elektrostrojarstvo i energoelektriku smjer elektrotehničara , bio je ovlašten za obavljanje poslova zaštite na radu, bio je osposobljen za ovlaštenika zaštite na radu, imao je uvjerenje obavljanje poslova uklopničara, te je bio upoznat sa opasnostima koje sa sobom nosi postupanje na način kako je on postupao.

20. Odredbom članka 8. stavak 1. Zakona o radu ( Narodne novine 94/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23, dalje: ZR) propisano je da su se u radnom odnosu poslodavac i radnik dužni pridržavati odredbi ovoga i drugih zakona, međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom RH i objavljeni, a koji su na snazi, drugih propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu.

21. Sukladno odredbama članka 111. stavak 1. ZR kojim je propisano da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan naknaditi takvu štetu po općim propisima obveznog prava, kao i članka 25. Zakona o zaštiti na radu ( Narodne novine 71/14,118/14, 154/14 kojim je propisno da poslodavac odgovara radniku po načelu objektivne odgovornosti, a stavkom 2. istog članka je propisano da poslodavac može biti oslobođen od odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koju poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

22. Iz provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je pok. SV predmetnog štetnog događaja postupao protivno uputama za rad koje su propisane Pravilima i mjerama sigurnosti pri radu na električnim postrojenjima , a koja su objavljena u Biltenu 496, a sa kojim uputama je bio upoznat i stručno osposobljen.

23. Po stavu ovog suda pok. SV je postupao sa krajnjom nepažnjom kada je usprkos zadanim uputama i pravilima o postupanju na siguran način, ušao u zonu III koja je bila pod naponom, skinuo drvenu letvu koja služio kao psihološka granica koja se ne smije prijeći, te rukama u kojima je držao navedenu letvu, bez zaštitne odjeće i obuće udarao po elementima unutar ćelije koji su pod naponom zbog čega je došlo do strujnog udara. Sud je utvrdio da je pok. SV postupao najmanje sa krajnjom nepažnjom u trenutku nastanka štetnog događaja, jer nije postupao na način kako treba postupati prosječno pažljiv radnik, a njegovo ponašanje je sud ocijenio kao nepažljivo, nemarno i lakomisleno. Naime iako je pok. SV radio dugo godina na navedenim poslovima, unatoč propisima i uputama s kojima ga je poslodavac upoznao i stručno osposobio, unatoč mjerama koje je postavio poslodavac u vidu postavljanja metalnih vrata koja su uzemljena i koja sprečavaju direktni dodir dijelova postrojenja pod naponom i pristupa u opasno područje ( treće zone pod naponom) a omogućio provjeru sabirničkih rastavljača i njihovih dosjeda vizualnim pregledom, postavljanjem natpisa „visoki napon“ na vrata te postavljanjem psihološke grede, kao posljednje upozorenje na opasnost, a pok. radnik je sve to zanemario postupio na način koji treba i prosječnom čovjeku biti jasan da se ne smije postupati, a to je udaranje po dijelovima koji su pod naponom.

24. Na isključivu odgovornost radnika u ovom slučaju nije bilo od utjecaja to što HV kao dispečer nije nakon drugog neuspjelog ukapčanja isključio i obustavio manevar prikapčanja, jer se štetni događaj ne bi desio da pok. SV nije samoinicijativno ušao u zonu III i suprotno svim pravilima i uputama te lupao po dijelovima pod naponom i to psihološkom letvom koju je skinuo iako ona služi samo kao upozorenje , a ne alat. Treba ukazati da lupanje po dijelovima prekidača nije nigdje propisan kao način rješavanja neispravnog dijela i ukazuje na krajnju lakomislenost kojom je postupao pok. radnik, a na koje postupanje poslodavac nije imao utjecaja. Također niti nedostatak poslodavca što nije propisao posebnu tehnologiju izvođenja radova upravo za ovaj slučaj, već je propisano na nivou čitavog HEP-a, nije od utjecaja na ovaj štetni događaj, jer upravo postupanje prednika tužitelja je zabranjeno i upravo prednik tužiteljice kao ovlaštenik zaštite na radu je trebao zabraniti postupanje svima drugima, a svakako nije smio samoinicijativno poduzeti opisanu radnju koja je dovela do njegovog ozljeđivanja i smrtne posljedice.

25. Stoga je zaključak suda da je za nastanak štetnog događaja i nastalu štetu isključivo odgovoran prednik tužitelja te da ne postoji odgovornost poslodavca za nastalu štetu, slijedom čega je tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti kao neosnovan.

26. Sud nije dozvolio preinačenje tužbenog zahtjeva kao je to tužiteljica postavila u zahtjevu od 28.11.2025. obzirom da nema osnova za preinačenje iz razloga nastupa inflacije, jer tužiteljica potražuje naknadu štete na ime duševnih boli, a na iste ne utječu razine inflacije, pa je valjalo odbiti preinačeni tužbeni zahtjev kao neosnovan.

27. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na odredbi članka 154 .stavak 1. u vezi članka 155. ZPP-a, a sastoji se od troška zastupanja umješača po punomoćniku odvjetniku, sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tužitelj nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi.

U je priznata nagrada za zastupanje na ročištu 21.02.2024., 07.05.2024., 06.02.2025., 23.07.2025., 13.04.2025., sve po 500 bodova, (Tbr. 9/1), podneska od 16.02.2024. i 14.07.2025. od 500 bodova ( Tbr 8/1) , ukupno 3500 bodova ( 1 bod=2,00 eura Tbr. 50).

Ukupan trošak iznosi 7.000,00 eura, a navedenom iznosu dodan je PDV od 25% te je ukupno dosuđeno 8.750,00 eura.

28. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 27. travnja 2026.

Sutkinja:

Vesna Horvath

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa istog.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku

3. Umješaču po punomoćniku