Poslovni broj: R1-6/2016-36

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

Dr. Ante Starčevića 23

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji Ines Bračanov Čuljat, u pravnoj stvari predlagateljice ŽD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Željko Knežević, odvjetnik u Dubrovniku spram protustranaka 1. OD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Cvjetko Rihter, odvjetnik u Dubrovniku i 2. GD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Vanda Benz, odvjetnica u Dubrovniku, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, nakon provedenog postupka, dana 27.travnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Ne dopušta se preinaka prijedloga predlagatelja od 29. srpnja 2016.

II. Odbija se prijedlog predlagateljice za razvrgnuće suvlasništva na nekretninama oznake čest. zgr. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1.Predlagateljica je u prijedlogu navela da su predlagateljica i protustranka OD suvlasnice nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi obiteljska kuća na adresi [adresa] na [adresa] i to predlagateljica za 3/4 dijela prava vlasništva i protustranka OD za 1/4 dijela prava vlasništva te da zajedno žive i koriste predmetnu kuću čija je površina 60m2 zajedno sa odraslim i punoljetnim sinom protustranke AD i da su njihovi međusobni odnosi trajno i nepovratno narušeni već duže vrijeme isključivo uslijed osobne nesnošljivosti i netrpeljivosti protustranaka prema predlagateljici radi čega je predlagateljica u više navrata tražila i pomoć od policije. Slijedom svega navedenoga i zbog činjenice da joj pripada većinski suvlasnički udjel na predmetnoj nekretnini a posrijedi je i obiteljski dom predlagateljice u kojem živi cijeli svoj život a ona ga je stekla i podigla skupa sa svojim pokojnim suprugom ED koji je preminuo 2002., predlaže odrediti razvrgnuće putem isplate na način da pred lagateljica isplati protustranku.

2. Podneskom od 3.ožujka 2016. protustranka je iskazala da se protivi razvrgnuću suvlasništva na način kako je to predložila predlagateljica jer nema uvjeta za diobu isplatom jer je protustranka suvlasnica predmetne nekretnine za 1/4 dijela prava vlasništva dok je predlagateljica suvlasnica za 3/4 dijela prava vlasništva. Također je iskazala da je moguće da se predmetna nekretnina nadogradi ili dogradi pa je protustranka predložila predlagateljici dogradnju ili nadogradnju međutim da još uvijek nije dobila odgovor. Također je prigovorila i dijelu prijedloga u kojem nije obuhvaćena okućnica predmetne nekretnine oznake 185/2 k. o. [katastarska općina] koje su također stranke suvlasnice. Istaknula je i da je predmetne nekretnina naslijedila iza pok. oca RD i da je samohrana majka koja živi u predmetnoj kući sa svojim sinom i majkom i da nema nikakvu drugu nekretninu u suvlasništvu i da je predmetna nekretnina jedini dom nje i njezinoga sina.

3. Podneskom od 10.svibnja 2016. punomoćnik predlagateljice istaknuo je da razvrgnuće suvlasništva nadogradnjom ili dogradnjom kuće nije realna opcija obzirom na brojne urbanističke i prostorno planske probleme koji prate takav zahvat kao i da se suvlasništvo uopće ne može razvrgnuti na taj način. U odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] istaknuo je da ni predlagateljica a niti protustranka nisu stvarne vlasnice predmetne nekretnine već da je to LD koja je greškom uknjižena kao suvlasnica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja bi trebala biti u stvarnom suvlasništvu predlagateljice i protustranke te je pokušaj predlagateljice da uredi vlasničko stanje na način da navedene čestice zamijene sa BD opstruiran od strane protustranke koja je odbila potpisati Ugovor o zamijeni nekretnina iako je takva zamjena i u njezinu korist. Zaključno je istaknuo da okućnica predmetne nekretnine nije čet.zem. 185/2 k. o. [katastarska općina] nego 185/1 k. o. [katastarska općina] koja nije u njihovom suvlasništvu pa ista ne može niti biti predmet ovoga postupka.

4. U dokaznom postupku sud je pregledao isprave priložene spisu i to zemljišnoknjižni izvadak od 15.siječnja 2016. (list 3 spisa), Ugovor o zamijeni nekretnina iz 2015. (list 10-11 spisa), zemljišnoknjižni izvadak od 25.srpnja 2016. (list 46 spisa), rješenje o nasljeđivanju iza pok. ED od 21.ožujka 2003. (list 53-54 spisa) te je proveo građevinsko vještačenje po vještaku građevinske struke Zdravku Niviću (list spisa) i saslušao vještaka Zdravka Nivića (list 63-64 spisa) te predlagateljicu (list 64-65 spisa) i 1.protustranku (list 65-66 spisa).

4.1. Uvidom u Ugovor o zamijeni nekretnina iz 2015. utvrđeno je da su kao ugovorne strane istog navedene KD s jedne strane te ŽD, ND i OD sa druge strane, da je predmet ugovora zamijena nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a kojim ugovorom bi KD stekla pravo vlasništva nekretnine oznake 185/2 k. o. [katastarska općina] u cijelosti dok bi ŽD, ND i OD stekle pravo vlasništva nekretnine oznake 185/1 k. o. [katastarska općina] i to ŽD za 1/2 dijela prava vlasništva, ND i OD svaka za po 1/4 dijela prava vlasništva.

4.2. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak od 25.srpnja 2016. utvrđeno je da su kao suvlasnici čest. zgr. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisani predlagateljica ŽD za 6/8 dijela prava vlasništva, te protustranke OD i AD, za po 18 dijela prava vlasništva.

4.3. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju ovoga suda iza pok. ED od 21.ožujka 2003. pod poslovnim brojem O.58/03 utvrđeno je da su nasljednicima u odnosu na nekretnine koje su predmet ovoga postupka proglašeni predlagateljica ŽD i njezine dvije kćeri protustranka OD i ND koja je Ugovorom o darovanju nekretnina od 11.svibnja 2015. darovala svojoj majci nekretnine koje su predmet ovoga postupka.

4.4. Dakle, protustranka nije osporila predmet i opseg diobe, niti suvlasnički dio sudionika u postupku razvrgnuća. S obzirom da između stranaka nije sporan predmet diobe, opseg, kao ni suvlasnički dio, sud je proveo dokaz očevidom na licu mjesta i vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Zdravku Niviću radi određivanja mogućnosti geometrijske diobe sukladno suvlasničkim udjelima stranaka te utvrđivanja tržišne vrijednosti predmetne nekretnine.

4.5. Očevidom na licu mjesta, obavljenim dana 15. srpnja 2016. pregledan je predmet razvrgnuća i to obiteljska kuća koja se sastoji od hodnika i dvije sobe, kuhinje sa blagavaonicom, jedne manje sobe, predsoblja i kupaonice te nosi oznaku čest. zgr. [katastarska čestica] ko.o. [adresa].

4.6. Saslušan vještak Zdravko Nivić iskazao je da u cijelosti ostaje kod danog nalaza i mišljenja i podneska od 6. kolovoza 2021.

4.7. Predlagateljica ŽD iskazala je da su 68. godine njezin pokojni muž i ona kupili kuću na [adresa] a pošto su do tad stali u kući njezine majke bilo im se teško iseliti a tamo je rodila i OD te su se nakon dvije tri godine 70. ili 71. uselili u novu kuću gdje se 1973. rodila ND, i otada živi u navedenoj kući i to je njezin jedini dom. Nadalje je iskazala da otkad joj je muž umro 2002. da su počeli nastajati problemi, da su ona i muž za života kupili garsonijeru u Gružu u kojoj su živjele ND i OD pa je OD počela raditi probleme ND te je sve došlo i do suda tako da je na kraju završeno da smo isplatili OD oko 21.000 eura kako bi iselila iz stana i kako bi stan u cijelosti ostao ND jer je suživot njih dvije postao nemoguć, također OD ima izvanbračnog sina kojeg je ona odgojila i bila mu i majka i otac i školovala ga i plaćala mu stanarinu međutim otkad je OD krenula nakon smrti njezinog muža raditi joj probleme i on se priklonio njome te su stalno od tada na ratnoj nozi, više puta je dolazila policija intervenirati, zadnji put 14. kolovoza 2020. kada je OD jednu noć prenoćila u pritvoru. Nadalje je iskazala da joj je najgore što nema mira u vlastitoj kući niti može poći u miru na WC jer je njezin sin stalno u WC-u te je spremna isplatiti koliko god želi samo da se iseli iz kuće i da može još ovo godina proživjeti u miru ili da se kuća proda pa da podijele novac jer sve što želi je samo mir. Iskazala je da ona i njezin sin žive stalno sa njom u istoj kući i to oboje od rođenja, jedino su bili prošle godine odsutni jer su bili u Zagrebu od studenog do svibnja i da osim kuće u kojoj živi i koju su ona i njezin suprug kupili nemam nikakvih drugih nekretnina osim đardina ispred kuće u [adresa] od 74 metra kvadratnih s time da je bila naslijedila maminu kuću ali suvlasnički dio i ta kuća je odavno prodana, ima sigurno 15 godina ili više. Na poseban upit zamjenice punomoćnice protustranke da li protustranka ima nekakvih drugih nekretnina u vlasništvu odgovorila je da su njezine kćeri dobile sve nekretnine iza njezinog supruga a to je zemlja u [adresa] i nešto na [adresa] a također i od njegovoga brata Ž koja zemlja u [adresa] uključuje i kuću i zemljište.

4.8. 1.protustranka OD je iskazala da je rođena u babinoj kući, a njezini roditelji su 1971. kupili kuću u kojoj sada i od tada živi i kad je tata umro da se sve promijenilo i od tad živi u sobici od 10 metara kvadratnih sa njezinom kćeri a 2016. im je zabranjeno korištenje kuhinje i boravka pa je stavila frižider i špaher u hodniku pa tu kuha a također u hodniku imam jedan ormar a tu se nalazi mamina kredenca i sve je puno stvari, i jako je natrpano i soba u kojoj spavaju je vlažna, spava na podu, jako je teško živjeti u tim uvjetima. Nadalje je iskazala da joj je prošle godine na Veliku Gospu odvjetnik rekao da pošto kuća još nije podijeljena da ima pravo koristiti kuhinju i dnevni boravak što je i učinila te joj je majka pozvala policiju te su je odveli u Dubrovnik pred suce, međutim nije točno da je bila u pritvoru, jer po završetku rasprave više nije bilo broda za [adresa] pa joj je kćer platila da je prevezu do doma gliserom. Što se tiče zemlje u [adresa] iskazala je da ima kuća i ima dosta neobrađene zemlje međutim u toj kući ima više suvlasnika, ne zna točno ni kojih ni tko sve živi tamo, točno je da je to dobila u nasljedstvo međutim nisu baš tamo nikada išli jer njezin otac nije bio u kontaktu sa svojom braćom i sestrama tako da je i baki govorila vi. Na poseban upit zamjenice punomoćnika protustranke u kakvom je stanju ta kuća u [adresa] odgovorila je da nije s nikim u kontaktu iz [adresa], da ništa ne zna ali da je čula da u toj kući živi neki rođak i da on to iznajmljiva. Na daljnje pitala iskazala je kako je AD njezin sin promijenio spol te da je ženskog spola i da je promijenio ime u GD te je puunomoćnik predlagateljice u tome smjeru ispravio ime na prijedlogu od 6. srpnja 2021. Na daljnje pitanje da li je protustranka poduzimala ikakve pravne radnje u cilju uknjiženja te imovine u [adresa] na svoje ime odgovorila je da je nakon smrti Ž dobila nekakav papir međutim da se ne može točno izjasniti o čemu se radi, zna da je dobila nekakvu zemlju ali nikakve detalje ne zna.

5. U svom nalazu i mišljenju ovlašteni sudski vještak građevine Zdravko Nivić od 18.srpnja 2016. je napravio izračun tržišne vrijednosti predmetne nekretnine koja iznosi 93.000,00 EUR/ 701.000,00 kuna, te zaključno naveo da ne postoji način geometrijskog razvrgnuća predmetnih nekretnina s obzirom na veličinu i vrijednost suvlasničkih udjela te zatečeni unutarnji raspored prostorija zgrade, da nije moguće izdvojiti zasebne uporabne cjeline koje bi svojom korisnom vrijednošću odgovarale zadanim suvlasničkim omjerima.

6. Punomoćnik predlagateljice se podneskom od 29.srpnja 2016. očitovao da nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka ističući da je protustranka polovicu svog suvlasničkog dijela prenijela na svog sina AD i obzirom je isti sada uknjižen za 1/8 dijela prava vlasništva istog označava 2.protustrankom.

6.1. Punomoćnik protustranke je podneskom od 16.kolovoza 2016. prigovorio nalazu i mišljenja vještaka navodeći da se vještak nije očitovao o mogućnosti dogradnje ili nadogradnje te na taj način formiranje novog stana odnosno može li se na susjednoj čestici zemlje izgraditi zasebna obiteljska kuća ili izvršiti dio dogradnje a radi se susjednom vrtu u suvlasništvu stranaka oznake 185/1 i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6.2. Punomoćnik predlagateljice se podneskom od 24.listopada 2016. očitovao na navode punomoćnika 1.protustranke navodeći da je predlagateljica godinama nudila protustrankama zamjensku nekretninu za njihov suvlasnički udio kao i da ona njih ili oni nju isplate a sve obzirom je zajednički život postao nemoguć ali da su svi prijedlozi predlagateljice odbijeni. Protivio se nadalje da se da nalog vještaku za dopunom nalaza i mišljenja na način da se očituje o dogradnji ili nadogradnji obzirom se vlasništvo dogradnjom ili nadogradnjom može samo steći suglasnošću svih suvlasnika čemu se predlagateljica protivi jer da protustranke ne uzimaju u obzir da nitko od njih za to nema novaca kao i stanje njihove međusobne netrpeljivosti stoga da je izjašnjavanje vještaka o tome posve bespredmetno.

6.3. Podneskom od 6.kolovoza 2021. vještak Zdravko Nivić se očitovao na navode punomoćnika 1.protustranke navodeći da Upravni odjel Grada Dubrovnika za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje ili Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša može jedino dati vjerodostojne podatke je li moguća dogradnja i/ili nadogradnja predmetne nekretnine a ne vještak te ukoliko bi temeljem pribavljenih podataka o tome bio donesen zaključak da je moguće obaviti dogradnji i / ili nadogradnju predmetne prizemne kuće da bi trebalo pokrenuti postupak ishođenja građevinske dozvole, obaviti projektiranu i građevinskom dozvolom predviđenu dogradnju i / ili nadogradnju, ishoditi uporabnu dozvolu i u katastarske mape ucrtati tako dograđenu i / ili nadograđenu kuću te bi tek po završetku tog cjelokupnog i dugotrajnog procesa bilo moguće pristupiti postupku diobe / etažiranja novonastale zgrade. U odnosu na gradnju ili dogradnju na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz skica digitalnog plana je vidljivo kako se ne radi o česticama koje su susjedne predmetnim čest. zgr. [katastarska čestica] koje su bile predmet diobe obzirom su iste od predmetnih čest. zgr. [katastarska čestica] odvojene čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje nisu u suvlasništvu predmetnih stranaka.

7. Podneskom od 6.srpnja 2021. punomoćnik predlagateljice je uredio prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice navodeći kako je u ovom postupku već provedeno graditeljsko vještačenje i to od strane Zdravka Nivića, stalnog sudskog vještaka iz Dubrovnika, koji je u svom nalazu i mišljenju iz srpnja 2016. zaključio kako predmetnu nekretninu, a posrijedi je prizemna kuća sa stanom u površini od 61,41 m2, nije moguća fizička odnosno geometrijska dioba na dvije zasebne jedinice, koja bi odgovarala uknjiženim udjelima suvlasnika jer da je nesporno da predlagateljica ima 3/4 udjela vlasništva a protustranke ukupno 1/4 istog vlasništva na predmetnoj nekretnini i kako geometrijska dioba nije moguća, predlagateljica ponavlja i ustraje u svom prijedlogu da se postojeća suvlasnička zajednica na predmetnom stanu razvrgne isplatom predlagateljice vrijednosti suvlasničkog udjela za koji su protustranke uknjiženi u zemljišnoj knjizi. Obzirom je vještak Zdravko Nivić utvrdio vrijednost cijele nekretnine iznosom od 93.000,00 eura, što ima značiti da udjel protustranke vrijedi 23.250,00 eura koji iznos je predlagateljica voljna isplatiti protustranci, a zauzvrat će time prestati suvlasništvo na predmetnoj nekretnini te će njihov udjel time pripasti predlagateljici koja je majka odnosno baka protustranaka, te je istu nekretninu stekla još sedamdesetih godina prošlog stoljeća zajedno sa svojim pokojnim mužem, ĐD, odmah nakon što su se vjenčali i sklopili brak. Nadalje je iskazala kako je pokojni ĐD umro **.**.2002. i sve do svoje smrti je živio neprestano u predmetnoj kući, zajedno sa predlagateljicom u jednom obiteljskom kućanstvu i domaćinstvu a nakon smrti muža, u ostavinskom postupku, koji se pred ovim sudom vodio pod posl.br. O-58/2003, predlagateljica je svoj nasljedni dio na suvlasničkom udjelu svog pokojnog muža ustupila svojim kćerkama, ND i MD, koje su ga i podijelile na jednake dijelove, dakle svaka od njih po 1/4 vlasništva i da je naknadno ND svoju polovicu tog suvlasničkog udjela prenijela na predlagateljicu, a njezina kćerka OD, dakle 1.protustranka je za vrijeme trajanja ovog postupka polovicu svog udjela prenijela na svog sina TD, dakle 2.protustranku. Iskazala je i da su se u međuvremenu, od smrti muža predlagateljice, odnosi između predlagateljice i njezine kćerke ZD pogoršali do te mjere da je njihov život u postojećoj suvlasničkoj zajednici postao nemoguć, radi čega je i pokrenut ovaj postupak djelidbe i obzirom na sve izneseno, potpuno je izvjesno kako je predmetna nekretnina zapravo jedini i stvarni dom predlagateljice, kojeg je ona, skupa sa svojim pokojnim mužem i stekla, te u njemu živi već više od 50 godina, što je, samo po sebi dovoljan i ozbiljan razlog da se predlagateljici dopusti da isplati protustranke te time stekne cjeline vlasničkog prava na istoj nekretnini, a sve obzirom na nespornu činjenicu da sama predlagateljica nema sama 9/10 vlasničkog prava na istoj nekretnini.

8. Podneskom predanim na ročištu 26.listopada 2021. punomoćnik predlagateljice je ponovo uredio prijedlog na način da predlaže da se razvrgne suvlasnička zajednica oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] isplatom protustranaka pa da predlagateljica postane vlasnicom predmetnih nekretnina u cijelosti a podredno ukoliko sud ocijeni da ne postoji osobito ozbiljan razlog za razvrgnuće isplatom tada predlaže razvrgnuti suvlasničku zajednicu predmetnih nekretnina civilnom diobom dok je punomoćnica protustranke predala u spis preslike osobnih iskaznica protustranaka iz koje proizlazi da je 2.protustranka GD.

9. Podneskom od 10.studenog 2021. punomoćnica 2.protustranke je dostavila punomoć za zastupanje 2. protustranke te iskazala je da se GD protivi sudjelovanju u ovom postupku posebno iz razloga što stupa u postupak nakon što su izvedeni već svi dokazi te se protivi i samom prijedlogu za razvrgnuće suvlasništva posebno jer joj je predmetna nekretnina jedini dom u kojoj živi od rođenja, nije zaposlena te nema drugih nekretnina u suvlasništvu.

10. Podneskom od 5.prosinca 2021. punomoćnik predlagateljice iskazao je da 1.protustranka ima u svom suvlasništvu čak 61 nekretninu u k. o. [katastarska općina] kao i da 2.protustranka koja se sada zove GD, kćerka 1.protustranke odnosno unuka predlagateljice, koja živi skupa s njima u predmetnoj kući, a koja se sada u svom zadnjem podnesku protivi svom uključivanju u ovaj izvanparnični postupak, a ista se ranije zvao AD i da je odmah nakon što je ista darovanjem od majke, do kojeg je došlo nakon pokretanja ovog postupka, stekla suvlasnički udjel na predmetnoj nekretnini, predlagateljica svoj prijedlog radi razvrgnuća proširila i na n ju, još podneskom od 26.07.2016. kao i da je na očevidu koji je održan 15.07.2016. ista osobno sudjelovala i bila nazočna sudskom očevidu radi procjene vrijednosti predmetne nekretnine dok se u podnesku od 19.10.2016. punomoćnik njezine majke, 1.proustranke očituje na nalaz vještaka, kako u ime 1.proustranke tako i u ime njezina sina, AD, koja je danas kćerka 1.proustranke i zove se GD. Navodi da 2.proustranka već sudjeluje u ovom postupku, te nema osnova da se sada odjednom uopće protivi proširenju ovog izvanparničnog postupka i na nju, prije svega, iz razloga što već sudjeluje u ovom postupku, a drugo, zaista je suvlasnik predmetne nekretnine, pa se nikako i ne može protiviti pravu predlagateljice za razvrgnućem, sve sukladno odredbama čl. 47. i 48. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima prema kojima svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva u bilo koje doba, zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično, pa se svaki drugi suvlasnik, takvom zahtjevu ne može uopće ni protiviti dodajući da se osobito tom zahtjevu ne može protiviti 2.proustranke koja zapravo već i sudjeluje u ovom postupku, očituje se i predlaže dokaze, što upravo i čini u njezinom podnesku od 10. studenog 2021. U odnosu na navode iznesene u istom tom njezinom podnesku da je predmetna nekretnina njezin dom, ističe kako je to prije svega dom predlagateljice, koja je njezina baka, a koja je, što je i istakla u svom iskazu na zadnjem ročištu, predmetnu nekretninu kupila skupa sa svojim pokojni suprugom, još početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, od kada u kontinuitetu sve do danas živi u istoj kući, dakle, da je predmetna nekretnina prije svega dom predlagateljice, pa tek zatim i dom proustranaka obzirom je 1.proustranke tek iza smrti supruga predlagateljice a oca 1.proustranke tijekom 2002. stekla suvlasničko pravo na predmetnoj nekretnini.

11. Na ročištu održanom 26.listopada 2021. punomoćnik protustranke je ustrajao u već istaknutom prigovoru protustranke da nije voljan stupiti u ovaj postupak koji traje već dugi niz godina.

12. Sud nije posebno cijenio preostale dokaze budući da nisu od utjecaja za donošenje odluke u ovom predmetu.

13. Člankom 192. st. 1. Zakona o parničnom postupku (¨Narodne novine¨ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 u nastavku ZPP), a koji se supsidijarno primjenjuje u ovom izvanparničnom postupku, propisano je da tužitelj može sve do zaključenja glavne rasprave svoju tužbu preinačiti i tako da umjesto prvobitnog tuženika tuži drugu osobu, dok je stavkom 2. određeno da je za preinaku tužbe prema stavku 1. ovog članka potreban je pristanak osobe koja treba da stupi u parnicu umjesto tuženika, a ako se tuženik već upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i pristanak tuženika, dakle za subjektivnu preinaku prijedloga potreban je pristanak i stranke koja treba stupiti u postupak obzirom da postupak preuzima u stadiju u kojem se nalazi, time s radnjama i učincima istih kao da je do tada sudjelovala u postupku.

14. Obzirom da 2.protustranka CD ne pristaje na preinaku prijedloga, na koju je pozvana očitovati se rješenjem od 25.listopada 2021. na koju se očitovala podneskom od 10.studenog 2021. uz dostavljenu punomoć punomoćnici, preinaka prijedloga je nedopuštena, jer se subjektivna preinaka može dozvoliti ukoliko osoba koja treba stupiti u postupak na to pristane , stoga je odlučeno kao u točki I. izreke ovog rješenja.

15. Nadalje, u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, upisani suvlasnici predstavljaju nužne i jedinstvene suparničare, obzirom je odredbom čl. 36. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV ) propisano da ako više osoba ima neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj pripada po dio tog prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi.

16. Iako je predlagatelj preinačio svoj prijedlog tako da predlaže razvrgnuće svulasništva u odnosu na sada upisane suvlasnike nekretnine, slijedom navedenog, kako novoupisani suvlasnik nije dao pristanak na stupanje u izvanparnični postupak, prijedlog predlagateljice za razvrgnućem suvlasničke zajednice valjalo je odbiti.

U Dubrovniku, 27.travnja 2026.

Sutkinja:

Ines Bračanov Čuljat

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu, u tri istovjetna primjerka.

DN-a:

- punomoćniku predlagateljice

- punomoćnicima protustranaka