REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] Č 5

Poslovni broj: Us I-184/2026-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača, u upravnom sporu tužitelja: 1. ČB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. UB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupani po opunomoćeniku Dinu Čekada, odvjetniku u Puli, Marulićeva ulica 3, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostava u Pazinu, Građevinske inspekcije Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, 27. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Građevinske inspekcije Pazin, KLASA: UP/I-362-02/26-02/15, URBROJ: 443-02-04-11-26-1 od 22. siječnja 2026.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovoga spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Građevinske inspekcije Pazin, KLASA: UP/I-362-02/26-02/15, URBROJ: 443- 02-04-11-26-1 od 22. siječnja 2026., točkom 1. se naređuje investitorima da u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja uklone: a) dvije vanjske stijene veličine 2,5 x 2,2 m i 4,0 x 2,2 m izvedene na dijelu južnog i istočnog pročelja ozakonjene stambene zgrade, a koje su izvedene u svrhu zatvaranja otvorenog dijela te zgrade tlocrta 2,5 x 5,5 m, b) nadstrešnicu metalne konstrukcije tlocrta 4,8 x 6,0 m, dograđenu uz južno pročelje ozakonjene stambene zgrade, čeličnog dvostrešnog krovišta pokrivenog limenim pločama visine do vijenca 2,4 m i do sljemena 2,9 m, sve izgrađeno na zemljištu k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], bez izvršne građevinske dozvole, izvan građevinskog područja, te im je određeno da izvrše zbrinjavanje građevinskog otpada te zemljište na kome se nalaze građevine dovesti u uredno stanje. Točkom 2. je utvrđeno da je postavljanjem službenog znaka na predmetnu građevinu, 26. lipnja 2025. obustavljeno daljnje građenje/izvođenje radova na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Obustava građenja, osim radova koji se İzvode radi izvršenja ovog rješenja da je na snazi do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka izvršenja rješenja. Točkom 3. se upozorava ju investitori da će se u slučaju nastavka građenja nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, sprječavanje građenja provoditi izricanjem novčanih kazni. Točkom 4. se upozoravaju investitori da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak izvršenika, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke rješenja. Točkom 5. se upozoravaju investitori da će se bez donošenja dopunskog, odnosno posebnog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine koji su izgrađeni nakon obustave građenja, kao i preostali dijelovi građevine koji ne ispunjavaju temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti ili bi mogli biti opasni za život ljudi, za druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu. Točkom 6. se upozoravaju investitori da ako ne postupe po naredbi iz točke 1. izreke, da napuštaju posjed građevnih proizvoda od kojih je predmetna građevina izgrađena i odriču se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete. Točkom 7. se upozorava ju investitori da su obvezni ukloniti stvari iz predmetne građevine u roku iz točke 1. izreke, jer da se u protivnom smatra da napuštaju posjed stvari i odriču se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete.

2. Tužitelji su ovom Sudu pravodobno podnijeli tužbu kojom osporavaju zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome navode da se u konkretnom slučaju, prije svega pozivaju na Ustav Republike Hrvatske zbog njihove povrede prava vlasništva, ali i povrede prava na pravičan postupak pred sudom odnosno javnopravnim tijelom, te također na Europsku Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koja je po pravnoj snazi iznad zakona, a kojom se građanima jamči pravo na pravnu sigurnost, načelo legitimnih očekivanja stranaka koja su sastavni dijelovi prava na pravično suđenje, međutim i mirno uživanje vlasništva. Sukladno Ustavu Republike Hrvatske, i to konkretno čl. 48. st. 1. Ustava jamči se pravo vlasništva dok je čl. 3. Ustava propisana nepovredivost privatnog vlasništva čime je privatno vlasništvo svrstano među jedanaest najviših društvenih i pravnih vrijednosti koje Ustav Republike Hrvatske štiti kao temeljni pravni akt. Temeljem Europske Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, i to konkretno čl. 1. Protokola 1. Europske Konvencije propisano je da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojeg vlasništva. Nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava. Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne umanjuju pravo države da primijeni zakone koje smatra potrebnima da bi uredila upotrebu vlasništva u skladu s općim interesom ili za osiguranje plaćanja poreza ili drugih doprinosa ili kazni. U konkretnom slučaju, iz dokumentacije koje je dostavljena tužiteljima kao prilog, proizlazi da je 26. lipnja 2025., na nekretnini koja je u suvlasništvu tužitelja, proveden očevid na licu mjesta, bez prisutnosti ili ikakvog pravodobnog obavještavanja tužitelja, ne samo kao stranaka u postupku, već kao suvlasnika nekretnine. Dakle, da se radi o nezakonitoj radnji ulaska u posjed i vlasničku cjelinu tužitelja bez sudskog naloga i bez njihove dozvole/dopuštenja/privole. Iz navedenih se razloga tužitelji ne slažu i osporavaju sva utvrđenja nadležnog inspektorata. Takvom da je radnjom svakako došlo do prekoračenja ovlasti i do povreda prava na mirno uživanje imovine od strane službenog tijela, a koje je zajamčeno Ustavom i Protokolom 1. Europske Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Zapisnik o provedenom očevidu dostavljen je tužiteljima tek nekoliko mjeseci nakon njegova sastavljanja, nakon čega su saznali za neovlašteno smetanje posjeda i prava vlasništva. Budući da je postupak koji je prethodio donošenju rješenja proveden uz bitne povrede procesnih jamstava, takvo zadiranje ne može se smatrati zakonitim niti razmjernim u smislu ustavnih i konvencijskih standarda zaštite mirnog uživanja vlasništva. Inspekcijski nadzor da je proveden na nekretnini tužitelja bez prethodne obavijesti, bez njegove prisutnosti i bez ikakvog naloga kojim bi se opravdalo zadiranje u njihovo vlasništvo. Činjenica da je postupak pokrenut po službenoj dužnosti, a na koje se tuženik poziva u svojem rješenju zbog čijeg poništenja je pokrenut ovaj spor, da ne daje inspekcijskom tijelu neograničenu ovlast ulaska na tuđu nekretninu bez poštivanja ustavnih jamstava. Način pokretanja postupka (po službenoj dužnosti ili povodom prijave) ne utječe na obvezu tijela da postupa u skladu s Ustavom i zakonom te da poštuje pravo vlasništva. Ulazak državnog tijela na privatnu nekretninu predstavlja ozbiljno zadiranje u ustavno zaštićenu sferu vlasništva i privatnosti te mora biti nužan i razmjeran. U pravnom poretku Republike Hrvatske, čak je i u kaznenim postupcima, koji se odnose na progon najtežih kaznenih djela, za pretragu doma u pravilu potreban sudski nalog, osim u strogo propisanim iznimnim situacijama. Tim više nije prihvatljivo da se u upravnom, odnosno inspekcijskom postupku, bez prethodne obavijesti, bez suglasnosti vlasnika i bez sudskog naloga, pristupa nekretnini i provodi dokazna radnja očevida kao temelj za donošenje rješenja kojim se nalaže uklanjanje dijela objekta. Također, tužitelji u potpunosti osporavaju tvrdnju tuženika da se ne radi o očevidu u smislu Zakona o općem upravnom postupku. Budući da je upravni postupak pokrenut, tuženik je bio na nekretnini i obavio nadzor, sastavio je zapisnik, dakle ne može se reći da se ne radi o dokaznoj radnji očevida koja predstavlja početak upravnog postupka. Budući da je očevid proveden na način kojim je izravno zadirano u pravo mirnog uživanja vlasništva bez poštivanja ustavnih i zakonskih ograničenja, takvo postupanje čini nezakonitom i odluku koja se na njemu temelji. Budući da je nadležno tijelo na nekretnini tužitelja obavilo nadzor bez prisutnosti tužitelja o čemu je sastavilo i sporni zapisnik, a u kojem je jasno navedeno da je jedno od prava stranke sudjelovanje u svim fazama postupka, istima ovakvim postupanjem nije omogućilo sudjelovanje na samom očevidu, kao najznačajnijoj fazi cjelokupnog postupanja Državnog inspektorata. Prema tome, nije jasno kome su i na koji način ta prava pročitana, odnosno tko je i na koji način s njima upoznat, na licu mjesta, budući da tužitelji nisu bili prisutni. Kako je već navedeno, tužitelji su za provedeni očevid saznali tek nekoliko mjeseci nakon njegova obavljanja, zaprimivši zapisnik koji je već bio sastavljen bez njihove prisutnosti i bez mogućnosti da na licu mjesta daju primjedbe ili predlože izvođenje dodatnih dokaza. Takvim postupanjem povrijeđeno je temeljno procesno jamstvo iz Zakona o općem upravnom postupku prema kojem stranci mora biti omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama i dokazima prije donošenja odluke. Provođenjem ključne dokazne radnje bez znanja i sudjelovanja tužitelja povrijeđeno je načelo kontradiktornosti i jednakosti oružja, čime je dovedena u pitanje zakonitost i pravednost cjelokupnog postupka, te se poziva na odredbe čl. 68. st. 3. i 76. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku. S takvim nezakonitim postupanjem tuženika, koji bi kao provoditelj zakona prvi trebao poštivati isti, ne slažu se tužitelji. Njihovom shvaćanju i osporavanju ovog rješenja u prilog ide i presuda U c/a RH, zahtjev br. 32457/05, presuda ESLJP-a od 13.12.2007. god. koja se može primijeniti i na konkretan slučaj, budući da iz obrazloženja navedene presude, nedvojbeno proizlazi: „sud smatra da bi greške ili propusti državnih tijela trebale ići u korist pogođenih osoba, osobito ako se time ne dovodi u pitanje kakav drugi suprotstavljeni privatni interes. Drugim riječima, rizik svake greške što ju napravi državno tijelo trebala bi snositi država, a propusti se ne smiju ispravljati na štetu dotičnog građanina.“ Dakle, prilikom očevida na licu mjesta, službene osobe tuženika da su postupale nezakonito, jer su radnju očevida na nekretnini koja je u privatnom vlasništvu, obavljali bez dozvole suda, na koji način su povrijedili pravo na pravično suđenje, ali i pravo na mirno uživanje vlasništva. Tužiteljima nije dana mogućnost saslušanja, n iti su pozvani na očevid na lice mjesta koje je održano bez najave i bez prethodnog poziva. Iz samog obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je izvršen inspekcijski nadzor kojom prilikom se daju detaljne dimenzije svih objekata, što znači da se je bez dozvole i dopuštenja ušlo u privatan posjed tužitelja, bez najave i bez sudske odluke. Radi se dakle o nezakonitim dokazima, koji su u protivnosti sa Ustavom RH, jer je došlo do povrede prava vlasništva i privatnog posjeda. Stoga, kako je očevid koji je proveden nezakonit jer tužiteljima bez opravdanog razloga nije dana mogućnost da budu nazočne istom, čitav je sastavljeni zapisnik o provedenoj dokaznoj radnji nezakonit, a budući da je on dokaz kojim se u ovom postupku dokazu ju odlučne činjenice, isti čitav postupak čini nezakonitim, zbog čega pobijano rješenje ne može biti zakonito i pravično. Isto su tužitelji isticali u svojem podnesku tijekom upravnog postupka, međutim tuženik je, unatoč prigovorima tužitelja, donio sporno rješenje s opravdanjem da se ne radi o dokaznoj radnji očevida, što je potpuno krivo i nelogično. Nadalje, spornim je rješenjem, tuženik također u obrazloženju naveo da se predmetna nadstrešnica izgrađena uz ozakonjenu stambenu zgradu ne može smatrati nijednom pomoćnom građevinom koja bi se mogla graditi na građevnoj čestici postojeće zgrade za potrebe te zgrade, kakve imaju u vidu odredbe Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, 155/23; dalje Pravilnik), i to iz razloga što predmetno zemljište k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojem su izvedene ozakonjena stambena zgrada i sporna nadstrešnica, ne predstavlja građevnu česticu te ozakonjene stambene zgrade. Stoga u konkretnom slučaju, tuženik navodi, da nisu primjenjive odredbe Pravilnika već je bilo potrebno za gradnju ishodovati građevinsku dozvolu. Također isto navodi i za zatvaranje otvorenog dijela predmetne zgrade kojim je, kako navodi povećana građevinska bruto površina zgrade te je, i za te radove, također bilo potrebno ishodovati građevinsku dozvolu. Tužitelji osporavaju navode tuženika iz rješenja iz razloga što činjenično stanje nije utvrđeno ni na koji način, a ono što je „utvrđeno“, utvrđeno je na pogrešan način i suprotno izvedenim dokazima. Objekt koji se nalazi na predmetnoj nekretnini, ozakonjen je Rješenjem o izvedenom stanju, od strane Republike Hrvatske, Istarska županija, Grad Vodnjan, Upravni odjel za komunalni sustav, prostorno uređenje i imovinske poslove, Klasa: UP/I-361-14/1203/120, Ur. broj:

2168/04-04/07-13-7 od dana 30. siječnja 2013. godine, dakle prije više od 12 godina , stoga nije jasan razlog ovakvog postupanja inspektorata, za navodno utvrđeno postojanje nadstrešnica koje u biti predstavljaju pokretnine i sjenilo, koje se uvijek mogu staviti na postojeće objekte i što, kao takvo nije zabranjeno. Prema Pravilniku, na čestici postojeće, zakonite zgrade, za potrebe te zgrade, smije se izgraditi cisterna za vodu i septički jamu do 27 m3 (to se smije čak i ako je protivno prostornom planu, osim ako je čestica u nacionalnom parku ili parku prirode); vrtnu sjenicu; nadstrešn icu do 20 m2 uz kuću ili odmaknutu od nje; terasu uz kuću, u razini terena, do 20 m2; spremnik za tipske kontejnere za komunalni otpad. Također, da valja napomenuti i, ranije navedeni, Pravilnik koji dozvoljava takvu gradnju i to izričito u čl. 2. st. 1. t. c) kojim navodi da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi slobodnostojeća ili sa gradnjom konstruktivno povezana nadstrešnica tlocrtne površine do 20m2, izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade. Stoga, nejasno je iz kojeg je razloga rješenjem odlučeno na ovakav način. Tužiteljima da se, također, nameće i prekomjeran teret, budući da se o ovoj pravnoj stvari vodi više postupaka, među kojima je i kazneni postupak, i to na način da su oni prijavljeni za počinjenje kaznenog djela protupravne gradnje iz čl. 212. Kaznenog zakona Republike Hrvatske, pri čemu se u pouci o pravima spominju sasvim drugačija utvrđenja od onih u spornom upravnom postupku, te predlažu da se poništi rješenje tuženika.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako osporava sve navode tužitelja koji su u suprotnosti s dokazima i činjenicama koje su utvrđene u pobijanom rješenju . Posebne ovlasti građevinskog inspektora da su propisane odredbama članka 101. Zakona o Državnom inspektoratu (Narodne novine, br. 115/18, 117/21 i 67/23), te je tako ovlašten, među ostalim, i ući na gradilište, privremeno gradilište, šumska, poljoprivredna i druga zemljišta, ući u građevine, građevinsku česticu odnosno pripadajuće zemljište, bez obzira na njihovu namjenu, te ih pregledati. U postupku utvrđivanja činjenica na terenu nadležni inspektor nije dužan pozivati stranke da prisustvuju nadzoru jer se ne radi o utvrđivanju činjenica očevidom u smislu odredbe članka 68. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine br. 47/09 i 110/21). Nadalje, strankama/tužiteljima da je dostavljen zapisnik o inspekcijskom nadzoru, na koji su se isti i očitovali, te im je u smislu odredbe čl. 52. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku na taj način dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje te upravne stvari, iz čega je vidljivo da je tuženik postupio u skladu sa svojim ovlastima i procedurom po Zakonu o općem upravnom postupku. U odnosu na navode da se u svezi predmetne stvari protiv stranaka vodi i kazneni postupak, za ukazati je da su upravni i kazneni postupak odvojeni jedan od drugog i ishod jednog postupka ne utječe na tijek drugog, budući da se u kaznenom postupku na temelju utvrđene kaznene odgovornosti i krivnje počinitelja kaznenog djela izriče kazna, dok se u konkretnoj upravnoj stvari strankama određuje mjera radi zaštite prostora i pravnog poretka od nezakonitog građenja, slijedom čega nije od utjecaja na ovu upravnu stvar. Nadalje, pravomoćnim Rješenjem o izvedenom stanju, KLASA: UP/I-361-14/12-03/120, URBROJ: 2168/04-04/07-13-7 od 30. 1. 2013. godine, koji su ishodili tužitelji, da je ozakonjena u potpunosti završena stambena zgrada izgrađena na predmetnoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj su izvedeni svi građevinski i drugi radovi i fasade na svim pročeljima (točka 1.1. izreke navedenog Rješenja), a unutar ukupnog izvedenog tlocrta zgrade, dio zgrade tlocrta 5,5 x 2,5 m ozakonjen je kao natkrivena terasa, dakle, kao otvoreni dio zgrade, što da je vidljivo iz Rješenju pripadajuće tehničke dokumentacije tj. iskaza površina i obračunskih veličina zgrade br. 7/12 iz rujna 2012. godine, izrađenim po ovlaštenom inženjeru građevinarstva LB, dipl.ing.građ., br.ovl. G 3521. Usporedbom ozakonjenog stanja sa zatečenim stanjem na terenu, utvrđeno je da je natkrivena terasa sada zatvorena, a što predstavlja rekonstrukciju zgrade u smislu odredbe čl. 3. st. 1. t. 28. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj: 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 i 145/24) jer su se radovima izvedenim u tu svrhu izmijenili lokacijski uvjeti za tu zgradu tj. povećala se građevinska bruto površina zgrade, te je za te radove bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Također, predmetna nadstrešnica metalne konstrukcije tlocrta 4,8 x 6,0 m, dograđena uz južno pročelje ozakonjene stambene zgrade, da se ne može smatrati nijednom pomoćnom građevinom koja bi se mogla graditi na građevnoj čestici postojeće zgrade za potrebe te zgrade, kakve imaju u vidu odredbe Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 i 155/23), i to iz razloga što predmetno zemljište k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojem su izvedene ozakonjena stambena zgrada i sporna nadstrešnica, ne predstavlja građevnu česticu te ozakonjene stambene zgrade. Za napomenuti je da i odredba čl. 2. stavka 1) točke 1.c) navedenog Pravilnika, na koju se tužitelj poziva, uvjetuje građenje slobodnostojeće ili sa zgradom konstruktivno povezane nadstrešnice, tlocrtne površine do 20 m², izvan tlocrtnih gabarita zgrade, bez građevinske dozvole i glavnog projekta jedino ukoliko se ista pomoćna građevina gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, a što u konkretnom slučaju nije primjenjivo, obzirom da predmetno zemljište k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojem su izvedene sporne građevine, ne predstavlja građevnu česticu ozakonjene stambene zgrade. Naime, katastarska čestica i građevna čestica nisu istoznačnice, te samo postojanje ozakonjene zgrade na katastarskoj čestici ne čini tu česticu zemljišta građevnom česticom, tim više što se predmetno zemljište k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi izvan granica građevinskog područja, s ograničenim mogućnostima planiranja, građenja i korištenja. Stoga da je i za gradnju predmetne nadstrešnice bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, a što su stranke/tužitelji propustili učiniti. Tuženik ostaje u cijelosti kod navoda u obrazloženju akta koji se osporava i predlaže tužbeni zahtjev odbiti.

4. U ovom upravnom sporu održana je rasprava 20. travnja 2026. u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, čime se smatra da je strankama u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24, 39/26, u nastavku teksta: ZUS) dana mogućnost očitovanja o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

5. Zamjenica opunomoćenika tužitelja je ustrajala kod svih navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva i podneska od 20. travnja 2026., kao i kod svih predloženih dokaza.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovoga upravnog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio. Sud je odbio u sporu provesti predložene dokaze, ocijenivši te dokazne prijedloge suvišnima za rješavanje ovoga spora kraj činjenica koje su u ovom sporu nesporne, te činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnoga postupka i ovoga upravnog spora, a što će se u nastavku obrazložiti.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Prema članku 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

9. Odredbom članka 106. stavak 1. -4. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj: 115/18, 117/21, 67/23, 155/23, dalje: ZDI), propisano je da se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom. Ako se investitor odnosno vlasnik građevine ne može utvrditi, rješenje o uklanjanju građevine i obustavi građenja donosi se protiv nepoznate osobe. Rješenje na temelju ovoga odjeljka donosi građevinski inspektor. Ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

10. Odredbom članka 108. ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 3. usklađivanje građenja, 4. uklanjanje građevine, 5. zabranu uklanjanja građevine, 6. obustavu građenja.

11. Odredbom članka 113. ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku: 1. ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, 2. ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu, o čemu potvrdu izdaje tijelo graditeljstva na zahtjev građevinskog inspektora, 3. ako tijekom građenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine, stabilnost okolnih građevina, stabilnost tla ili je na drugi način ugrožen život ljudi, 4. koja nije uklonjena u roku propisanom posebnim zakonom kojim se uređuje gradnja, 5. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom (članak 110. stavak 2., članak 111. stavak 2. i članak 112. stavak 3.) (stavak 1.). Prije donošenja rješenja iz stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja ako je građenje u tijeku, a što utvrđuje tim rješenjem (stavak 2.). Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se: 1. izvršenje rješenja provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja, 2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, 3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. ovoga Zakona, ako takvih bude (stavak 3.). Iznimno od stavka 1. ovoga članka, građevinski inspektor neće narediti uklanjanje građevine ili njezina dijela (potporni zidovi, nosivi dijelovi konstrukcije, podzemne građevine u neposrednoj blizini drugih građevina i sl.) ako bi tim uklanjanjem nastala opasnost za život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, nego će narediti usklađenje s propisima kojima se uređuje gradnja u roku najduže 90 dana te će građevinu označiti opasnom (stavak 4.). Građevinski inspektor na usklađenje s propisima kojima se uređuje gradnja iz stavka 4. ovoga članka stranku prisiljava novčanim kaznama (stavak 5.). Glavni državni inspektor pravilnikom propisuje način označivanja građevine opasnom (stavak 6.).

12. Odredbom članka 114. ZDI-a, propisano je da se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe. Rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana niti duži od sto dvadeset dana. Prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika se na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.

13. Odredbom članka 116. ZDI-a, propisano da na temelju rješenja kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela bez donošenja dopunskog odnosno posebnog rješenja uklanja se i dio građevine koji: 1. bi nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno mogao biti opasan za stabilnost građevine, život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, 2. nakon uklanjanja dijela građevine čije je uklanjanje naređeno ne ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, 3. je izgrađen nakon obustave građenja.

14. Odredbom članka 119. članka ZDI-a, propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i izvođaču obustavu građenja, ako nije prijavljen početak građenja odnosno nastavak radova (stavak 2.). Obustava građenja utvrđuje se rješenjem kojim se naređuje druga inspekcijska mjera u slučajevima iz članka 109. stavka 3., članka 110. stavka 3., članka 112. stavka 2., članka 113. stavka 2. i članka 118. stavka 2. ovoga Zakona (stavak 2.). Građevinski inspektor obustavu građenja provodi zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka na gradilište odnosno građevinu (stavak 3.). Nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom zabranjeno je svako građenje na zatvorenom gradilištu, osim radova koji se izvode radi izvršenja rješenja građevinskog inspektora (stavak 4.). Ako investitor odnosno vlasnik i/ili izvođač nastavi graditi nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, građevinski inspektor provodi sprječavanje daljnjeg građenja izricanjem novčanih kazni (stavak 5.). Način zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta od strane građevinskog inspektora uređuje se naputkom iz članka 70. stavka 4. ovoga Zakona (stavak 6.). Ako građevinski inspektor zaprimi od nadležnog tijela izvršno rješenje o obnovi postupka izdavanja građevinske dozvole, a koje rješenje odgađa izvršenje rješenja protiv kojeg je obustava dopuštena, zatvara gradilište te u slučaju nastavka građenja provodi sprječavanje daljnjeg građenja izricanjem novčanih kazni (stavak 7.).

15. Odredbom članka 120. stavak 1. ZDI-a, propisano je da ako investitor odnosno vlasnik ne obustavi građenje nakon obustave građenja, izvršenju rješenja o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela može se pristupiti putem treće osobe i bez prisiljavanja na izvršenje izricanjem novčanih kazni i prije isteka roka u kojem je obvezan postupiti po rješenju inspektora odnosno prije nego što su izrečene sve novčane kazne.

16. Odredbom članka 121. ZDI-a, propisano je da rješenje o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela izvršava se putem treće osobe na odgovornost stranke kojoj je inspekcijskim rješenjem naređeno uklanjanje (u daljnjem tekstu: izvršenik). Smatra se da izvršenik koji nije postupio po rješenju o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je izgrađena građevina ili njezin dio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade odnosno bez prava na naknadu štete. Izvršenik je obvezan ukloniti stvari iz građevine odnosno njezina dijela koja je predmet rješenja o uklanjanju, u roku koji mu je tim rješenjem određen za postupanje po tom rješenju, a ako to ne učini, smatra se da napušta posjed stvari koje nije uklonio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade odnosno bez prava na naknadu štete.

17. Odredbom članka 122. stavak 1. ZDI-a, propisano je da troškove izvršenja rješenja putem treće osobe, uključujući i trošak zbrinjavanja i obrade građevnog otpada, snosi izvršenik.

18. Naputkom o dopunama Naputka o načinu rada građevinske inspekcije ("Narodne novine" broj 109/23, dalje: Naputak), propisani su iznosi novčanih kazni kojima se izvršenik prisiljava na obustavu daljnjeg građenja, na izvršenje rješenja o uklanjanju građevine, te načinu rada građevinskih inspektora u izricanju novčanih kazni.

19. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je 26. lipnja 2025. izvršen očevid na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], o čemu je sačinjen zapisnik, KLASA: 362-02/22- 04/3558, URBROJ: 443-02-03-14-25-3. Izvršen je vizualni pregled i fotografiranje na licu mjesta.

20. Na zemljištu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izgrađena je stambena zgrada koja je u zemljišne knjige upisana kao kuća površine 56 m[2] , čiji su vlasnici ovdje tužitelji. Za navedenu stambenu zgradu izdano je Rješenje o izvedenom stanju KLASA: UP/I -361- 14/12-03/120, URBROJ: 2168/04-04/07-13-7 od 30. siječnja 2013., pravomoćno 18. veljače 2013. Usporedbom rješenja o izvedenom stanju i zatečenog stanja na terenu, utvrđeno je da je otvoreni dio stambene zgrade tlocrta cca 5,5 x 2,5 m sata zatvoren, a uz južno pročelje te zgrade dograđena je nadstrešnica tlocrta 4,8 x 6,0 m, bez akta o građenju. Predmetno zemljište se nalazi izvan granica građevinskog područja, na području označenom kao šuma gospodarske namjene oznake Š1.

21. Gore navedeni Zapisnik o inspekcijskom nadzoru dostavljen je tužiteljima, isti su se očitovali navodeći da je očevid proveden bez nazočnosti stranaka, da su im povrijeđena prava na mirno uživanje i da nisu suglasni sa nastavkom postupka inspekcije. Također ističu da je objekt na nekretnini ozakonjen Rješenjem o izvedenom stanju prije više od 12 godina, a nadstrešnicu da su izveli kao sjenilo i pokretninu prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Nadležna građevinska inspektorica u provedenom je postupku usporedbom rješenja o izvedenom stanju i snimke izvedenog stanja, fotografija sa lica mjesta koje se odnose na vrijeme ozakonjenja građevina, sa stanjem na licu mjesta u vrijeme vođenja inspekcijskog postupka na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], utvrdila gore navedena odstupanja .

22. Predmetna nadstrešnica izgrađena uz ozakonjenu zgradu ne može se smatrati pomoćnom građevinom koja bi se mogla graditi na građevnoj čestici postojeće zgrade za potrebe te zgrade iz razlog što predmetno zemljište na kojem se nalazi ozakonjena stambena zgrada i sporna nadstrešnica, ne predstavlja građevnu česticu te ozakonjene stambene zgrade. Zatvaranje otvorenog dijela predmetne zgrade predstavlja rekonstrukciju zgradu u smislu odredbe članka 3. stavak 1. točka 28. Zakona o gradnji, obzirom da su se radovima izvedenim u tu svrhu izmijenili lokacijski uvjeti za tu zgradu jer se povećala bruto površina zgrade, te je stoga bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu kao i za sagrađenu nadstrešnicu.

23. Odredbom članka 3. stavak 1. točka 28. Zakona o gradnji, propisano je da je rekonstrukcija građevine izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine.

24. Točkom 10. istog članka Zakona propisano je da je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevinskih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

25. Dakle, iz svega nedvojbeno proizlazi da se radi o sklopu nastalom građenjem, odnosno rekonstrukcijom, te da je bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu.

26. Za zakonitost osporavanog rješenja nije odlučno što je inspekcijski pregled proveden u odsutnosti tužitelja, budući da u provođenju inspekcijskog nadzora, odnosno u postupku utvrđivanja činjenica na terenu nadležni inspektor nije dužan pozivati stranke da prisustvuju nadzoru jer se ne radi o utvrđivanju činjenica očevidom u smislu odredbe članka 68. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku, a koje pravno shvaćanje je istaknuo i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Usž-107/22-2 od 8. rujna 2022. I pored navedenog, Sud je utvrdio da su tužitelji u postupku aktivno sudjelovali, te da im je omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnima za rješavanje predmetne upravne stvari, te da je istima dostavljen Zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru.

27. Slijedom navedenog, na temelju cjelokupno provedenog postupka u sporu je utvrđeno da je u upravnom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje uz pravilnu primjenu materijalnog prava pa je stoga po ocjeni ovog Suda upravno tijelo pravilno postupilo odlučivši kao u pobijanoj odluci, dok prigovori koje je tužitelj iznio u tužbi odnosno u ovom sporu nisu doveli u sumnju zakonitost osporavane odluke, te je stoga na temelju članka 116. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

28. Odluka o troškovima spora temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS - a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

U Rijeci 27. travnja 2026.

S u t k i nj a

Danica Vučinić, dipl. iur.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u 4 (četiri) primjerka, za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužitelja Dinu Čekada, odvjetniku u Puli, Marulićeva ulica 3

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Ispostava u Pazinu, Pazin,

Prolaz Frana Matejčića 8