Posl. br. K-29/2026

Republika Hrvatska

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji tog suda Azri Budalici Mijalić, uz sudjelovanje Ivane Nikolić, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog JH povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku, poslovni broj KO-DO-199/2025 od 11. srpnja 2025. radi kaznenog djela iz čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 114/23, 36/24, 136/25 dalje u tekstu: KZ/11) u stjecaju sa 117. st. 2. KZ/11, a sve u vezi sa čl. 51. KZ/11, nakon javno provedene rasprave 23. travnja 2026. u prisutnosti zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Dubrovniku Slavice Mrdić te optuženika JH i oštećene ĆH, **.**.2026., objavio je i

p r e s u d i o  j e

Optuženi JH, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin J i PH rođene Ć, rođenog **.**.1986. u [adresa], gdje i prebiva na adresi [adresa], a prima poštu na adresi [adresa], a zaposlen u Luna bar Sreberno, državljanina Republike Hrvatske, pismenog, sa završenom SSS, konobara, zaposlenog, lošeg imovnog stanja, oženjenog, oca troje djece, nalazi se na slobodi

k r i v  j e

I. što je 20. lipnja 2025., oko 22,00, u mjestu [adresa], u obiteljskoj kući na adresi [adresa], zbog narušenih obiteljskih odnosa, u nakani da kod supruge ĆH izazove osjećaj straha te ju tjelesno ozlijedi najprije joj rekao da će ju ubit, a potom ju udario zatvorenom šakom u predio glave iznad desnog oka, uslijed kojeg udarca je ĆH zadobila tjelesnu ozljedu u vidu otvorene rane desnog periokularnog područja dok su navedene riječi i postupci kod nje izazvali osjećaje straha i osobne ugroženosti,

dakle, bliskoj osobi ozbiljno prijetio da će ju ubiti te ju tjelesno ozlijedio,

čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – djelo opisano u čl. 139. st. 3. u svezi sa st. 2. KZ/11, a kažnjivo po čl. 139. st. 3. KZ/11, u stjecaju s kaznenim djelom protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom – opisano po članku 117. st. 2. u svezi st. 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 117. st. 2. KZ/11, sve u svezi čl. 51. KZ/11.

II. Optuženom JH se na temelju članka 139. st. 3. u vezi sa st. 2. KZ/11, a u vezi s čl. 51. KZ/11

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 6 (ŠEST) MJESECI

a na temelju članka 117. st. 2. KZ/11, a u vezi s člankom 51. KZ/11

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 1 (JEDNE) GODINE

te se na temelju članka 51. KZ/11 optuženi JH

o s u đ u j e

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU 1 (JEDNE) GODINE I 2 (DVA)

MJESECA.

III. Na temelju čl. 54. KZ/11 optuženom JH se u kaznu zatvora na koju je osuđen uračunava vrijeme provedeno u pritvoru i istražnom zatvoru, kao i svako oduzimanje slobode u vezi s kaznenim djelom i to od 20. lipnja 2025. u 23:00 sati do 9. srpnja 2025.

IV. Temeljem čl. 148. st. 1. ZKP/08 optuženik se obvezuju snositi troškove ovog kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. ZKP/08 i to paušalnu svotu u iznosu od 100,00 eura, koje je dužan podmiriti u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ove presude, uplatom na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske, model HR64, IBAN: [broj bankovnog računa], poziv na broj odobrenja 6084-3847-2926 (opis plaćanja: troškovi u predmetu K-29/2026), te dostaviti sudu primjerak uplatnice, dok je dužan naknaditi i troškove postavljenog mu branitelja po službenoj dužnosti Ivana Fabijanovića, odvjetnika u Dubrovniku, o čemu će biti doneseno posebno rješenje.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podnijelo je ovome sudu optužnicu pod brojem K-DO-199/2025 od 11. srpnja 2025. protiv optuženika JH, zbog kaznenog djela iz članka 139. st. 3. u vezi sa st. 2. KZ/11 u stjecaju sa kaznenim djelom iz članka 117. st. 2. KZ/11, a sve u vezi sa čl. 51. KZ/11.

2. Pozvan da se očituje o optužnici, optuženik je izjavio da se smatra krivim.

3. Iznoseći svoju obranu, optuženik je naveo da su točni u cijelosti navodi iz optužnice da je počinio kazneno djelo na način kako mu se to stavlja na teret. Naveo je da mu je žao radi počinjenih kaznenih djela i da se to neće više ponoviti.

4.1. U dokaznom postupku sud je na raspravi 23. travnja 2026. ispitao oštećenu ĆH (list spisa 121 – 123). Sud je pregledao i pročitao izvješće o uhićenju i dovođenju u pritvorsku policijsku jedinicu Policijske uprave dubrovačko- neretvanske, Postaje granične policije Gruda, broj KU-62/25 od 20. lipnja 2025. (list spisa 18-23), pritvorski zapisnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske od 21. lipnja 2025. za JH (list spisa 40-42) te prijavu ozljeda Zavoda za hitnu medicinu dubrovačko-neretvanske županije za ĆH od 20. lipnja 2025. (list spisa 27-28). Na početku dokaznog postupka ispitan je optuženik te je temeljem čl. 435. st. 2. ZKP/08, pregledan i preslušan zapisnik o ispitivanju osumnjičenika JH s pripadajućim elektronskim zapisom i snimkom kod PGP Gruda od 21. lipnja 2025. (list spisa 29-35).

4.2. Temeljem odredbe čl. 418. st. 5. ZKP/08, pročitan je i pregledan izvadak iz kaznene evidencije za JH od 23. travnja 2026.

5.1. Iz iskaza oštećene ĆH od 23. travnja 2026. (list spisa 121 – 123) proizlazi da je tog predmetnog događaja na mobitelu okrivljenika vidjela poruke od ženske osobe te da ju je to jako povrijedilo i da ga je pitala "što je ovo, je li ti ovo ljubavnica". Navela je da je to njega potaklo da dođe do nje, da je ona bila u hodniku, a on u sobi, te da ju je udario, šakom, pored oka kod sljepoočnice kraj desnog oka i da joj je krv tekla. Navela je da joj je rekao je da joj se neće ispričati te da je bio u alkoholiziranom stanju. Također, prije toga nego što ju je udario, otvorio je vrata, skočio i rekao joj "ubit ću te" te je potom nasrnuo na nju. Navela je da je nakon toga pošla kod susjeda koji su zvali policiju te da je nakon toga išla na hitnu gdje su joj ustanovili ozljede. Istaknula je da je bila sam jako uznemirena i prepadnuta. Također, navela je da su se sada pomirili, da mu je dala drugu šansu, da imaju kćer od dvije ipo godine te da su prije mjesec dana dobili još jedno dijete. Navela je da smatra da svakako treba još rada da bi se isti promijenio.

Sud je u cijelosti prihvatio iskaz oštećene ĆH jer je ista iskazivala jasno, određeno te nema interesa lažno tereti okrivljenika s obzirom da je ista upozoreni da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo, sukladno čl. 288. ZKP/08.

5.2. Sud je pročitao i pregledao prijavu ozljeda Zavoda za hitnu medicinu dubrovačko-neretvanske županije za ĆH od 20. lipnja 2025. (list spisa 27-28) iz koje proizlazi da je oštećena došla u pratnji policije, sa otvorenom ranom desnog perikularnog područja zadobivenom u fizičkom sukobu sa mužem. Također sud je pročitao i pregledao i izvješće o uhićenju i dovođenju u pritvorsku policijsku jedinicu Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Postaje granične policije Gruda, broj KU-62/25 od 20. lipnja 2025. (list spisa 18-23) te pritvorski zapisnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske od 21. lipnja 2025. za JH (list spisa 40-42). Sud je u cijelosti prihvatio pročitane i pregledane isprave kao vjerodostojne jer nema niti jedne okolnosti koja ih dovodi u pitanje.

6.1. U odnosu na kazneno djelo prijetnje sud navodi kako slijedi. Kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 1. KZ/11 čini onaj tko drugome ozbiljno prijeti kakvim zlom da bi ga ustrašio ili uznemirio. Člankom 139. st. 2. KZ/11 propisano je tko drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti, teško tjelesno ozlijediti, oteti, ili mu oduzeti slobodu, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom, ionizirajućim zračenjem, oružjem, opasnim oruđem ili drugim opasnim sredstvom, ili uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Člankom 139. st. 3. KZ/11 propisano je ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinjeno prema službenoj ili odgovornoj osobi u obavljanju javne ovlasti ili u vezi s njezinim radom ili položajem, ili prema novinaru u vezi s njegovim poslom, ili prema odvjetniku u obavljanju njegove djelatnosti, ili iz mržnje, prema bliskoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, ili prema većem broju ljudi, ili ako je prouzročilo veću uznemirenost stanovništva, ili ako je osoba kojoj se prijeti dulje vrijeme stavljena u težak položaj, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Tijekom postupka nije sporno da su optuženik i oštećena bračni drugovi – članovi obitelji, odnosno bliske osobe, sukladno čl. 87. st. 9. KZ/11, pa su ostvarena obilježja iz čl. 139. st. 3. KZ/11. Nadalje, da je optuženik prijetio oštećenoj da će je usmrtiti i da je to kod nje izazvalo osjećaj straha i prepasti za njen život, proizlazi iz iskaza oštećene, a koji iskaz je sud u cijelosti prihvatio i to joj je prijetio na način da joj je rekao „Ubit ću te“ i da je bila jako uznemirena i prepadnuta. Sve prethodno navedeno ukazuje na to da je postupao u nakani da kod oštećene izazove osjećaj straha i prepasti, a da bi neka prijetnja bila ozbiljna, nije potrebno da osoba koja upućuje prijeteće riječi ima namjeru iste i izvršiti, već je dovoljno da su upućene riječi objektivno podobne kod osobe kojoj su upućene izazvati osjećaj straha, prepasti i uznemirenosti, a naprijed navedena radnja, na način da joj je rekao da će je ubiti to i jest, te je optuženik očito postupao u nakani ustrašivanja i uznemiravanja oštećene, slijedom čega su optuženikovim postupanjem opisanim izrekom ove presude ostvarena sva obilježja kaznenog djela iz čl. 139. st. 3. u vezi sa st. 2. KZ/11. Dakle, iz cjelokupne materijalne građe spisa vidljiva je kaznena odgovornost optuženika JH i nedvojbeno proizlazi da je isti svojim ponašanjem u potpunosti ostvario obilježja kaznenog djela za koje ga se tereti optužnicom, a što optuženik u potpunosti priznaje u svojoj obrani.

6.2. U odnosu na kazneno djelo tjelesne ozljede sud navodi kako slijedi. Člankom 117. st. 1. KZ/11 propisano je da kazneno djelo tjelesne ozljede čini onaj tko drugoga tjelesno ozlijedi ili mu naruši zdravlje, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. Člankom 117. st. 2. KZ/11 propisano je da tko djelo iz stavka 1. počini iz mržnje, prema bliskoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, ili kao službena osoba u obavljanju službe ili odgovorna osoba u obavljanju javne ovlasti, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do tri godine. Nakon provedenog dokaznog postupka, cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u svezi sa ostalim dokazima, sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je optuženik počinio kazneno djelo iz čl. 117. st. 2. u svezi sa st. 1. KZ/11, na način opisan izrekom ove presude. Tijekom postupka nije sporno da su optuženik i oštećena bračni drugovi, odnosno bliske osobe, sukladno čl. 87. st. 9. KZ/11, pa su ostvarena obilježja iz čl. 117. st. 2. KZ/11. Nadalje, da je optuženik tjelesno ozlijedio oštećenu ĆH proizlazi iz iskaza svjedokinje – oštećene ĆH, koji iskaz je sud u cijelosti prihvatio, a koja je navela da ju je okrivljenik udario, šakom, pored oka kod sljepoočnice kraj desnog oka i da joj je krv tekla te da je nakon toga pošla kod susjeda koji su zvali policiju te da je nakon toga išla na hitnu gdje su joj ustanovili ozljede. Također, isto proizlazi iz pročitane i pregledane dokumentacije i to prijave ozljeda Zavoda za hitnu medicinu dubrovačko-neretvanske županije za ĆH od 20. lipnja 2025. (list spisa 27-28) na temelju koje je sud utvrdio da je oštećena došla u pratnji policije, sa otvorenom ranom desnog perikularnog područja zadobivenom u fizičkom sukobu sa mužem. Također, provedeni dokazi potkrijepljen su i priznanjem optuženika, tako da nije bilo spornih činjenica koje je valjalo utvrđivati.

7. Člankom 23. KZ/11 propisano je da je kriv je za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji nijedan ispričavajući razlog. Što se tiče subjektivnog odnosa optuženika prema kaznenim djelima, koja mu se stavljaju na teret, sud smatra da je u vrijeme ispunjavanja zakonskih obilježja istih bio potpuno svjestan zabranjenih posljedica svoga postupanja, pa se zaključuje da je inkriminirane zgode postupao s izravnom namjerom. U odnosu na ubrojivost optuženika, ista tijekom postupka nije bila upitna, niti isticana kao sporna. Sud smatra da u radnjama optuženika nema isključenja protupravnosti, da je optuženik u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv te da je bio svjestan da je njegovo djelo zabranjeno i da ne postoji niti jedan ispričavajući razlog njegovom postupanju. Dakle, optuženik je u vrijeme počinjenja djela bio svjestan svih zakonskih obilježja kaznenih djela, koje je počinio, te se nije nalazio u zabludi glede okolnosti koje isključuju protupravnost.

8. Nakon što je na ovaj način utvrđena odgovornost optuženika, valjalo je donijeti odluku o vrsti i visini kaznene sankcije, koju mu je potrebno izreći, imajući u vidu sve olakotne i otegotne okolnosti na njegovoj strani. Člankom 47. st. 1. KZ/11 propisano je da će pri izboru vrste i mjere kazne sud, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijeniti sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra i posljedice koje je pretrpjela žrtva, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da naknadi štetu. Sud je uzeo u obzir, kao olakotne okolnosti na strani optuženika, priznanje počinjenja predmetnog kaznenog djela, čime je doprinio bržem i efikasnijem okončanju ovog kaznenog postupka, primjereno držanje pred sudom, dok je otegotna okolnost njegova ranija osuđivanost, koja proizlazi iz izvatka iz kaznene evidencije za optuženika od 23. travnja 2026., a što ukazuje da njegov raniji život nije bio u skladu sa zakonom i da ranije sankcije očito nisu ispunile svrhu odvraćanja od činjenja novih kaznenih djela. Za kazneno djelo iz čl. 139. st. 3. KZ/11 je propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Za kazneno djelo iz čl. 117. st. 2. KZ/11 je propisana kazna zatvora od jedne do tri godine. Člankom 51. stavkom 1. KZ/11 propisano je ako počinitelj jednom ili više radnji počini više kaznenih djela za koja mu se istodobno sudi, sud će mu za svako kazneno djelo utvrditi kaznu, a zatim će ga, na temelju ocjene počiniteljeve ličnosti i počinjenih kaznenih djela u njihovoj ukupnosti, osuditi na jedinstvenu kaznu. Člankom 51. stavkom 2. KZ/11 propisano je da se jedinstvena kazna sastoji u povišenju najviše pojedinačne utvrđene kazne, ali ne smije doseći zbir pojedinačnih kazni, niti premašiti najveću mjeru kazne dugotrajnog zatvora, odnosno novčane kazne. Primjenom odredbi o stjecaju iz čl. 51. KZ/11 te uzimajući u obzir sve gore navedene okolnosti, ovaj sud je optuženiku za kazneno djelo iz čl. 139. st. 3. KZ/11, utvrdio kaznu zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci, a za kazneno djelo iz čl. 117. st. 2. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine, te mu je na temelju čl. 51. KZ/11 izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine i 2 (dva) mjeseca. Usprkos tome što je okrivljenik tijekom postupka priznao počinjenje kaznenog djela koje mu se stavljalo na teret, pa je time doprinio bržem i ekonomičnijem završetku postupka, te mu se ta okolnost uzima kao olakotna, ipak sud je uzeo u obzir da se radi o okrivljeniku koji je ujedno recidivist. Naime, svrha kažnjavanja za okrivljenika koji je već u više navrata proglašen krivim, ne bi se postigla drugačijom osudom za navedeno kazneno djelo. Po ocjeni suda, ovakva kazneno-pravna sankcija je primjerena naprijed navedenim okolnostima te podobna za ostvarivanje svrhe kažnjavanja iz čl. 41. KZ/11, kroz društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, jačanje povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecaj na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela jačanjem svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja.

9. Člankom 54. KZ/11 propisano je da se vrijeme provedeno u pritvoru i istražnom zatvoru, kao i svako oduzimanje slobode u vezi s kaznenim djelom, uračunava u izrečenu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora i novčanu kaznu. Prilikom uračunavanja izjednačuje se jedan dan pritvora, istražnog zatvora i svakog drugog oduzimanja slobode te jedan dnevni iznos novčane kazne s jednim danom zatvora. S obzirom da je okrivljeniku rješenjem Županijskog suda u Dubrovniku pod posl. br. Kir- 388/2025 od 22. lipnja 2025. (list spisa 56 - 58) određen istražni zatvor koji počinje teći od 20. lipnja 2025. u 23:00 sati, a da je rješenjem Županijskog suda u Dubrovniku pod posl. br. Kir-453/2025 od 9. srpnja 2025. (list spisa 72 – 75) ukinut istražni zatvor te je okrivljenik odmah pušten na slobodu, to je sud na temelju čl. 54. KZ/11 okrivljeniku uračunao vrijeme provedeno u istražnom zatvoru i to od 20. lipnja 2025. u 23:00 sati do 9. srpnja 2025. Slijedom toga, odlučeno je kao u toč. III izreke presude.

10. Temeljem čl. 148. st. 1. ZKP/08 optuženik se obvezuju snositi troškove ovog kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. ZKP/08 i to, paušalnu svotu u iznosu od 100,00 eura, koje je dužan podmiriti u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ove presude, te dostaviti sudu primjerak uplatnice, dok je dužan naknaditi i troškove postavljenog mu branitelja po službenoj dužnosti Ivana Fabijanovića, odvjetnika u Dubrovniku, o čemu će biti doneseno posebno rješenje, jer sud u trenutku presuđenja nije raspolagao podacima o visini tih troškova branitelja po službenoj dužnosti. Prilikom odlučivanja o troškovima postupka vodilo se računa da se radi o mlađoj i radno sposobnoj osobi te o trajanju i složenosti postupka.

11. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Dubrovnik, 27. travnja 2026.

Sutkinja

Azra Budalica Mijalić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DN-a:

- ODO u Dubrovniku na broj KO-DO-199/2025,

- optuženiku JH,

- oštećenoj ĆH.